Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

MIKRO MORA > mm1 > Flashcards

mm1 Flashcards

1
Q

Mikrobiologija mora?

A

znanost koja se bavi
proučavanjem mikroorganizama (bakterija, arheja,
eukariotskih mikroorganizama i virusa) u morskom
okolišu, odnosno njihovom bioraznolikošću, ekologijom
njihovih zajednica i njihovim utjecajem na biogeokemijske
cikluse

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Tko je otac
moderne mikrobiologije mora?

A

Ephraim Claude ZoBell

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Tko objavljuje istraživanja vezana uz
kultivaciju mikroorganizama iz
dubokog mora u sklopu francuskih
ekspedicija brodovima Travailleur i
Talisman?

A

Adolph-Adrien Certes

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Čije je Die Bakterien des
Meeres djelo?

A

Bernhard Fischer

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Podjela morskog dna?

A

Kontinentska podina (do 200m)
- Strmi nagib, kontinentalni slaz
(do 3000m)
- Ravnica (do 6000m)
- Dubokooceanske brazde 1%
(11000m)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Podjela dubinskih zona?

A

Epipelagijal (do 200m)
- Mezopelagijal (200 – 1000m)
- Batipelagijal (1000 – 3000m)
- Abisopelagijal (3000 – 6000m)
- Hadalopelagijal (6000 – 11000m)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Gibanja vodenih masa?

A

Površinska i dubinska gibanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Površinska gibanja

A

Vjetar i Coriolis-ova sila

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Dubinska gibanja

A

Termohalini cirkulacijski sustav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Podjela vodenih masa s obzirom na temperaturu

A

Polarne vodene mase
Umjereno hladne vodene mase
Umjereno tople vodene mase (subtropske)
Ekvatorijalne vodene mase (tropske)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Jadransko more…

A

dio Sredozemnog mora (njegov najsjeverniji dio)
* Povezan sa Sredozemnim morem preko Otrantskih vrata
* Dimenzije Jadrana
- Dužina: 470 nm (870 km)
- Širina: 86 nm (159.3 km)
- Površina: 138.595 km2
73,9% površine do dubine od 200 m
* Srednja dubina Jadranskog mora 251 m
* Najveća dubina Jadranskog mora 1233 m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

NEUSTON?

A

–mikro-stanište na granici atmosfera-površina mora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

EPIBIOTSKA STANIŠTA

A
  • površine živih i neživih
    organizama koje se prihvaćaju
    zajednice mikroorganizama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

NEKTON

A

velike plivajuće životinje koje stvaraju organski otpad
SESTON (Plankton + Tripton) koji značajno sudjeluje
u ishrani mikroorganizama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

ENDOBIOTSKA STANIŠTA

A

tkiva većih organizama s kojima
mikroorganizmi mogu uspostaviti različite odnose
(mutualizam, parazitizam, patogeneza)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

PELAGIČKA STANIŠTA

A

– izravna vodena
staništa koja se preciznije mogu definirati prema
dubini vodenog stupca u epipelagičko,
mesopelagičko, batipelagičko i abisopelagičko

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

BENTIČKO STANIŠTE

A

predstavlja život na
morskom dnu (u
sedimentu) i granici
more-sediment

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Epipelagijal je dubinska zona mora koja obuhvaća sloj od?

A

0 m do 200 m

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji su mikroorganizmi zastupljeni u moru?

A

PROKARIOTI (bakterije, cijanobakterije, arheje)
* EUKARIOTI
* VIRUSI (bakteriofagi, cijanofagi, virusi)
Autotrofni protisti (fitoplankton)
Heterotrofni protisti (zooplankton)
Miksotrofni protisti
Filamentne gljive
Kvasci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Zašto su mikroorganizmi važni u moru?

A

Brojnošću i ulogom čine značajnu komponentu živog
svijeta u moru
* Biomasa im je tolika da čine temelj morskih hranidbenih
lanaca - mreža (temelj života u moru)
* Najveća su biološki aktivna površina u moru
* Metabolički su vrlo aktivni
* Brzo se razmnožavaju i repliciraju
* Sudjeluju u svim važnim procesima u morskom ekosustavu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Zašto je bitno proučavati morske mikroorganizme?

A

Mikroorganizmi su osnova hranidbenog lanca
* 95% težine svog živog svijeta u oceanima su mikroorganizmi
* Osnova su biogeokemijskih ciklusa (C, N, P, Fe…)
* Odgovorni za proizvodnju 50% kisika u atmosferi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Prokarioti (bakterije) u moru…

A

Bakterije i arheje
* Velika brojnost u moru (1.2x1029 stanica)
* Visoka stopa rasta
* Metabolički su vrlo aktivni
* Najveća su biološki aktivna površina u moru

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Bakterije i arheje
u oceanima

A

Slobodnoživuće ̴ 1.3-1.6 Gt C
Vezane ̴ 0.32 Gt C

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Osobine autohtonih morskih bakterija

A

MORFOLOŠKI JEDNOSTAVNE (štapićaste, kuglaste, filamentne)
* MANJIH VELIČINA (1-2um), iznimka je Epulopiscium fishlesoni,
duljine 200-800µm, G+ (u crijevima riba)
- METABOLIČKI VRLO RAZLIČITE
* U VODENOM STUPCU VEĆINA SU G-
* U SEDIMENTU VEĆE UČEŠĆE G+
* MNOGE PROIZVODE PIGMENTE (žute, narančaste, crvene..)
* IMAJU (UGLAVNOM) POTREBU ZA NaCl
* IZRAŽENA SPOSOBNOST PROIZVODNJE EGZOENZIMA
* PREFERIRAJU KORIŠTENJE ŠEĆERA I AMINO KISELINA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Najveća do danas pronađena bakterija, otkrivena 1999. u oceanskim sedimentima Namibije?
Thiomargarita namibiensis - - Zlatne inkluzije unutar stanice su nakupine sumpora
26
Bakterija otkrivena 2022. u mangrovima Guadeloupea, Karibi...Do sada najveća jednostanična bakterija koja oksidira sumpor?
Thiomargarita magnifica
27
Koji oblik bakterija je najeefikasniji?
Sferični oblik, dok su većina uski štapići ili filamentnog oblika
28
Raspoređeni u filogenetske skupine s obzirom na:
filogenetske osobine, - bojanje po Gramu, - obliku stanica, - rasporedu stanica, - zahtjevima za kisikom, - pokretljivosti te - metaboličkim i prehrambenim osobinama
29
Do danas je preko 100 rodova prokariota svrstano u__________ morske stanovnike
autohtone
30
Kojim metodama istraživati bakterijske vrste?
Metode ovisne i neovisne o kulturama
31
Raznolikost Archaea i Bacteria najniža u okolišu kada?
kada su abundancija pikoplanktona, BP i Chl a koncentracija najviši
32
Raznolikost bakterija je viša u kakvome okolišu?
u slanim okolišima koji su bogatiji nitratima, nitritima i SRP-om, dok je raznolikost arhea viša u najhladnijem okolišu s povećanim koncentracijama amonijaka i ukupnog dušika
33
U oligotrofnom okolišu, najveća raznolikost bakterija pronađena je u ?
u najdubljem sloju.
34
Najraširenije bakterije u moru?
Red Pelagibacteriales, SAR11 i SAR16 grupa bakterija
35
1. FOTOTROFNE BAKTERIJE
Anoksične fotobakterije, Oksične fotobakterije i Cijanobakterije
36
anoksične bakterije
Gram (-), anaerobne * Sadrže bakterioklorofil, provode fotosintezu * Reducirani sumporni spojevi (H2S) izvor e - za asimilaciju CO2 * Morfološki različite: spiralne, štapićaste, kuglaste i pupajuće
37
skupine anoksičnih bakterija?
Skupine: - Grimizne sumporne (bakterioklorofil a ili b) - Zelene sumporne (bakterioklorofil c ili d ili e) - Grimizne ne-sumporne (bakterioklorofil a ili b)
38
Grimizne sumporne bakterije
Chromatiaceae, Ectothiorhodospiraceae štapičaste i spiralne, pokretni - bič
39
Zelene sumporne bakterije
Chlorobiaceae - Male stanice promjenjivog oblika, nepokretne, - u okolišu s visokom koncentracijom sulfida, - stvaraju plinske vakuole - Fotosintetski pigmenti u vakuolama odmah ispod citoplazmatske membrane
40
Grimizne ne-sumporne bakterije
Rhodospirillaceae, Chloroherpeton, Erythrobacter Gram negativne, mikroaerofili ili anaerobi, posjeduju karotenoide ili bakterioklorofil, široke morfološke karakteristike
41
Oksične fotobakterije
Skupina fototrofnih bakterija - obavljaju fotosintezu uz proizvodnju O2 kao biljke i alge - Najznačajnija uloga u pelagijalu gdje čine značajnu frakciju ukupne fitoplanktonske biomase i proizvodnje - Red: Synechococcales i Chroococcales
42
Cijanobakterije
Kokoidne i nitaste-filamentne bakterije - Nosioci fotosinteze u moru - Sadrže klorofil a u parovima fotosintetskih lamela (tilakoide) - Na površini tilakoida se nalaze granule (fikobilisomi) sa fikobilinima (40 do 50% proteina stanice) M. Ordulj: Mikrobiologija mora Cijanobakterije - Posjeduju plinske vakuole za lebdjenje - Pokretni (klizanje!) i nepokretni oblici
43
Morfologija cijanobakterija
1) štapići, 2) filament, 3) filament s heterocistama (specijalizirane stanice za fiksaciju dušika), 4) koki ili diplokoki
44
Rodovi cijanobakterija
Synechococcus - -morfološki najjednostavniji, koki - Nepokretni Prochlorococcus - -fototrofni prokariot, manjih dimenzija od Synechococcus stanica - Divinil klorofil b umjesto monovinil klorofila a - Ne sadrže fikobiliproteine - Brojniji (3x2027)u pučinskim morima u odnosu na Synechococcus (7x1026)
45
Gram negativni kemolitotrofi
Amonij-oksidirajuće bakterije, Nitrificirajuće bakterije, Sumporne bakterije štapićasti oblik tijela, uglavnom pokretne
46
Amonij-oksidirajuće bakterije
Nitrosococcus, Nitrosomonas, Nitrospira
47
Nitrificirajuće bakterije
Nitrobacter, Nitrococcus, Nitrospina, Nitrospira
48
Sumporne bakterije
- štapićastog oblika, većinom pokretne (osim roda Thiobacterium) - rodovi: Macromonas, Thiobacillus, Thiomicrospira, Thiospira, Thiovulum, Thiobacterium i Achromatium
49
Gram-negativne morfološki različite bakterije
Morfološki široka skupina, * Klizajuće bakterije ili prilikom prihvaćanja na površinu stvaraju steljke, filament i mreže hifa među stanicama * Važne za razgradnju organske tvari Klizajuće bakterije Pupajuće i/ili bakterije s izraslinama
50
Klizajuće bakterije
Ugrađene u sloj sluzi, kližu po površinama ostavljajući vidljiv trag - Gram negativne i pigmentirane - Prisutne kao slobodno plivajuće u priobalju, pričvršćene na uginulim i živim morskim travama, površini riba te u sedimentu - Porodice: Cytophagaceae, Thiotrichaceae
51
Pupajuće i/ili bakterije s izraslinama
morfološki neobične bakterije s posjedovanjem prostacea (izbočine poput pupova i steljki) - Gram negativne, pokretne - Porodice: Caulobacteraceae (Caulobacter), Hyphomicrobiaceae (Hyphomonas i Hyphomicrobium) i Planctomycetaceae (Pirella i Planctomyces)
52
Spiralne i savijene bakterije
Malih dimenzija, oblika zareza ili prstena, pokretne Oceanospirillum, Bdellovibri, Flectobacillus
53
Spiroheti
Gram (-), pokreću se aksijalnim filamentima - Anoksični morski muljevi i razgrađene biljne tvari - Spirochaetaceae
54
Aerobni Gram-negativni štapići i koki
Najzastupljenije bakterije u moru * Dobro prilagođene na život s niskim koncentracijama nutrijenata i velikom slanošću * Enzimi zaštićeni u staničnoj stijenci, metaboliziraju široki spektar složenih supstrata
55
Fakultativni anaerobni Gram-negativni štapići
Enterobacteriaceae (za sada izolirana vrsta iz roda Serratia) - Vibrionaceae - Zastupljenije u odnosu na enterobakterije, emitiraju svjetlo - Rod: Photobacterium (P. angustum, P. leiognathi P. phosphoreum) - Rod: Vibrio (V. harveyi) - Rod: Alivibrio (A. fischeri)
56
Gram-negativni anaerobni štapići i koki
Haloanaerobiaceae - Halobacteroides – živi u sediment, umjereni halofil, pokretan * Desulfurococcaceae - anaerobne, sulfat reducirajuće, žive u sediment
57
Metanogene bakterije
Jedne od 3 glavne skupine Archea * 4 porodice: - Methanobacteriaceae (Methanobacterium, Methanospirillum) - Methanococcaceae (Methanococcus) - Methanomicrobiaceae (Methanococcoides, Methanogenium, Methanomicrobium, Methanoplanus) - Methanosarcinaceae (Methanosarcina)
58
Aerobni Gram-pozitivni koki
v
59
Gram-pozitivni štapići koji tvore endospore
Dvojba oko svrstavanja u autohtone morske stanovnike Planococcaceae i Clostridiaceae
60
Aktinomiceti i srodne im bakterije
Nisu uobičajeni za morski okoliš, uglavnom u sedimentu * Fakultativni ili obvezatni anaerobi, Gram pozitivni * Ne tvore spore
61
Arheje
Brojne u morskom okolišu, posebno u dubokim oceanima (1x1028 u sedimentu) M. Ordulj: Mikrobiologija mora * Razlike u građi stanica u odnosu na prokariote (ribosomi, membrane) * Mogu tvorit metaboličku simbiozu sa SRB bakterijama
62
Aerobni anoksigeni fototrofi
Pripadaju skupinama Alfa- i Gama- proteobacteria Vrše aerobnu anoksigenu fotosintezu Dosta su raširene u morima, u prosjeku više od 10% * U oligotrofnim uvjetima mogu činiti i do 25% bakterijske zajednice * 2-5% fotosinteze u površinskom sloju oceana 12. Aerobni anoksigeni fototrofi * Posjeduju karotenoide, razne oblike bakterioklorofila – BChl
63
aerobna anoksigena fotosinteza
proces fotosinteze koji se odvija u aerobnim uvjetima gdje su donori elektrona sulfidi ili organska tvar, ne nastaje kisik (donor e - nije voda)
64
Uloga AAP u mikrobnoj hranidbenoj mreži
Sekundarni proizvođači – ne mogu fiksirati ugljik fotosintezom (recikliraju DOM) Pod svjetlom rastu brže i u prednosti su nad kemoheterotrofima * Vrlo aktivne * Niska brojnost: - U površini bolje uspijevaju mikroorganizmi koji sadrže pigment proteorhodopsin i koje su miksotrofi (Prochlorococcus), AAP samo jedna od brojnih drugih skupina koje imaju slične mogućnosti - Rast ograničen nedostatkom esencijalnih nutrijenata (dušik, fosfor, željezo)
65
EUKARIOTI
1. Alge, 2. Morski heterotrofni protisti (Zooplankton), 3. Morske gljive, 4. Virusi
66
ALGE
Dijatomeje (alge kremenjašice) * Jednostanične ili kolonijalne * Ljušturica od pektina (kutija/poklopac) * Slobodno plivajuće Dinoflagelati * Najvažniji predstavnici morskog fitoplanktona * 90% vrsta u morskom okolišu * Uzročnici cvatnji EUKARIOTI M. Ordulj: Mikrobiologija mora Pikoeukarioti * Posljednjih godina otkriveno da većina alga u oceanima spada u pikoplankton (veličina stanica 0.2–3 μm) * Spadaju u glavne grupe algi (npr. zelene alge, haptofiti, stramenopili i dinoflagelate)
67
ZOOPLANKTON
Nanoflagelati (2 - 20 µm) * Heterokontni flagelati (s dva različita biča) Miksotrofni flagelati (fitoflagelati) Mikrozooplanktonski protisti (20 – 200µm) * Cilijati * Fagotrofni dinoflagelati veći od 20 µm
68
morske gljive
Filamentne gljive * Važne za raspad organske tvari * Na uginulim algama i morskim cvjetnicama * 102 roda izolirana iz mora 3. Morske gljive M. Ordulj: Mikrobiologija mora Metschnikowia australis * Kvasci * 19 rodova, >177 vrsta izolirano iz mora * Veće stanice u odnosu na bakterije * Prisutni u priobalju i otvorenom moru * Brojnost od 10 – x103 u litri * Candida, Cryptococcus, Debaryomyce
69
VIRUSI
Najbrojnija komponenta morskog mikrobnog planktona (<104 - >108 mL-1 ) * Inficiraju sve organizme u moru * DNA/RNA * Virusi u morskom okolišu: -Bakteriofagi -Cijanofagi -Virusi -NCLDV -Virofagi

MIKRO MORA (7 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions