Modernizam Flashcards
(36 cards)
U koja se 4 razdoblja dijeli modernizam?
Estecizam, avangarda, kasni modernizam i postmodernizam
Koliko traje estecizam i koja su njegova obilježja?
Kraj 19. stoljeća
Književnost treba imati isključivo estetsku funkciju
Ističu kult ljepote i pjesničke forme
Koliko traje avangarda i koja su njezina obilježja?
Od 1910.- 1930.
PROMIJENIMO SVIJET
Napušta kult forme
Odbacuje tradiciju koja sputava slobodu stvaranja
Naglašava: protest, pobunu, negiraju osnovne književne vrijednosti
Izražava: nezadovoljstvo stanjem u društvu i kulturi
Predosjeća svjetske ratove, krvave političke pokrete
Nastaju novi književni pravci
Žele čitatelje iznenaditi i potaknuti njihove osjećaje (naročito negativne), ljutnju, zgražavanje, prezir i ističu ružno
Služe se: porugom, crnim humorom, parodijom, neobičnim likovima, miješanjem stilova, paradoksima, odbacuju jezične i pravopisne norme
Izvore traže u filozofiji i psihologiji
Dominantno načelo je – NAČELO ORIGINALNOSTI
Koji su novi književni pravci?
Futurizam, ekspresionizam, imažinizam, dadaizam, nadrealizam, kubizam
Struktura proze modernog romana
Asocijativna fabula: prostorni je i vremenski slijed priče posve razlomljen jer njime upravljaju razmišljanja likova: njihovi snovi, misli, uspomene, opisi, promišljanja vlastita identiteta, pitanja o svijetu u kojem žive i njegovu smislu
Često im pogled na neki predmet, boja ili okus nečega posluži kao povod za priču, razlog za povratak u djetinjstvo ili prisjećanje na ljude i događaje
Način pripovjedanja u modernom romanu
Unutarnji monolog (solilokvij), pripovjedni monolog, struja svijesti
Teme u modernom romanu
Unutarnji svijet likova
Likovi u modernom romanu
Netipični pojedinci, osobe osjetljive svijesti, umjetnici
Vrijeme u modernom romanu
Kratko, zgusnuto i bogato: nekoliko sati, jedan ili više dana
Monološko-asocijativni oblik romana
Moderni monološko-asocijativni oblik proze (roman) dojavljuje se 20-tih god. 20. st. i suprotnost je tradicionalnoj (realističkoj) prozi.
Prethodnik modernističkog romana smatra se romanopisac F. M. Dostojevski (Zločin i kazna)
Napuštanje tradicionalnog pripovijedanja
Izbjegavanjem logičnoga i kronološkog nizanja događaja (događaji nisu povezani uzročno-posljedičnim vezama; pojavljuju se vremenski skokovi potaknuti asocijacijama i sjećanjima)
U prvome je planu čovjekova svijest
Ono što se događa u njegovoj svijesti (i podsvijesti); subjektivan doživljaj svijeta
Unutarnji monolog i slobodni neupravni govor
Pojavljuju se već u romanu Zločin i kazna F. M. Dostojevskog (realizam)
Junaci moderne proze su antijunaci
Osjetljivi pojedinci koji se prepuštaju mislima i sjećanjima te sumnjaju u svoj identitet
Vrijeme radnje obično je kratko
(1 ili više dana), ali je bogato događajima (razmišljanjima, sjećanjima i sl.)
Nepouzdani pripovjedač
Pripovijeda u 1. licu, a pojavljuje se i pripovijedanje s različitih točaka gledišta
PROUST
Proust uspijeva osjetilnim podražajima izvući iz podsvijesti svojega junaka pojedine događaje iz njegove prošlosti, koje on sada ponovno proživljuje u sadašnjosti, još intenzivnije kao nekad, jer im prilazi obogaćen novim iskustvima i jer slobodno može upravljati njihovim trajanjem
Tehnika struje svijesti
Tehnika je kojom se neposredno prikazuje sadržaj svijesti nekog književnog lika u obliku nepotpunih, nedovršenih i nepovezanih rečenica.
Sadržaj misli i asocijacija nije prikazan u vremenskom slijedu, ne poštuju se gramatička i pravopisna pravila
Unutarnji monolog
Jedan je od osnovnih postupaka monološko-asocijativne proze koji teži prikazu tijeka misli glavnog lika da bi se otkrio njegov misaoni i psihološki svijet
Slobodni neupravni govor
Jedna je od pripovjednih tehnika prikaza svijesti lika, bliska unutarnjem monologu. Pripovjedač misli lika prikazuje izravno iako o njemu neprestano govori u 3. licu
Roman esej
Vrsta je modrenog romana u čiju su fabulu umetnuti esejistički tekstovi, npr. o medicini, slikarstvu, filozofiji, psihologiji, glazbi i dr. Ti esejizirani dijelovi romana mogu pripadati liku ili pripovjedaču, primjenjuju se moderne tehnike pripovijedanja
M. Proust, U traganju za izgubljenim vremenom,
M. Krleža, Povratak Filipa Latinovicza
Engleska književnost
James Joyce, roman Uliks
Virginia Woolf, romani: Gospođa Dalloway, Svjetionik, Smeđa čarapa
Emerička književnost
William Faulkner, roman Krik i bijes
Francuska književnost
Marcel Proust, ciklus romana U traženju izgubljena vremena
André Gide, roman Krivotvoritelji novca