Leksikologija

Question 1

Kome je poznat općeuporabni leksik i tko se njime koristi?

Answer 1

Poznat je većini govornika hrvatskoga jezika i njime se služe u svim komunikacijskim situacijama.

Question 2

Kome je poznat leksik ograničene uporabe?

Answer 2

Poznat je najčešće uskom krugu stručnjaka.

Question 3

Što proučava nazivoslovlje ili terminologija?

Answer 3

Proučava nastanak, povijest i oblikovanje naziva.

Question 4

Kako dijelimo raslojenost leksika?

Answer 4

Dijelimo ih na vremensku, prostornu i funkcionalnu raslojenost leksika.

Question 5

Kako dijelimo vremensku raslojenost leksika?

Answer 5

Dijelimo ih na aktivni sloj, pasivni sloj i leksik na prijelazu.

Question 6

Što je aktivni sloj leksika?

Answer 6

To je leksik koji se koristi u usmenoj i pisanoj komunikaciji.

Question 7

Što je pasivni sloj leksika?

Answer 7

Leksik koji se koristio u prošlosti.

Question 8

Što je leksik na prijelazu?

Answer 8

Prelazi iz aktivnog u pasivni ili iz pasivnog u aktivni.

Question 9

Koji su razlozi prelaska leksema u pasivni leksik ?

Answer 9

Izvanjezični i unutarjezični

Question 10

Što se dogodilo zbog izvanjezičnog razloga prijelaska leksema u pasivni leksem?

Answer 10

Promijenile su se društvene okolnosti, politički sustavi i kulturne navike pa nam leksemi kojima smo ih imenovali više nisu potrebni.

Question 11

Što se dogodilo zbog unutarjezičnog razloga prijelaska leksema u pasivni leksem?

Answer 11

Zamijenili su ih drugi leksemi ili oblici leksema, razlozi imaju isključivo veze s jezikom.

Question 12

Kako dijelimo pasivni sloj?

Answer 12

Dijelimo ga na historizmi, arhaizmi, nekrotizmi i knjiški leksik.

Question 13

Što je historizmi pasivni sloj?

Answer 13

To su leksemi zastarjeli zbog izvanjezičnih razloga: promjene društvene i političke stvarnosti, promijenjene gospodarske, kulturne i druge prilike, npr. dinar, surka, grof, banovina, krinolina, kmet

Question 14

Što je arhaizmi pasivni sloj?

Answer 14

To leksemi zastarjeli zbog unutarjezičnih razloga.

Question 15

Koje vrste ahaizma imamo?

Answer 15

Izrazni, tvorbeni, fonološki, grafijski i sadržajni.

Question 16

Što je pridruženo izraznom ahaizmu?

Answer 16

Postojećem sadržaju (pojmu) pridružen je drugi izraz, npr. horugva, korugva – zastava, čislo – broj (pojam stalno postoji, samo ga danas drugačije nazivamo).

Question 17

Što se promijenilo u tvorbenom ahaizmu?

Answer 17

Promijenile su se tvorbene zakonitosti u jeziku.

Question 18

Što se očekuje u fonološkom ahaizmu?

Answer 18

U izrazu leksema očituje se starije fonološko stanje jezika.

Question 19

Primjeri tvorbenog ahaizma.

Answer 19

oholast – oholost, ljepost – ljepota.

Question 20

Primjeri fonološkog ahaizma.

Answer 20

slavjanski – slavenski, sarce – srce.

Question 21

Kako se zapisuje leksem u grafičkom ahaizmu?

Answer 21

Leksem se zapisuje drugom grafijom ili ortografijom (pravopisom).

Question 22

Primjeri grafičkog ahaizma.

Answer 22

surovii – suroviji, oudi - ovdje.

Question 23

Što se pridružuje postojećem izrazu u sadržajnom ahaizmu?

Answer 23

Postojećem izrazu pridružen je drugi sadržaj koji postaje osnovni (izraz je zadržan, ali danas ima drugo značenje).

Question 24

Primjer sadržajnog ahaizma.

Answer 24

vrač → liječnik (nekad) → mag, svećenik (danas)

ljeto → godina (nekad) → godišnje doba (danas)

Question 25

Što su nekrotizmi?

Answer 25

To su leksemi karakteristični za leksik pojedinoga pisca koji nikad nisu postali aktivnim dijelom općega leksika .

Question 26

Primjeri nekrotizma.

Answer 26

ljesit – drven, možba – množenje

Question 27

Što su knjiški leksici?

Answer 27

To su leksemi koji se pojavljuju samo u knjigama, uglavnom u rječnicima.

Question 28

Primjeri knjiških leksika

Answer 28

zemljoslovlje – geologija, mirisnica - parfumerija

Question 29

Što sve ubrajamo u prijelazni sloj?

Answer 29

Oživljenice, novotvorenice, pomodnice i zastarjelice.

Question 30

Što su oživljenice?

Answer 30

To su leksemi koji su prešli iz pasivnoga u aktivni leksik.

Question 31

Primjeri oživljenica.

Answer 31

domovnica, županija, stožer, kuna, gimnazija

Question 32

Što su novotvorenice ili ti ga neologizmi ?

Answer 32

To su novostvorene riječi.

Question 33

Primjeri novotvorenica.

Answer 33

uspornik – ležeći policajac, limunika – grejp, premosnica - stent

Question 34

Što su pomodnice?

Answer 34

Riječi za neku pomodnu pojavu ili predmet.

Question 35

Primjeri pomodnica.

Answer 35

birkinica, marte, bieberica, hudica

Question 36

Što su zastarjelice?

Answer 36

To su riječi koje nisu u potpunosti prešle u pasivni sloj, njima se češće služe stariji, a ranije su bile općeuporabne.

Question 37

Primjeri zastarjelica.

Answer 37

ferije, fiskultura, gombanje