Kognitivna psihologija i percepcija Flashcards

(46 cards)

1
Q

Kognitivna psihologija

A

Psihološka disciplina koja se bavi proučavanjem percepcije, pamćenja, učenja, pažnje, rešavanjem problema i jezikom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Mentalna reprezentacija

A

predstava onoga što smo naučili i načina na koji on funkcioniše, stvorena na mentalnom planu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Najraniji uticaj na psihologiju (filozofi) i na koji način su uticali?

A

Aristotel (Empirizam, stvarnost je konkretna ne apstraktna) i Platon (Racionalizam, dualizam- stvarnost je apstraktna ideja o objektima u našem umu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Značenje latinskog naziva kognitivne psihologije

A

co(zajedno)+ gnoscere(znati)= zajedno spoznati

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Dijalektički pristup korenima psihologije

A

1.Filozofija (intorspekcija)
2.Fiziologija (funkcija živih bića; empirijska istraživanja)
SINTEZA: savremena psihologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Dijalektički pristup i ko ga je razvio

A

Džordž Hegel; Postavljanje teze i antiteze kako bi se sintezom formirala nova progresivna teza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kojim metodoma opisujemo Platonova istraživanja?

A

Logička analiza i Razvoj teorije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kojim metodoma opisujemo Aristotelova istraživanja?

A

Opažanje i empirija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje dve škole se suprotstavljaju za razumevanje psihičkog?

A
Rene Dekart (priroda uma i mentalnih funkcija);
Džon Lok (proučavanje učenja)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koja je sinteza Dekartovog i Lokovog učenja?

A

Kantovo učenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Šta je strukturalizam?

A

Predstavlja prvu školu imenovanu od strane Tičenera, koja se bavila razumevanjem strukture, raščlanjivanjem procesa na delove od kog se sastoje (muzika=visina tona+ dubina i sl.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako strukturalisti objašnjavaju svest?

A

Kroz osečaje, senzacije i predstave

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Šta je funkcionalizam?

A

Škola koja se pita koja je funkcija ljudskog ponašanja; Funkcionalna analiza između stimulsa i odgovora, Hermen Ebinghaus

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koja je sinteza strukturalizma i funkcionalizma?

A

Asocijanizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Šta je biheviorizam?

A

Škola Džon Votson i Skiner, karakteristična po uslovljavanju; oni um imenuju crna kutija i istražuju na životinjama, Tolman kasnije istražuje um (crnu kutiju) i vidi vezu stimulsa i okoline

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Šta je geštalt?

A

Škola koja je oblikovala kognitivnu psihologiju, kratkog veka zbog I i II svetskog rata jer se formirala u Nemačkoj, a istraživači su bili jevreji
SUMA JE VIŠE OD SUME DELOVA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Šta je kognitivna mapa i ko je uvideo?

A

Edvard Tolman je uočio da ako pacov prošeta pre eksperimenta kroz lavirint brže uči jer formira kognitivnu mapu u mozgu (latentno učenje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Šta je latentno učenje?

A

vid učenja gde proučavanjem materijala imamo svest o tome kakvo je gradivo i možemo brže da ga usvojimo kada počnemo da ga učimo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koje nauke su doprinele u formiranju kognitivne psihologije?

A

Psihobiologija+ Antropologija+ Lingvistika + Inžinjerstvo

20
Q

Kako naučnik psihobiologije shvata mozak i ko je on?

A

Karl Lešli mozak vidi kao veoma aktivan i dinamičan organizator info.

21
Q

Kako je naučnik psihobiologije napravio pomak u shvatanju neurona i njihove prirode dok učimo i ko je on?

A

Donald Heb je smatrao da se struktura neuralnih veza menja zbog učenja i predložio je da je temelj učenja u mozgu skup ćelija koje se povezuju uz zajedničko nadraživanje (fire tohether stay together)

22
Q

Kako opisujemo proces mišljenja?

A

Mišljenje počinje stimulsom (percepcije)->obratimo pažnju->prepoznamo stimuls (pamćenje)->pomislimo da moramo da preuzmemo neku akciju->odlučimo kako i da li da izvršimo akciju

23
Q

Koji su niži kognitivni procesi?

A

Percepcija+ Pažnja + Deo pamćenja (prepoznavanje)

24
Q

Koji su viši kognitivni procesi?

A

Mišljenje, odlučivanje, učenje…

25
Da li iskustvo utiče na naše učenje,emocije i komunikaciju i same mentalne reprezentacije?
Da
26
Kakvo je rano shvatanje kognitivnog proces?
Linearno i uzrokovano stimulsom
27
Kako je današnje shvatanje kognitivnog procesa?
Kaskadno, uz stimuls, iskustvo i znanje
28
Percept
proizvod proces opažanja (percepcije)
29
Vizualna pretraga
aktivno pretraživanje scene radi uočavanja specifičnog objekta
30
Šta je kvantitativni razlog što ne opažamo neke stimulse?
nizak intenzitet ne možemo opaziti kao ni preveliki
31
Šta je kvalitativni razlog što ne možemo opaziti sve stimulse?
jer nisu svi stimulsi bitni za naše preživljavanje (EMG talasi)
32
Čula
grupa organa koja imaju sposobnost opažanja i mogučnost sprovođenja informacija do mozga
33
Po Aristotelu koliko čula postoje i koja su?
1. Vid 2. Miris 3. Ukus 4. Dodir 5. Sluh
34
Vizualna percepcija
opažanje čulima vida
34
Vizualna percepcija
opažanje čulima vida
35
Receptor
specijalizovana ćelija ili grupa nervnih završetaka koja detektuje (spoljašnju) stimulaciju, oni konvertuju različite vrste energije u električne nervne impulse
36
Percpecija
aktivira se kada se napravi energetska promena u spoljašnjosti
37
Ganglijski neuroni
Prave senzorne nerve i vode ih do talamusa, gde se određuje kakva je i odakle info. došla i gde će se sortirati
38
HIjerarhija senzornog procesa
Receptori-> Ganglijski neuroni-> Talamus ->Primarna zona-> Sekundarna zona-> Asocijativna zona
39
Da li je stimuls električni signal?
Da
40
Zakon specifične energije
Johanes Piter Miler, 1838. godine razvija ovaj zakon; modalitet čulnog iskustva zavisi od moždane zone na kojoj završava senzorni put (isti stimuls-> različiti efekat; udarac po oku= bljesak svetlosti)
41
Senzacija (oset)
čulno iskustvo nastalo delovanjem prostih stimulsa
42
Percept (opažaj)
čulno iskustvo nastalo delovanjem složenih stimulsa
43
Eksplanatorni procep
nemogućnost objašnjenja svih doživljaja
44
Psihofizika
eksperimentalno izučavanje sistemstskog odnosa između intenziteta draži i čulnog iskustva Fehner
45
Frekvencija (temporalna)
broj događaja koji se ponavljaju u jedinici vremena