Klinička procjena

Question 1

šta je procjena?

Answer 1

Postupak kojim se utvrđuje ili određuje vrijednost, kvalitet ili količina nečega
Procene se uvijek vrše sa određenim ciljem

Question 2

šta su svrha i namjena procjene?

Answer 2

• pospešuje donošenje odluka
• pomaže u rješavanju problema
• ona je sredstvo kojim se dolazi do željenog cilja i uvek podrazumijeva prikupljanje informacija

Question 3

šta je klinička procjena?

Answer 3

Klinička procjena podrazumijeva prikupljanje, interpretaciju i integraciju informacija o ponašanju i psihičkom funkcionisanju ljudi radi donošenja relevantnih odluka u vezi njihovog mentalnog zdravlja

Kao proces prikupljanja informacija kliničaru omogućava razumijevanje njegovog ispitanika, a te informacije će mu istovremeno biti neophodne pri donošenju odluka koje će za cilj imati dobrobit ispitanika i mogu voditi rješavanju njegovih smetnji, tegoba ili problema

Question 4

klinička pocjena vs neklinička procjena?

Answer 4

Proces procjene u kliničkoj populaciji u odnosu na onaj koji se sprovodi u nekliničkoj situaciji je više formalan i sistematičan

Question 5

šta znači pojam “klinička”?

Answer 5

• da je subjekt procjene pojedinac (rjeđe parovi i grupe)
• da je procjena uvijek u vezi sa mentalnim zdravljem

pojam „klinički“ može imati i specifičnije značenje: da se procjena zasniva na naturalističkom, naspram statističkog pristupa.

Question 6

šta klinička procjena najčešće podrazumijeva?

Answer 6

prikupljanje informacija o osobi i o njenim:
1) raznolikim oblicima ponašanja
2) problemima
3) sposobnostima
4) crtama
5) afektima i sposobnostima da se kontrolišu
6) psihološkim snagama i slabostima
7) jedinstvenom obrascu predstavljanja ili konstruisanja svijeta i sebe

Question 7

koji su najčešći razlozi prikupljanja podataka u kliničkoj procjeni?

Answer 7

• prepoznavanje ili otkrivanje problematičnog ponašanja
• postavljanje dijagnoze (dijagnostička klasifikacija)
• opisivanje ličnosti ispitanika i pružanje potpunije slike njegovih problema
• određivanje optimalnog psihoterapijskog modaliteta i najadekvatnije psihoterapijske tehnike
• procenjivanje efekta primijenjenog psihoterapijskog postupka
• donošenje suda o uračunljivosti optuženog ili njegovoj spremnosti da se podvrgne sudskom postupku
• izbor potencijalnih ispitanika psihološkog istraživanja

Question 8

ko su osobe koje se procjenjuju?

Answer 8

• psihijatrijski pacijenti
• osobe opažene od strane drugih kao osobe sa potencijalom za razvoj nekog poremećaja
• osobe koje se bave nekim rizičnim profesijama (pripadnici vojske, policije, obezbjeđenja…)

Question 9

kakva sve klinička procjena može biti s obzirom na cilj procjene?

Answer 9

• dijagnostička/klasifikaciona
• deskripitvna
• prediktivna

Question 10

dijagnostička procjena?

Answer 10

Najstariji i najfrekventniji zadatak psihologa u psihijatrijskom setingu

Rješavanje problema zahtijeva pravilno dijagnostikovanje, pružanje odgovora na pitanja o prirodi, izvorima problema, po čemu se on razlikuje od njemu sličnih

Cilj dijagnostičke procjene je da utvrdi da li je neko ponašanje „normalno“ ili „abnormalno-poremećeno-patološko“, da napravi razliku između mogućih „abnormalnih“ konstelacija/složaja simptoma i da klasifikuje ovaj složaj kod konkretne osobe koja se procjenjuje, u odgovarajuću nozološku kategoriju klasifikacionog sistema mentalnih poremećaja

Question 11

koja je praktična svrha dijagnostičke procjene?

Answer 11

• planiranje tretmana
• praćenje efekata tretmana
• ostvarivanje nekog specifičnog prava subjekta - posredna pomoć: na socijalna davanja i druge materijalne nadoknade, školovanje uz asistenciju, privremenu poštedu na radu, ostvarivanje prava na invalidsku penziju i dr.
• uspostavljanje dijagnoze ima i komunikacionu ulogu

Question 12

na čemu je zasnovana dijagnostička procjena?

Answer 12

na medicinskom modelu poremećaja i bolesti

Question 13

koje su osnovne pretpostavke medicinskog modela mentalnih poremećaja?

Answer 13

• mentalni poremećaji su posljedica oštećenja CNS-a
• mentalni poremećaji se kvalitativno razlikuju od normalnog stanja i ponašanja
• fenomeni poremećenog ponašanja se grupišu u nezavisne entitete (kategorije)
• prisustvo/odsustvo poremećaja i njegova specifičnost (dijagnoza), može se odrediti na osnovu vrste, kritičnog broja i trajanja simptoma

Question 14

kritike medicinskog modela mentalnih poremećaja?

Answer 14

• zasniva se na „modelu deficita“
• zanemaruje kontekstualne činioce: antencendense i ishode ponašanja, socijalne, fizičke, kulturne sredinske faktore
• klasifikacioni sistemi mentalnih poremećaja nemaju empirijsku/naučnu zasnovanost

Question 15

deskriptivna procjena?

Answer 15

• šire sagledavanje ličnosti i problema osobe
• obično je kombinovana sa dijagnostičkom procjenom
• zasniva se na ekstenzivnijem ispitivanju subjekta multimetodskim pristupom i prikupljanjem šireg opsega informacija

Cilj je sagledavanje problema subjekta u kontekstu (pokretača, faktora održavanja, faktora karakterističnog ispoljavanja; psiholoških snaga i slabosti, socio-kulturnog miljea, socijalne podrške - pritisaka, značajnih životnih događaja…)

Svrha: unaprijeđenje validnosti, obuhvatnosti i pouzdanosti terapijskih i drugih odluka, koje se donose na osnovu procjene

Question 16

predmeti kliničke procjene?

Answer 16

• procjena kognitivnog funkcionisanja
• procjena ličnosti
• procjena ponašanja

Question 16

na šta je usmjerena procjena kognitivnog funkcionisanja?

Answer 16

Usmjerena je na različite domene i aspekte kognitivnog funkcionisanja:
- specifične kognitivne funkcije (pažnja, - percepcija, pamćenje, mišljenje, jezik, psihomotornu integraciju i koordinaciju……)
- kognitivni stil rješavanja problema, donošenja odluka, rasuđivanja
- intelektualne sposobnosti i efikasnost
- učenje, kreativnost, dosegnuti nivo kognitivnog razvoja

Question 16

prediktivna procjena?

Answer 16

Sadržana je dijelom i u dijagnostičkoj i deskriptivnoj procjeni

Postupak procejne nije cilj sam po sebi, već osnova za donošenje važnih odluka!
- U razmatranju odluke kliničar predviđa koje će posledice odluka izazvati, a to upućuje na značaj predikcije u kliničkoj proceni

Klinički pristup se zasniva na kliničkom suđenju
- Razna idiosinkratična zbivanja, specifičnost situacije i osobenost kontesta jesu građa iz koje kliničar izvodi zaključke i vrši predviđanja.

Predikcija budućeg ponašanja osobe ili efekata različitih faktora (planiranog tretmana, očekivanih događaja, životnih promjena, adaptivnih zahtjeva…) na ponašanje i mentalno zdravlje osobe

Ponašanje ljudi je kompleksno i samo relativno stabilno → prediktivna procjena se može donijeti samo kao „najbolja moguća“, ali ne kao potpuno izvjesna

Prediktivnu procjenu treba raditi oprezno: greške mogu imati teške, ponekad i fatalne posljedice

Procjena treba da se zasniva na identifikovanju aktuelnih faktora rizika i protektivnih faktora, a ne zaključivanju o budućim događajima
Važno je adekvatno formulisanje ne samo predikcije ponašanja i ishoda npr. tretmana već i u pogledu toga koliko je procjena pouzdana

Question 16

na čemu je zasnovana procjena kognitivnog funkcionisanja?

Answer 16

na primjeni različitih psiholoških testova:
- rezultati se porede sa referentnim normama, ranijim postignućima subjekta, i/ili vantestovnom efikasnošću
- najfrekventniji zadatak je procjena inteligencije

Izvodi se sa različitim ciljevima (dijagnostički, bolje razumijevanje problema i subjekta, predikcija ponašanja) i svrhom (planiranje ili evaluacija tretmana, spremnosti za školu, podobnost za određene poslove, obrazovne programe…)

Question 17

šta podrazumijeva procjena ličnosti?

Answer 17

procjenu strukture i dinamike ličnosti u kontekstu mikrosredine, društva i kulture

ličnost se procenjuje u sklopu različitih ciljeva (dijagnostičkog, boljeg sagledavanja problema, konteksta u kome se javlja, predikcije)

Zasniva se na širom spektru informacija i podataka

Question 17

procjena strukture ličnosti?

Answer 17

iz čega se ličnost sastoji?
- procjena sklopa, gradivnih komponentni ličnosti (crta, obrazaca adaptacije, osobina)

Question 17

šta je procjena ličnosti?

Answer 17

procjena relativno trajnih i stabilnih osobina koje određuju za osobu jedinstven način postojanja, odnosa prema sebi i svijetu oko sebe

Question 18

procjena dinamike ličnosti?

Answer 18

kako ličnost funkcioniše?)
- analiza pokretača i procesa koji se odvijaju na intrapersonalnom planu i reflektuju u ponašanju (motivacija, mentalni procesi unutar ličnosti i njihove interakcije)

Question 19

koji pristup se koristi u procjeni ličnosti? šta obuhvata?

Answer 19

Metodski pristup:
- naturalističke tehnike: intervju, opservacija ponašanja
- „objektivni testovi“ (testovi u užem smislu): upitnici i inventari ličnosti
- „projektivni testovi“ (tehnike): projektivne tehnike

Question 20

na čemu se zasniva procjena ponašanja?

Answer 20

na opservaciji reakcija i ponašanja osobe u konkretnim situacijama može biti zasnovana na: - spontanoj, naturalističkoj opservaciji - bihejvioralnoj opservaciji korisna je za identifikovanje uzroka ispoljavanja simptoma i faktora njihovog održanja

Question 21

spontana, naturalistička opservacija u procjeni ponašanja?

Answer 21

posmatranje ponašanja koje nije unaprijed planirano, u prirodnim uslovima (tokom procesa ispitivanja)

Question 22

bihejvioralna opservacija u procjeni ponašanja?

Answer 22

opservacija unaprijed određenog ponašanja na unaprijed definisan način, sa ciljem identifikovanja učestalosti, konteksta i funkcije ponašanja (naziva se i „bihejvioralna procjena“)

Question 23

koje su metode kliničke procjene?

Answer 23

- naturalistički metod - psihotehnički metod - studija slučaja

Question 24

naturalistički metod?

Answer 24

- podrazumijeva prikupljanje i analizu kvalitativnih podataka - fokusiran je na detekciju i procjenu jedinstvenog sklopa subjekta (idiografski pristup) - osnovne tehnike: intervju i opservacija ponašanja

Question 25

psihotehnički metod?

Answer 25

- zasnovan na korišćenju različitih psiholoških instrumenta procjene - psihometrijske tehnike (testovi) - projektivne tehnike

Question 26

studija slučaja?

Answer 26

ekstenzivno ispitivanje osobe različitim metodama i tehnikama u cilju proučavanja njenog razvoja, ličnosti, problema (psihičkih tegoba, simptoma, sindroma) i njegove povezanosti sa specifičnim psihološkim i socijalnim faktorima Metod razvijen u psihoanalitičkoj praksi Idiografski pristup: cilj je otkrivanje onoga što je „u individui bolesno i što je u bolesti individualno“ (Berger) Najrazličitiji izvori podataka: intervju, opservacija ponašanja, podaci od drugih osoba, dnevnici, umjetničke tvorevine (crteži, slike, pejsme...), podaci dobijeni psihološkim instrumentima procene Cilj je formiranje cjelovite, potpune slike o osobi, ali je u realnosti ona uvijek ograničena

Question 27

koje su tehnike kliničke procjene?

Answer 27

- intervju - opservacija ponašanja - testovi - projektivne tehnike

Question 28

intervju?

Answer 28

„profesionalnim ciljem usmjereni razgovor dvije osobe koje imaju međusobno komplementarne uloge“ (Berger) - Najznačajnija i obavezna tehnika u kliničkoj proceni - Obezbjeđuje informacije za početne hipoteze i okvir za interpretaciju podataka dobijenih drugim tehnikama - Cilj mu je i uspostavljanje dobrog kontakta sa ispitanikom

Question 29

opservacija ponašanja?

Answer 29

izgled, gestikulacija, mimika, motorika, govor, odnos prema kliničaru i zahtjevima ispitivanja... - Dopunske informacije o neverbalnom ponašanju ispitanika - Situacija ispitivanja je socijalna situacija i situacija rješavanja problema analogna životnim situacijama

Question 30

testovi?

Answer 30

- Standardizovani postupci za izazivanje određenog ponašanja/odgovora pomoću provjerenih draži - Ograničene kategorije mogućih odgovora - Podaci su kvantitativni - Zaključivanje je statističko (poređenjem sa normom) - Osnovni testovi u kliničkoj procjeni: testovi sposobnosti, upitnici i inventari ličnosti

Question 31

projektivne tehnike?

Answer 31

- „Labavo“ standardizovane tehnike zasnovane na nestrukturisanim stimulusima - Zadatak da stimulusu da značenje, da ga strukturiše - Otvoreni odgovori - Podaci su kvalitativni - Zaključivanje je subjektivno, „kliničko“ (oslanjanjem na teoriju, vještine, iskustvo)

Question 32

klinička procjena kao proces?

Answer 32

- Klinička procjena je proces koji se odvija u vremenskom kontinuitetu - Procjena je uvijek sredstvo koje vodi cilju i izvodi se u vidu niza sistematičnih i logički povezanih sukcesivnih koraka

Question 33

koji su koraci u postupku kliničke procjene?

Answer 33

1) planiranje postupka prikupljanja podataka 2) prikupljanje podataka 3) obrada podataka i formiranje hipoteza 4) formulacija slučaja – izvještaja o rezultatima ispitivanja

Question 34

planiranje postupka prikupljanja podataka?

Answer 34

- Selekcija informacija koje treba prikupiti - Selekcija metoda i instrumenata koji će se primijeniti - Planiranje postupka je uslovljeno svrhom procjene, prirodom problema, karakteristikama ispitanika (uzrast, obrazovni nivo, pismenost, perceptivne, motoričke sposobnosti...)

Question 35

prikupljanje podataka?

Answer 35

- postupak primjene psiholoških tehnika i testova - zahtjev za planiranje redosljeda postupaka - trajanje postupka zavisi najviše od ciljeva, svrhe procjene i primijenjenih tehnika

Question 36

obrada podataka i formiranje hipoteza?

Answer 36

- najkompleksnija faza procjene - uključuje kvantitativnu obradu, interpretaciju i integraciju podataka - najzahtjevnija u pogledu znanja, iskustva i talenta kliničara - u interpretaciji i integraciji podataka kliničar se oslanja na relevantne teorije i modele ličnosti/psihopatologije, empirijske podatke, sopstveno iskustvo i vještine

Question 37

formulacija slučaja?

Answer 37

aka izvještaj o rezultatima ispitivanja Varira po svom sadržaju, strukturi, dužini, jeziku, što zavisi od: - svrhe ispitivanja (usmjerava selekciju podataka, domena funkcionisanja, zaključke) - naručioca (usmjerava jezik i način prezentovanja informacija – izvještaj mora biti informativan i jasan) - stila i teorijske orijentacije kliničara (određuje način interpretacije podataka, jezik, pojmove) - uzrasta ispitanika - primijenjenih tehnika

Question 38

problemi u okviru svake faze procjene?

Answer 38

1. korak: koje su to informacije potrebne, optimalne po broju, relevantne, kojim postupcima procene će doći do njih, kako će prepoznati nevalidne informacije 2. korak: koje instrumente iz baterije će primijeniti ili će primijeniti ustaljenu strategiju procenjivanja 3. korak: kako da obradi podatke dobijene raznolikim, nerijetko teorijski suprostavljenim testovima i tehnikama 4. korak: u zavisnosti kome su namijenjeni podaci, kojim jezikom i stilom da ih prikaže, da li izvještaj u potpunosti odgovara na pitanja, kako da svog ispitanika zaštiti od mogućih zloupotreba ili naknadnih tumačenja informacija saopštenih u izvještaju

Question 39

koja je svrha kliničke procjene?

Answer 39

opis ispitanika na svrsishodan način tako da nalazi do kojih smo došli vode rješenju problema ili olakšavaju dolaženje do željenog cilja

Question 40

kolaborativna/terapijska procjena?

Answer 40

Modifikovan način primjene inače uobičajene dijagnostičke procedure Zasnovana je na humanističkoj, fenomenološkoj, interpersonalnoj psihologiji i postmodernoj perspektivi Procjena istovremeno ima i informativnu i terapijsku ulogu Procjena je kolaborativna, interpersonalna, fokusirana i fleksibilna; interaktivna, cilju usmjerena, zahtijeva značajan stepen znanja i vještine Pristup su razvili Stefan Fin i Koni Fišer Koristeći psihološke testove i kolaborativni pristup pomaže se klijentu u rekonceptualizaciji života i uključivanju u proces promjene - suština je promjena orijentacije sa procjene kao procesa prikupljanja podataka na procjenu usmjerenu na promjenu - cilj je da klijent bolje razumije sebe i svoje probleme (a ne samo kliničar i naručilac) - proces je fokusiran na ono što klijent želi da postigne procenom

Question 41

na čemu se zasniva proces kolaborativne procjene?

Answer 41

na aktivnoj interakciji sa klijentom: - klijent se detaljno informiše o postupku procjene, ko će i kako koristiti podatke, kakvu dobit od procjene može za sebe da očekuje - prezentuju mu se karakteristični testovni podaci, kliničareve opservacije i hipoteze – mogući odgovori na njegova pitanja - sa klijentom se kao ravnopravnim sagovornikom diskutuje o rezultatima

Question 42

koje promjene se očekuju kao rezultat kolaborativne procjene?

Answer 42

- novi uvidi i samospoznaja subjekta, učenje drugačijeg načina mišljenja, sagledavanja sebe i drugih, primjena novina u svakodnevnom životu - nije zamjena za psihoterapiju Indikacije: priprema za psihoterapiju, evaluacija efekata terapije, prevladavanje zastoja u terapiji, preveniranje ranog napuštanja terapije...

Question 43

koje su razlike između tradicionalnog pristupa i terapijske/kolaborativne procjene?

Answer 43

1. tradicionalno naglašava značaj nomotetskog tragajući za odgovorima u okviru postojećih kategorijalnih modela i kvantitativnih pokazatelja → tamo gde taj pristup staje, terapijska procjena nastavlja dalje 2. u tradicionalnom klijent je pasivan, otuđen od onoga sto se tiče njegovog života, ne utiče na povezivanje podataka, zakljucivanje → tačnost interpretacija se provjerava sa klijentom i zajedno sa njim stvara novo razumijevanje 3. tradicionalni ima fokus na testovnim podacima → u terapijskom testovi se koriste kao sredstvo dijaloga i uspostavljanja empatije, fokus je na procesu koji se odvija između ispitanika i kliničara 4. uloga ispitivača se proširuje sa uloge limitirane pravilima i instrukcijama primjene testova → na ulogu koja zahtijeva više vještine i kreativnosti 5. neuspjeh procjene se razmatra na nivou validnosti podataka, interpetacije ili njihove neinformativnosti → neuspeh kao relacioni (ne osjeća se prihvaćenim, uključenim), intervencioni (nije naučio ništa novo ili korisno o sebi), intrapsihički (kroz procjenu je samo potvrdio svoju nesposobnost, neadekvatnost)