materijali Flashcards
(89 cards)
1
Q
Što je električna struja?
A
Usmjereno gibanje nabijenih čestica uslijed razlike potencijala
2
Q
Koji su glavni tipovi električnih vodiča?
A
- Metali
- Poluvodiči
- Elektroliti
- Plazma
- Supravodiči
3
Q
Kako se električna provodnost materijala određuje?
A
Ovisi o građi njihovih atoma i pokretljivosti elektrona vanjske elektronske ljuske
4
Q
Koji su primjeri metala kao električnih vodiča?
A
- Al
- Cu
- Fe
- Čelik
- Au
- Ag
- Pt
5
Q
Koje su karakteristike električnih vodiča?
A
Imaju veliki broj slobodnih elektrona koji prenose struju
6
Q
Što uzrokuje električni otpor?
A
Sudari slobodnih elektrona s pozitivnim ionima u kristalnoj rešetki
7
Q
Koji su glavni uzroci nepravilnosti u kristalnoj rešetki?
A
- Toplinsko titranje
- Defekti kristalne rešetke
- Površinski efekti
8
Q
Koje su temeljne osobine materijala za vođenje električne struje?
A
- Specifična električna otpornost (ρ)
- Temperaturni koeficijent električnog otpora (α)
- Toplinska provodnost (λ)
- Mehanička čvrstoća (σ)
- Toplinska istezljivost (α)
9
Q
Kako se dijele vodljivi materijali prema učincima električne struje?
A
- Vodiče prve klase
- Vodiče druge klase
10
Q
Koje su značajke bakra?
A
- Karakteristična crvena boja
- Najbolji vodič topline i elektriciteta nakon srebra
- Otpornost prema koroziji
11
Q
Koje vrste bakra postoje?
A
- Tvrdi bakar
- Meki bakar
12
Q
Što je mjed ili mesing?
A
Legura bakra i cinka s većom mehaničkom čvrstoćom i otpornosti na koroziju
13
Q
Koje su vrste bronca?
A
- Kositrena bronca
- Fosforna bronca
- Olovna bronca
- Niklena bronca
- Silicijska bronca
- Aluminijska bronca
14
Q
Koja je najznačajnija legura aluminija u elektrotehnici?
A
Aldrey (AlMgSi)
15
Q
Kako se dijele materijali za kontakte prema opterećenju?
A
- Kontakti za mala opterećenja
- Kontakti za srednja opterećenja
- Kontakti za velika opterećenja
16
Q
Što su termobimetali?
A
Dva čvrsto povezana sloja metala s različitim temperaturnim koeficijentima istezanja
17
Q
Koji su primjeri električnih izolatora?
A
- Suho drvo
- Papir
- Keramika
- Polimeri
- Gume
- Plinovi
- Tkanine
- Boje
- Destilirana voda
- Kamen
- Asfalt
18
Q
Što su plastike?
A
Umjetni ili poluumjetni materijali koji se mogu oblikovati u kalupima ili ekstrudirati
19
Q
Što su polimeri?
A
Tvari nastale povezivanjem malih molekulskih jedinki u velike molekule
20
Q
Koje su prednosti polimera?
A
- Mala gustoća
- Dobra kemijska postojanost
- Dobra otpornost na trošenje
- Dobro prigušivanje vibracija
- Dobra toplinska i elektroizolacijska svojstva
21
Q
Koji su nedostaci polimera?
A
- Ovisnost svojstava o raznim čimbenicima
- Veća toplinska rastezljivost
- Nizak modul elastičnosti
- Mala tvrdoća
- Podložnost starenju
22
Q
Kako se dijele termoplasti?
A
- Linearni
- Granati
- Umreženi
- Mrežasti
23
Q
Što su duroplasti?
A
Materijali s gusto prostornoumreženim makromolekulama, velike čvrstoće i tvrdoće
24
Q
Što su duroplasti?
A
Jedna od temeljnih skupina sintetskih polimernih materijala.
Duroplasti su poznati po svojoj visokoj čvrstoći i toplinskoj postojanosti.
25
Od čega se sastoje duroplasti?
Gusto prostornoumreženih makromolekula.
## Footnote
Ove makromolekuli pružaju visoke mehaničke osobine.
26
Kako nastaju duroplasti?
Polikondenzacijom monomera nastaju viskozni ili lakotaljivi pretpolimeri (smole).
## Footnote
Ove smole su pogodne za oblikovanje i preradbu.
27
Što se događa sa smolama kada se zagrijavaju i dodaju reaktivni spojevi?
Nepovratno otvrdnu, stvarajući netopljive i netaljive proizvode.
## Footnote
Ovaj proces umrežavanja je ključan za svojstva duroplasti.
28
Mogu li se duroplasti ponovno oblikovati?
Ne mogu se ponovno oblikovati.
## Footnote
Zagrijavanjem ne postaju viskozne tekućine, već se umrežavaju.
29
Koje su prednosti duroplasti?
Tvrdoća, čvrstoća, temperaturna stabilnost, dimenzionalna stabilnost.
## Footnote
Ove osobine čine duroplasti pogodnima za mnoge industrijske primjene.
30
Koji su nedostaci duroplasti?
Nemogućnost recikliranja i plastičnog oblikovanja.
## Footnote
Ovi nedostaci ograničavaju njihovu upotrebu u održivim praksama.
31
Koje su najproširenije vrste duromera?
Fenol-formaldehidne (pf), urea-formaldehidne (uf), melamin-formaldehidne (mf) smole.
## Footnote
Ove smole se koriste kao osnova za različite duroplastične materijale.
32
Kako se duroplasti mogu podijeliti prema načinu preradbe?
Temperaturno aktivirani sustavi, katalizatorom aktivirani sustavi, duromerni sustavi aktivirani smješavanjem.
## Footnote
Ova klasifikacija pomaže u razumijevanju različitih metoda obrade.
33
Kako se najbolje definiraju elastomeri?
Materijali sa sposobnošću vrlo velikih elastičnih deformacija.
## Footnote
Elastomeri se koriste zbog svoje izvanredne elastičnosti.
34
Što je vulkanizacija?
Kemijsko umrežavanje prirodne gume dodavanjem sumpora.
## Footnote
Ovaj proces stvara poprečne veze između lanaca makromolekula.
35
Koje su prednosti vulkanizirane gume?
Rastezljivost, izdržljivost, ne upija vodu, otpornost na oksidaciju i ogrebotine.
## Footnote
Ove osobine čine vulkaniziranu gumu pogodnom za široku primjenu.
36
Što su aditivi za polimerne materijale?
Osnovni sastojak polimernog materijala koji nije tehnički uporabljiv.
## Footnote
Aditivi poboljšavaju svojstva i performanse polimera.
37
Koji su čimbenici koji utječu na svojstva polimera?
* Kemijski sastav
* Broj tipova mera u makromolekuli
* Struktura (linearni, granati, poprečno umreženi, prostorno umreženi)
* Stupanj polimerizacije
* Molekulska masa
* Zastupljenost amorfne/kristalne strukture
* Aditivi
## Footnote
Ovi čimbenici igraju ključnu ulogu u definiraju svojstva polimernih materijala.
38
Koja su električna svojstva polimera?
Slabi vodiči električne struje.
## Footnote
Polimerni materijali su obično izolatori ili dielektrici.
39
Koji su najvažniji kemijski procesi starenja polimera?
* Oksidacija
* Razgradnja
* Hidroliza
* Naknadna kondenzacija
* Naknadna polimerizacija
## Footnote
Ovi procesi su nepovratni i dovode do trajnih promjena u materijalu.
40
Koji su fizički procesi starenja polimera?
* Relaksacija
* Naknadna kristalizacija
* Separacija
* Migracija omekšavala
* Nagomilavanje
## Footnote
Ovi procesi su povratni i promjene se ne zadržavaju nakon taljenja.
41
Koje su vrste izolacijskih tekućina?
* Mineralna ulja
* Biljna ulja
* Sintetičke tekućine
## Footnote
Ove tekućine se koriste kao dielektrici i izolatori.
42
Što su keramički materijali?
Proizvodi izrađeni od gline ili sličnih tvari koji se oblikuju i peku na visokoj temperaturi.
## Footnote
Keramika ima specifična mehanička svojstva i široku primjenu.
43
Koja su svojstva keramike?
* Visoka tvrdoća i krutost
* Krhkost
* Mala gustoća
* Otpornost na trošenje
* Kemijska postojanost
* Nemagnetičnost
* Visoka temperatura taljenja
## Footnote
Ova svojstva čine keramiku pogodnom za različite primjene.
44
Što su piezoelektrici?
Materijali koji proizvode električnu energiju pod mehaničkim pritiskom.
## Footnote
Piezoelektrični efekt se koristi u mnogim tehnologijama, uključujući senzore.
45
Što je piroelektrični efekt?
Svojstvo određenih kristala da proizvode električnu energiju promjenom temperature.
## Footnote
Ovi kristali imaju trajnu električnu polarizaciju koja se mijenja s temperaturom.
46
Što je supravodljivost?
Stanje tvari koje na niskim temperaturama gubi električni otpor.
## Footnote
Supravodiči izbacuju magnetsko polje i postaju savršeni vodiči.
47
Kako se stvara staklo?
Taljenjem sirovina i brzim hlađenjem do očvršćivanja bez kristalizacije.
## Footnote
Staklo je amorfna tvar koja zadržava tekuću strukturu.
48
Koja magnetska svojstva materijala ovise o?
Strukturi atoma.
## Footnote
U vanjskom magnetskom polju, materijali se magnetiziraju različito.
49
Što je ukupno magnetsko polje?
Ukupno magnetsko polje je vektorski zbroj orbitalnog i vlastitog magnetskog momenta elektrona.
50
Koji su uzroci nastanka magnetskog polja?
* Električna struja kroz vodič
* Orbitalni moment elektrona
* Spinski magnetski moment elektrona
51
Kako dijelimo materijale prema magnetskim svojstvima?
* Dijamagnetske
* Paramagnetske
* Feromagnetske
* Ferimagnetske
* Antiferomagnetske
52
Što označava magnetska susceptibilnost (χ)?
Magnetska susceptibilnost (χ) opisuje svojstvo materijala da može biti magnetiziran u magnetskom polju.
53
Kada je magnetska susceptibilnost pozitivna, a kada negativna?
* Pozitivna za feromagnetične i paramagnetične tvari
* Negativna za dijamagnetične tvari
54
Što je magnetska permeabilnost (μ)?
Magnetska permeabilnost (μ) pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada je izloženo vanjskom magnetskom polju.
55
Koje su karakteristike dijamagnetika?
* Većina nemetala
* Mnogi organski spojevi
* Mnogi metali (npr. Cu, Ag, Au)
* Poluvodiči (npr. Ge, Si)
* Plinovi (npr. H, N)
56
Što su paramagnetici?
Paramagnetici su tvari u kojima su rezultantni magnetski momenti atoma ili iona različiti od nule.
57
Koje tvari su tipični primjeri feromagnetika?
* Fe
* Ni
* Co
* Gd
58
Što se događa s feromagnetima iznad Curieove temperature?
Materijal se počne ponašati kao paramagnet.
59
Koje su karakteristike antiferomagnetika?
Magnetski momenti su paralelni i naizmjenično suprotnog smjera, ali istog intenziteta.
60
Kako se razlikuju ferimagnetici od feromagnetika?
Ferimagnetici imaju veću električnu otpornost i prelaze u paramagnetične tvari na višim temperaturama.
61
Što je magnetska anizotropija?
Preferirani smjerovi u kojima se feromagnet spontanom magnetizacijom.
62
Koje su karakteristike mekih magnetskih materijala?
* Velika permeabilnost
* Mala koercitivna sila
* Mali gubici histereze
63
Gdje se koriste meki magnetski materijali?
* Električni strojevi
* Transformatori
* Elektromagneti
* Releji
64
Koje su karakteristike tvrdih magnetskih materijala?
Teško se magnetiziraju i razmagnetiziraju, koriste se za izradu permanentnih magneta.
65
Koje tvari pripadaju tvrdim feromagnetskim materijalima?
* Martenzitni čelici
* Legure željeza, aluminija i nikla
* Legure bakra, nikla i kobalta
66
Što su poluvodiči?
Čvrste kristalične tvari s električnom vodljivošću između vodiča i izolatora.
67
Koje su vrste poluvodiča?
* Čisti (intristični) poluvodiči
* Primjesni (ekstrinski) poluvodiči
68
Što je silicij?
Tipični poluvodič s amorfnom i kristalnom strukturom.
69
Kako se ponaša potpuno čist germanij?
Nije vodljiv na vrlo niskim temperaturama, vodljivost mu raste s temperaturom.
70
Što su čisti ili intristični poluvodiči?
Poluvodiči čija se kristalna rešetka sastoji od atoma jednog elementa bez primjesa.
71
Koje su karakteristike primjesnih poluvodiča n-tipa?
Većinski nositelji naboja su elektroni, nastaju dodavanjem peterovalentnih atoma.
72
Koje su karakteristike primjesnih poluvodiča p-tipa?
Većinski nositelji naboja su praznine, nastaju dodavanjem trovalentnih atoma.
73
Što je p-n spoj?
Osnovni element poluvodičkih uređaja poput dioda i tranzistora.
74
Što je lemljenje?
Postupak spajanja dvaju metala trećim metalom s nižim talištem.
75
Koje su prednosti lemljenja?
* Nema strukturnih promjena u metalu
* Brz postupak
* Lako spajanje raznovrsnih metala
76
Koji su nedostaci lemljenja?
* Niska otpornost na opterećenje
* Visoka cijena dodatnog materijala
77
Koje su temperature kod mekog lemljenja?
Temperature do 450 °C.
78
Koje su prednosti mekog lemljenja?
* Lem se formira oblik zbog prirodnog tečenja
* Moguće je rastavljanje spoja
79
Koje su prednosti mekog lemljenja?
* Lem se formira oblik zbog prirodnog tečenja, kvašenja i naknadne kristalizacije
* Lemljeni spoj moguće je rastaviti, što olakšava popravke
* Oprema kod ručnog i strojnog lemljenja je relativno jednostavna
* Postupak se može lako automatizirati
## Footnote
Meko lemljenje se koristi za spajanje električnih kontakata i niskotemperaturnih spojeva.
80
Na kojim temperaturama se odvija tvrdo lemljenje?
Tvrdo lemljenje se odvija na temperaturama između 450 do 900°C
## Footnote
Tvrdo lemljenje se koristi za povećanje nosivosti spoja.
81
Koje su prednosti tvrdog lemljenja?
* Vrlo dobra mehanička svojstva
* Ekonomična izrada složenih i višekomponentnih spojeva
* Mogućnost spajanja različitih metala
* Vrlo precizne tolerancije
* Mogućnost spajanja metala koji variraju u debljini
## Footnote
Tvrdo lemljenje omogućava visoku preciznost i ekonomičnost.
82
Što može uzrokovati greške pri lemljenju?
* Nedovoljno zagrijavanje radnog komada
* Nedovoljno ulaženje talila u zazor
* Nedovoljno čiste ili loše obrađene površine radnog komada
* Nepravilan oblik spoja (preveliki ili premali zazor)
## Footnote
Ove greške mogu rezultirati lošim kvalitetom spoja.
83
Koji su uzroci curenja lema?
* Loše očišćene ili obrađene površine
* Premalo talila
* Pregrijavanje radnog komada
* Pregrijavanje lema, a radni komad je još hladan
## Footnote
Curenje lema može smanjiti kvalitetu spoja i uzrokovati kvarove.
84
Koji su uzroci poroznosti u lemu?
* Isparavanje lako taljivih faza lema ili otapala
* Nedovoljno i neravnomjerno zagrijavanje pri plinskom lemljenju
* Prekratko grijanje nakon rastaljivanja lema
* Vlaga u talilu
## Footnote
Poroznost može oslabiti spoj i uzrokovati mehaničke probleme.
85
Što uzrokuje koroziju u zoni spoja nakon lemljenja?
* Neodgovarajući lem
* Nedovoljno čišćenje ostatka talila nakon lemljenja
## Footnote
Korozija može smanjiti dugovječnost spoja.
86
Koji su uzroci uključaka troske?
* Nedovoljno čišćenje površine
* Neodgovarajuće talilo
* Višak kisika pri plinskom lemljenju
* Neodgovarajuća temperatura taljenja talila u odnosu na lem
## Footnote
Uključci troske mogu smanjiti kvalitetu spoja.
87
Koji su uzroci pukotina u lemu?
* Slaba istezljivost lema
* Lemljenje materijala s različitim fizičko-kemijskim svojstvima
* Zaostale napetosti u osnovnom materijalu
* Široki interval kristalizacije lema
## Footnote
Pukotine mogu značajno oslabiti mehaničke karakteristike spoja.
88
Koji su uzroci pukotina u zoni spoja i osnovnom metalu?
* Zaostale vlastite napetosti
* Djelovanje lema i talila
* Zagrijavanje na temperaturu lemljenja
* Stvaranje intermetalnih spojeva
## Footnote
Ove pukotine mogu dovesti do kvara spoja pod opterećenjem.
89
Koji su uzroci deformacije radnog komada?
* Loše oblikovan spoj
* Neravnomjerno zagrijavanje i hlađenje
* Nedovoljno učvršćenje radnih komada
## Footnote
Deformacija može otežati daljnje obrade i smanjiti kvalitetu konačnog proizvoda.
