MIŠIĆI Flashcards

(40 cards)

1
Q

VRSTE MIŠIĆNOG TKIVA

A

SRČANI,SKELETNI, GLATKI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako se dijele mišići?

A

Mišići se dijele na poprečnoprugaste i mišiće bez pruga. Poprečno-prugasti se dijele na skeletne i srčane mišiće, a mišići bez pruga na glatke. Voljna kontrola je samo kod skeletnih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Nabroji mi funkcije skeletnih mišića

A
  1. kretanje tijela
  2. pokretanje dijelova tijela
  3. održavanje položaja tijela
  4. proizvodnja topline
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Tanki miofilament

A

Aktin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Debeli filament

A

miozin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Od čega se sastoji niz miozina

A

od oko 200 molekula miozina
2 polipeptidna lanca uvijena u heliks
4 manja lanca tvore miozinske glavice
miozinske glavice:ATP-AZE
POPREČNI MOSTOVI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Od čega se sastoji niz aktina

A

sastoji se od molekula aktina, troponina i propomiozina
2 lanca aktina uvijena u heliks
tropomiozin- uvijen oko aktina, prekriva vezna mjesta za miozinske glavice na aktinu

troponin- veže CA2+

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako nastaje mišićna kontrakcija?

A

MEHANIZAM KLIZANJA NITI- aktinske niti se uvlače među miozinske niti. Skraćuje se sarkomera, a ne miofilamenti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja je optimalna duljina sarkomere

A

Optimalna duljina je 2.2 um

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je potrebno za kontrakciju

A

Živčani impuls, CA, ATP-ENERGIJA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Svjesna kontrola

A

Kora velikog mozga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Nesvjesna kontrola

A

neuronski skopovi u moždanom deblu i kralješničnoj moždini,refleksa kontrola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što omogućuju osjetni receptori u mišićima i njihovim tetivama

A

omogućuju refleksnu kontrolu mišićne funkcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Gdje su smještena mišićna vretena i što rade

A

Mišićna vretena su smještena između mišićnih vlakana i odašilju informacije o duljini mišića i brzini promjene duljine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što odašilje Golgijev tetivni organ

A

odašilje iformacije o napetosti tetive i brzini promjene napetosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako je povezan svaki živčani završetak s mišićnim vlaknom

A

Povezan je neuromuskularnom spojnicom

18
Q

OD ŽIVČANOG IMPULSA DO KONTRAKCIJE

A

žIVČANI IMPULS STIŽE DO MIŠIĆA MOTORIČKIM NEURONOM

PRIJENOS IMPULSA NA MIŠIĆNO VLAKNO

ŠIRENJE IMPULSA SARKOLEMOM I SUSTAVOM T CJEVČICA

OSLOBAĐANJE KALCIJA IZ SR

POVEZIVANJE AKTINA I MIOZINA(POPREČNI MOSTOVI<9

KOTRAKCIJA SARKOMERE I ČITAVOG MIŠIĆA

19
Q

KREATIN-FOSFAT, FOSFOKREATIN

A

brzo pretvara ADP u ATP tako što donira fosfat:
kreatin-fosfat+ADP=kreatin + ATP

20
Q

ANAEROBNI METABOLIZAM

A

glikoliza
nastaje ATP(malo) i mliječna kiselina
troši se glukoza i mišićni glikogen
mišićna aktivnost srednjeg trajanja

21
Q

AEROBNI METABOLIZAM

A

ciklus limunske kiseline i oksidativna fosforilacija u mitohondrijima
nastaje ATP(mnogo), CO2 i voda
dugotrajna mišićna aktivnost

22
Q

ZAMOR MIŠIĆA

A

Snažan , intenzivan ili dugotrajan mišićni rad troši ATP brže no što se regenerira. Javlja se:
nedostatak ATP-a u mišiću
manjak 0+O2
nakuoljanje mliječne kiseline
Mišić gubi snagu, kontrakcije su sve slabije
moguća pojava grčeva

23
Q

MOTORIČKA JEDINICA

A

Sva mišićna vlakna koja inervira jedan alfa-motorički neuron

24
Q

prostorna sumacija kontrakcija

A

Istovremeno kontrahiranje više motoričkih jedinica

25
MIŠIĆNI TRZAJ
pojedinačna, brza kontrakcija kratkog trajanja, posljedica podraživanja mišića jednim impulsom
26
VREMENSKA SUMACIJA KONTRAKCIJA
uzastopnim podraživanjem mišića razvija se veća sila kontrakcije
27
TETANIZACIJA
mišićna kontrakcija produljenog trajanja. Nsdtsjr stapanjem pojedinačnih kontrakcija kada se mišić uzastopno podražuje živčanim impulsima frekvencijom tetanizacije-110 impulsa u sekundi
28
IZOTONIČKA KONTRAKCIJA
Napetost u mišiću je konstantna, a mijenja se duljina mišića
29
IZOMETRIČKA KONTRAKCIJA
mišić razvija napetost, ali ne mijenja duljinnu
30
ATROFIJA
Smanjenje mišićne mase
31
HIPERTROFIJA
Povećanje mišićne mase
32
SPORA MIŠIĆNA VLAKNA(TIP I, CRVENA MIŠIĆNA VLAKNA
mnogo mioglobina * mnogo mitohondrija * prvenstveno aerobni metabolizam * sporija kontrakcija, ali mogu biti aktivni dulje od bijelih * vlakna su tanja * npr. m. soleus
33
 Brza mišićna vlakna (tip II, bijela mišićna vlakna)
malo mioglobina * malo mitohondrija * metabolizam prvenstveno anaerobni (glikoliza) * vlakana su deblja i sadrže više sarkoplazmatskog retikuluma (brzo otpuštanje Ca2+ iona) * specijalizirani za brze, snažne kontrakcije, ali se brzo umaraju * Npr. m. tibialis anterior
34
Glatka mišićna vlakna
U usporedbi sa skeletnim mišićima: * tanja i kraća mišićna vlakna (promjer 1-5 μm, duljina 20-500 μm) * jedna jezgra * miofilamenti nepravilno organizirani * nema ispruganosti * nema T cjevčica * slabo razvijen SR
35
Kontrakcija glatkih mišića Sličnosti sa skeletnim mišićim
* interakcija između aktina i miozina * koriste Ca2+ i ATP za kontrakciju * povećanje unutarstaničnog Ca2+ potiče kontrakciju
36
Kontrakcija glatkih mišića
Kontrakcija glatkih mišića Sličnosti sa skeletnim mišićima * interakcija između aktina i miozina * koriste Ca2+ i ATP za kontrakciju * povećanje unutarstaničnog Ca2+ potiče kontrakciju Različitosti sa skeletnim mišićima
37
Jednojedinični glatki mišić
i * stanice povezane pukotinastim vezama –
38
sincicijski glatki miši
u stijenci većine šupljih visceralnih organa
39
visceralni glatki mišić
vlakna tvore slojeve ili snopove * glavnu ulogu u kontrakciji imaju neživčani podražaji (hormoni, mehaničko istezanje, lokalni čimbenici u tkivu) * samopodražljivost i ritmičnost * stvaraju peristaltiku u probavnom sustavu * žučni vodovi, mokraćovodi, maternica, krvne žile
40
Višejedinični glatki mišići
Odijeljena glatka mišićna vlakna, kontrahiraju neovisno o drugim vlaknima * kontrakciju započinje živčani podražaj, u manjoj mjeri hormonalni * cilijarni mišić oka, šarenica oka, piloerekcijski mišići u koži, stijenka velikih krvnih žila, dišne provodne cijevi jednojedinični v