MBC KOLOKVIJ DVA Flashcards
(95 cards)
1
Q
- Nabroji 4 važnosti kreativnih industrija i objasni svaku.
A
- KULTURNA I DRUŠTVENA SNAGA DRUŠTVA
Podrazumijeva: a) osnaživanje ljudi
b) socijalnu inkluziju i kulturnu diverzificiranost
c) vrednovanje individualne kreativnosti i raznolikosti - POKREĆE KREATIVNI KAPITAL I RADNIKE
Ima mnogostruku i dinamičnu ulogu autora, kreatora i umjetnika. Pojavljuju se nove robe i usluge, kao i novi pristup poslovima. - EKONOMSKI MULTIPLIKATOR EFEKTA MREŠKANJA
- potiče ekonomski rast te kreira radna mjesta
- dolazi do izvoza u sektoru gdje ga nije bilo
- naziva se još i „ripple effect“
- podrazumijeva urbanu regeneraciju
- INDUSTRIJSKI GROZDOVI (klasteri)
= novo brzorastući sektor - pruža mogućnost izlaska na globalno tržište.
U mnogim zemljama ima značajan udio u nacionalnom BDP-u
2
Q
- Kako se još naziva ekonomski multiplikator efekta mreškanja?
A
Naziva se još i tzv. „ripple effect“.
3
Q
- Navedi minimalno 2 primjera urbane regeneracije prostora i objasni što to znači.
A
Urbana regeneracija podrazumijeva urbanističko planiranje već postojećih izgrađenih i (ne)naseljenih mjesta. Primjeri: 1) BILBAO – Guggenheim muzej – obnova nekadašnjeg područja brodogradilišta u gradsko središte s neboderima za stanovanje, novom zračnom lukom i izložbenim sajmom.
2) Stara Pekara - nekadašnja pekara, današnji hostel, koncertna dvorana etc.
4
Q
- Definicija klastera.
A
Skup ekonomskih aktivnosti, gospodarskih subjekata, institucija koji su zemljopisno koncentrirani i koji su uspostavili (ne)formalne te horizontalno i vertikalne odnose između sebe, a koji svi međusobno surađuju zbog izrade zajedničkog proizvoda i nastupa na globalnom tržištu.
5
Q
- Primjer klastera.
A
PRVI HRVATSKI KLASTER KONKURENTNOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA (skraćeno HKKKKI)
6
Q
- Koji su razlozi zbog kojih je važno mjeriti kreativne industrije?
A
1) da bi se udio mogao izmjeriti, potrebno je identificirati KI
2) ti podatci su temelj za donošenje javnih politika
3) podatci govore o odnosima unutar sektora, ali i o odnosima između zemalja
4) udio KI u ekonomiji je indikator konkurentnosti neke zemlje
7
Q
- Koje su dodatne koristi od kreativnih industrija?
A
a) utječu na kvalitetu života
b) utječu na socijalnu inkluziju
c) utječu na zaštitu okoliša
8
Q
- Koja godina je proglašena godinom inovativnosti i kreativnosti?
A
2009.
9
Q
- Program Kreativna Europa.
A
Ovaj program vrijedio je za period od 2014. – 2020. godine. Riječ je o programu EU koji potiče razvoj kulturno kreativnog sektora, a koji je iznosio 1,46 milijardu eura, što je najveći iznos do sada koji je namijenjen KKI.
10
Q
- Koji su ciljevi potprograma Kreativna Europa?
A
a) zaštita, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti te baštine
b) povećanje konkurentnosti kulturnog i kreativnog sektora, posebno audiovizualnog
11
Q
- Koliki je iznos potprograma Kreativna Europa za 2022.?
A
385 milijuna eura, što je najveći proračun do sada.
12
Q
- Koji su potprogrami Kreativne Europe?
A
a) kultura
b) media
c) međusektorski program
13
Q
- Na što se odnosi međusektorski program?
A
Odnosi se na povećanje sredstava za Laboratorij kreativnih inovacija za zajedničke inovacijske projekte koji uključuju više kreativnih sektora, a koji doprinose novom europskom Bauhausu.
14
Q
- Što je europski Bauhaus?
A
Ekološki, gospodarski i kulturni projekt koji će dovesti do zajedničkog osmišljavanja atraktivnijih, održivijih i uključivijih načina suživota.
15
Q
- Koje su tri temeljne vrijednosti europskog Bauhausa?
A
1) održivost
2) estetika
3) uključivanje
16
Q
- Navedi tri podcilja EU u poticanju KKI.
A
- inovacije u javnim i privatnim uslugama
- kulturalne raznolikosti kao izvor kreativnosti i inovacija
- informacijske i komunikacijske tehnologije kao sredstvo kreativnog izražavanja
17
Q
- Za koja 3 prioriteta se zalaže Strategija Europa 2020.?
A
Pametan rast – podupire razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji
Održiv rast – promiče konkurentnu ekonomiju koja učinkovito iskorištava resurse
Uključiv rast – ekonomija s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost
18
Q
- Navedi primjer poticanja KI u RH.
A
Grad Zagreb izdao je Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015.-2022. čija je svrha bila osnaživanje i rast umjetnosti i kulture te doprinos razvoju KI u razdoblju od 8 godina. Strategija je posebna zbog dinamičnosti jer je u stalnom nastajanju te će se razvijati i nadopunjavati ovisno prema potrebama i okolnostima sve do 2022. godine.
19
Q
- Kreativna destrukcija.
A
Pojam je uveo Joseph Schumpeter kao drugačiji pogled na kreativnost. Kreativna destrukcija je proces kojim se nešto postojeće „razbija i rastavlja“ kako bi se dobilo nešto novo i kvalitetnije.
20
Q
- Tko se smatra osnivačem klastera?
A
Porter.
21
Q
- Navedi bar 3 cilja udruživanja u klaster.
A
1) obuka i obrazovanje
2) poslovna suradnja
3) rast klastera
22
Q
- HKKKKI – što je, kad je osnovan, na čiju inicijativu, članice – predsjednice.
A
PRVI HRVATSKI KLASTER KONKURENTNOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA – osnovan je 2013. na inicijativnu Ministarstva gospodarstva RH. Ima ukupno 93 članice. Nekadašnja predsjednica bila je Ivana Nikolić Popović, a Emilija Stručić dala je ostavku prošle godine.
23
Q
- Po kojem modelu je prvi osnovan klaster, a koji je model danas?
A
TRIPLE HELIX u početku, tj. model trostruke zavojnice (gospodarstvo + javna uprava + znanstveno-istraživački sektor). Danas je QUADRUPLE HELIX – privatan sektor i poslovni klasteri, javni sektor, prof. organizacije i udruge te znanstveno-istraživački sektor.
24
Q
- Koliko iznosi ukupan broj članica u ustroju klastera?
A
93.
25
25. Koja je ključna bit klastera?
Horizontalna povezanost sa svim sektorima i klasterima te međusobna suradnja.
26
26. Koliko sektora obuhvaća?
12 sektora.
27
27. Kako se zove dokument koji određuje djelatnost HKKKKI-a?
Strateške smjernice za razvoj kreativnih i kulturnih industrija RH.
28
28. Koja su 5 prioritetna područja klastera?
1) jačanje institucionalne i infrastrukturne podrške KKI
2) razvoj ljudskih resursa
3) snažnija podrška istraživačko-razvojnim aktivnostima, inovacijama i poduzetništvu u KKI
4) poboljšanje pristupa financiranju
5) ubrzanje učinaka prelijevanja KKI na druge industrije i društvo u cjelini
29
29. Objasni svaku od strateških smjernica.
JAČANJE INSTITUCIONALNE I INFRASTRUKTURNE PODRŠKE U RAZVOJU KKI
- mapiranje raspoloživih i potencijalnih resursa KKI na nac., reg. i lokalnoj razini
- stvaranje javnih politika na nac., reg. i lokalnoj razini koje će poticati razvoj KKI
- bitno je osvješćivanje javnosti i promocija važnosti KKI u ukupnom gosp.razvoju RH što se radi komunikacijskom strategijom
DAVANJE SNAŽNE PODRŠKE ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNIM AKTIVNOSTIMA
- poticanje suradnje umj., akademskih, znanstvenih i gosp. institucija kao i javno-privatnih inicijativa koje podržavaju istraživanje, razvoj i eksperimente u kreativnom i kulturnom sektoru
- razvija se holistički pristup
RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA
- omogućuje bolje povezivanje obrazovnog sustava i sektora KKI (usklađivanje s potrebama na tržištu rada), kao i ponude i potražnje na tržištu rada
- potrebno učvrstiti edukacijski sustav u KKI sektor
- potrebno osigurati „peer coaching“
POBOLJŠANJE PRISTUPA FINANCIRANJU
- olakšanje pristupa financiranju pomoću inovativnih financijskih instrumenata
- omogućuje svima pravodobno i sveobuhvatno informiranje o izvorima i načinima financiranja
- olakšanje pristupa zajmovima KKI = potiče se masovno ulaganje (npr. crowdfunding)
UBRZANJE UČINKA PRELIJEVANJA NA DRUGE INDUSTRIJE I DRUŠTVO U CJELINI
- razvijanje partnerstva između KKI sektora i drugih gospodarskih sektora, npr. Mamma Mia na Visu, Gospodar prstenova na Novom Zelandu... (razvoj turizma)
30
30. Od čega se sastoji komunikacijska strategija?
Od komunikacijskog plana i akcijskog plana. (na godišnjoj razini)
31
31. Objasni komunikacijski i akcijski plan.
Komunikacijski plan se izrađuje za svaku godinu pojedinačno, nakon analize postignutih rezultata, dok se akcijski plan donosi na godišnjoj osnovi – ona prati aktivnosti definirane komunikacijskim planom.
32
32. Što znači holistički pristup?
Uključivanje svih gospodarskih, društvenih i vladajućih sektora.
33
33. Objasni što je peer-coaching.
Učenje dodatnih vještina od kolega koji su u istome poslu.
34
34. Objasni pojam crowdfunding.
Kolektivni napor pojedinaca koji umrežavaju i udružuju svoje resurse, većinom putem Interneta kako bi podržali projekte drugih ljudi/organizacija.
35
35. Opiši projekt Kreativna Hrvatska.
Projekt je započeo u prosincu 2014. godine, a idejni začetnici istog su HKKKKI i Koordinacija KKI pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Projekt je to kojim su se mapirale sve KKI u RH, a kojeg je provodio Ekonomski institut Zagreb. Glavni cilj projekta je izraditi nacionalnu strategiju za razvoj KKI u RH.
36
36. Navedi bar tri cilja Kreativne Hrvatske.
1) definiranje sektora KKI
2) procjena zaposlenosti
3) pokazatelj poslovanja
37
37. Tko je osmislio spillover efekt?
Spillover efekt se prvi put spominje u Strateškim smjernicama za razvoj KKI – osmislio ga je HKKKKI?
Cilj je razviti partnerstvo između KKI sektora i drugih gospodarskih sektora jer je kreativnost pokretač globalne ekonomije. Kreativni sektori unutar ekonomije stvaraju dodanu vrijednost, jer podržavaju i unapređuju i ostale sektore, npr turizam i proizvodnja.
38
38. Nabroji mjere za ostvarenje cilja ubrzanje učinka prelijevanja na druge ind.....
1) razvijanje partnerstva između KKI i drugih gospodarskih sektora
2) uvođenje djelotvornih mehanizama prenošenja kreativnih znanja u ostale gospodarske sektore
3) formiranje info deska KKI u relevantnim institucijama na nacionalnoj i regionalnoj razini
39
39. Navedi barem jednu definiciju spillover efekta.
Međusobno uzrokovani događaji koji na prvi pogled djeluju nepovezano.
40
40. Navedi i objasni tri područja spillover efekta.
a) mrežna prelijevanja (network spillovers) – ljudi se međusobno povezuju na temelju zaj.projekata
b) industrijska prelijevanja (industry s.) – kad uspjeh jednog sektora KKI pomaže radu drugog
c) prelijevanje znanja (knowledge s.) – kad znanja iz jednog sektora KKI pomažu u poslovanju drugog
41
41. Nabroji ostale podjele spillover efekta.
* direktni i indirektni
* ekonomski i neekonomski
* pozitivni i negativni.
42
42. Navedi primjer spillover efekta.
Npr., utjecaj filmske industrije na razvoj turizma u Dubrovniku – dolazak poznatih glumaca i stranih turista obožavatelja serije Igre prijestolja. Rast turizma – jedno povlači drugo.
43
43. Na što se odnose dimenzije organizacije?
Na sve čimbenike koji određuju izgled organizacije kao i na osnove procesa organiziranja, temeljne elemente te ključne pojmove organizacije.
44
44. Što ubrajamo u dimenzije organizacije?
* podjela rada i specijalizacija
* hijerarhija
* raspon kontrole
* delegiranje
* koordinacija
* (de)centralizacija
* ovlast i odgovornost
45
45. Što je podjela rada?
Podjela ukupnog zadatka organizacije na specifične poslove, zadatke i aktivnosti – točno određuju što osoba koja radi određeni posao treba obaviti u organizaciji.
46
46. Što je specijalizacija rada?
Posljedica podjele rada u najužem smislu unutar organizacije.
47
47. Podjela rada vs specijalizacija - pojasni njihov međusobni odnos.
Bez podjele rada nema ni specijalizacije, a specijalizacija je rezultat te podjele. Ako je podjela rada dublja, specijalizacija će biti istaknutija, i obratno.
48
48. Koje su to prednosti i nedostatci specijalizacije?
PREDNOSTI – a) veća kvaliteta proizvoda i usluga
b) mogućnost povećanja proizvodnosti rada
c) mogućnost ostvarivanja složenih projekata
d) mogućnost nadgledanja većeg broja zaposlenih
NEDOSTATCI – stvaranje velikog broja jednostavnih poslova koji uzrokuju dosadu i umor zaposlenih
49
49. Objasni pojam hijerarhije.
Odnosi se na položaj u organizaciji – također predstavlja odnos između viših i nižih razina menadžmenta. To je najjednostavniji i prevladavajući mehanizam povezivanja, no nije baš poželja u organizaciji jer svaka razina poskupljuje organizaciju.
Hijerarhija čini komuniciranje složenijim i težim, a može biti plitka ili duboka, tj. niska ili visoka.
50
50. Kakve vrste hijerarhije postoje? Skiciraj i pojasni.
Plitka (niska) struktura – ima manji broj razina
1 (2,3)
Duboka (visoka) struktura – ima veći broj razina
1 (2,3,4,5,6,7)
51
51. Što je načelo jedinstva zapovijedanja?
Kada svaki zaposlenik u organizaciji prima naređenja samo od jednog menadžera koji mu je neposredno pretpostavljen – ovo načelo osigurava dobru koordinaciju i kontrolu u organizaciji.
52
52. Što je zapovijedni lanac?
Hijerarhija koja se stvara uz organizaciju, a koja upućuje na broj hijerarhijskih razina od vrha do vrha. Naziva se još i skalarni lanac.
53
53. Koja su 2 raspona kontrole – objasni svaki.
a) uži raspon – kada menadžer koordinira rad manjeg broja podređenih
b) širi raspon – kada menadžer koordinira rad većeg broja podređenih
54
54. Što je raspon kontrole?
Odnosi se na broj ljudi koji su neposredno podređeni jednom menadžeru, a s obzirom na broj neposredno podređenih, dijeli se na uži i širi.
55
55. Objasni visoku organizacijsku strukturu poduzeća.
Ima nizak raspon kontrole te 6 razina rukovođenja gdje je omjer 1:2, odnosno, jedan menadžer na dva odjeljenja.
56
56. Objasni niska organizacijsku strukturu.
Ima široki raspon kontrole, ali samo 3 razine rukovođenja – omjer je 1:6, odnosno, jedan menadžer je odgovoran za šest odjeljenja.
57
57. Što je ovlast?
Ovlast je ograničeno pravo uporabe sredstava organizacije i usmjeravanja napora ljudi u željenom smjeru.
58
58. Koje su 3 ključne karakteristike ovlasti?
1) ovlast je pravo
2) uključuje donošenje odluka i podupiranje akcija
3) odobrava se radi postizanja ciljeva organizacije.
59
59. Koja su 3 tipa ovlasti?
1) linijska ovlast
2) funkcijska
3) stožerna
60
60. Što je odgovornost?
Obaveza obavljanja zadataka uz zadovoljavajuće rješenje koje mora biti jasno definirano!
61
61. Odnos između ovlasti i odgovornosti - znati pojasniti na primjeru.
Ovlast i odgovornost su u međusobnoj korelaciji - trebale bi biti uravnotežene na svim organizacijskim razinama. Npr., organizacijske razine imaju veću ovlast i odgovornost (menadžeri), dok niže organizacijske razine imaju manju ovlast i odgovornost (zaposlenici).
62
62. Što je delegiranje?
Prenošenje zadataka i ovlasti osobama koje će biti odgovorne za njihovo provođenje.
63
63. Centralizacija i decentralizacija.
CENTRALIZACIJA – ovlast odlučivanja koja je koncentrirana na vrhu organizacije
DECENTRALIZACIJA – prenošenje ovlasti donošenja odluka na sve razine hijerarhijske piramide.
Misli se na razine odlučivanja – u centraliziranoj organizaciji uprava donosi sve najvažnije odluke. Organizacije danas nisu posve ni centralizirane, ni decentralizirane – samo su u određenoj mjeri takve.
64
64. Što je koordinacija?
Proces u kojem osobe koje obavljaju međusobno ovisne aktivnosti surađuju da bi postigle ciljeve organizacije. Možda i najvažnija dimenzija organizacije jer bez koordinacije bi bilo nemoguće povezati podijeljene poslove.
65
65. Koje su 2 vrste koordinacije?
Vertikalna i horizontalna.
66
66. Koje su dvije vrste čimbenika u organizaciji?
Unutarnji i vanjski čimbenici.
67
67. Što su čimbenici organizacije?
Svi oni čimbenici koji utječu na izbor određene vrste organizacijske strukture organizacije te koji određuju ključne dimenzije organizacije.
68
68. Nabroji bar 5 unutarnjih čimbenika organizacije.
1) Vizija, misija, ciljevi
2) Tehnologija
3) Veličina organizacije
4) Ljudi u organizaciji
5) Lokacija organizacije
69
69. Vizija, misija, ciljevi – definiraj.
Sva tri pojma su međusobno povezana i međusobno utječu jedan na drugi zbog čega se i analiziraju zajedno. Sva se tri pojma odnose na ciljeve, a razlika među njima je u hijerarhiji ciljeva i u vremenskom horizontu na koji se odnose.
MISIJA = glavni cilj organizacije
VIZIJA = dugoročan cilj kojemu organizacija teži
CILJEVI = putokaz koji usmjerava djelovanje organizacije
70
70. Koja su obilježja vizije organizacije?
- određuje se za razdoblje od 3-5 godina
- mora biti realna i ostvariva
- mora biti kupcima orijentirana, tj. usredotočena na ljude
- mora se temeljiti na vrijednostima
- dana je u sažetom obliku
71
71. Koja su obilježja dobrih ciljeva?
- da su u pisanom obliku
- da su mjerljivi
- da su izazovni i ostvarivi
- da su SMART
- da imaju određene rokove u kojima se moraju ostvariti
72
72. Što su to vrijednosti organizacije?
Stavovi, mišljenja i vjerovanja koja određuju kako će se posao obavljati te kako se zaposleni odnose jedni prema drugima, ali i prema klijentima.
One upozoravaju na to kako će se ostvariti vizija organizacije, a zaposleni se svakako moraju ponašati u skladu s vrijednostima organizacije.
73
73. Što je strategija?
Strategija je jedna od najvažnijih čimbenika organizacije koja odgovara na pitanje KAKO će organizacije postići zacrtane ciljeve.
Strategija je univerzalno sredstvo za ostvarivanje ciljeva organizacije.
74
74. Objasni SWOT analizu.
SWOT analiza pomaže pri izradi strategije organizacije tako da iskoristi SNAGE (S) i PRILIKE (O), a što više ukloni SLABOSTI (W) i PRIJETNJE (T) organizaciji.
Ona je u skladu s misijom i ciljevima organizacije, a temelji se na analizi unutarnjih čimbenika organizacije.
75
75. Što znači strateški jaz?
Neravnoteža između postojeće pozicije u kojoj se organizacija nalazi i željene strateške pozicije.
76
76. Koja su 3 ključna pitanja prema Porteru?
1) Što organizacija radi sada?
2) Što se događa u okolini organizacije?
3) Što organizacije trebaju učiniti sljedeće?
77
77. Navedi 3 vrste generičkih strategija i objasni jednu po izboru.
1) strategija diferencijacije
2) strategija niskih troškova
3) strategija segmentacije = usredotočena je na uži segment kupaca i može kombinirati prethodne
dvije strategije – ili jedno ili drugo ili oboje
78
78. Objasni važnost tehnologije za organizaciju.
Tehnologija pretvara inpute u outpute i uključuje metode proizvodnje, tijek posla i opremu tako da je važna jer svaka promjena tehnologije zahtjeva i promjene u organizaciji.
Također, ona određuje ljudske inpute kao i pojedinačni zadatak, ali i skupni, a osim toga, određuje i globalna obilježja organizacijske strukture, postupaka i procesa.
79
79. Koja je važnost informacijske tehnologije?
Info. tehnologija je u spoju s telekomunikacijama promijenila način života u cijelome svijetu i samim time organizacijama donosi velike promjene. One brišu čak i vremenske zone među pojedinim dijelovima svijeta, a nalaze se u svakom području – proizvodnja, trgovina, glazba, znanost, zabava...
80
80. Kako se mjeri veličina organizacije?
Na različite načine: - broj zaposlenih
- vrijednost imovine organizacije
- veličina ostvarenog prihoda
- veličina ostvarenog profita
- udio organizacije na tržištu ponude određenih proizvoda/usluga
81
81. Navedi 4 komponente koje određuju veličinu organizacije.
1) zaposlenici
2) inputi, outputi
3) fizički kapacitet organizacije
4) diskrecijski resursi
82
82. Nabroji najprihvatljiviju klasifikaciju faza prema Daftu.
1) poduzetnička faza – faza izgradnje
2) faza kolektivnog duha – faza rasta
3) faza formalizacije – faza diferencijacije
4) faza elaboracije – faza usavršavanja
83
83. Koja su 3 načina smanjivanja organizacije?
1) smanjivanje broja zaposlenih
2) preoblikovanje organizacije
3) preoblikovanje sustava
84
84. Koji je jedini živi element organizacije? Objasni.
LJUDI = oni podrazumijevaju sve zaposlene u organizaciji – ključan su resurs svake org. koji utječe na oblikovanje organizacijske strukture.
85
85. Na koje načine ljudi utječu na organizaciju? Navedi barem tri.
a) svojim znanjima i sposobnostima
b) koncepcijom menadžmenta
c) vrijednosnim stavovima i potrebama zaposlenih
86
86. Na koji način proizvod utječe na organizaciju?
Proizvod utječe na organizaciju ovisno o:
a) različitosti proizvoda
b) načinu proizvodnje
c) namjeni
d) količini proizvedenih proizvoda
87
87. Objasni lokaciju.
Lokacija je relativno stabilna veličina, za razliku od ostalih čimbenika, i ne može se mijenjati. Ovisno o izboru lokacije, troškovi poslovanja neke organizacije će biti veći ili manji što će onda uvjetovati i brojne promjene i prilagodbe u njoj.
88
88. Navedi barem 3 čimbenika koja određuju lokaciju organizacije.
1) troškovi zemljišta
2) blizina kupaca i dobavljača
3) razina lokalnih poreza
89
89. podjela vanjskih čimbenika – što spada u koju okolinu
Opća okolina:
Ekonomska, tehnološka, društvena, demografska, politička, pravna i kulturna
Specifična okolina:
Kupci, konkurencija, dobavljači i tržište rada
90
90. Kakva sve može biti okolina?
a) homogena i heterogena
b) stabilna i nestabilna (centralizirana i decentralizirana)
c) jednostavna i složena
d) koncentrirana i disperzirana
91
91. Objasni utjecaj okoline na oblikovanje organizacijske strukture.
Oblikovanje org. strukture svake org. je pod snažnim utjecajem okoline org. Okolina organizacije izravno utječe na organizacijsku strukturu organizacije, ali i posredno utjecajem na ostale čimbenike organizacije.
92
92. Navedi bar 3 koje spadaju u opću okolinu. Izabrati jednu i objasni ju.
1) ekonomska
2) tehnološka
3) društvena – podrazumijeva stavove, želje, očekivanja, vjerovanja, običaje te stupanj inteligencije u određenoj skupini ili društvu; misli se na određeni sustav vrijednosti koje se promiču u nekom društvu i koji se odražava na sve subjekte pa tako i na organizacije
93
93. Što spada u specifičnu okolinu? Objasni jednu po odabiru.
1) kupci
2) konkurencija
3) dobavljači
4) tržište rada – misli se na ljudske potencijale u vanjskoj okolini organizacije iz koje organizacija može dobiti potrebne zaposlenike = važnost ljudi! = uspjeh organizacije ponajviše ovisi o kvaliteti ljudskog potencijala, znanju i sposobnosti stoga je za svaku org. važno da ima kvalitetne, sposobne i obrazovane zaposlenike
94
94. Koje su to 5 snaga konkurencije prema Porteru?
1) pritisak kupaca
2) pritisak dobavljača
3) postojeća konkurencija
4) nova nadolazeća konkurencija
5) zamjenska roba i usluge
95
95. Objasni just in time sustav.
Riječ je o iznimno korisnom i modernom sustavu u opskrbi kupaca od dobavljača koji smanjuje broj dobavljača, a osigurava opskrbu proizvodnje u pravome trenutku.
NPR., kad zaliha materijala/proizvoda padne na određenu razinu, automatski se aktivira narudžba kod dobavljača kako bi on mogao opskrbiti svog kupca na vrijeme.
Uveo ga T. Ohiro u tvornici automobila Toyota.
