Morphology Exam, Pt. 2 Flashcards
(32 cards)
Fleksija
Tvorba oblika riječi
Paradigma
Usustavljeni popis oblika riječi
Derivacija
Tvorba novih riječi, najčešće se na tvorbenu osnovu pričvršćuju derivacijski nastavci. Ona mijenja leksičko značenje, a može mijenjati i vrstu riječi.
Oblična osnova
Oblična osnova je ona osnova na koju se dodaju fleksijski nastavci.
Inherentna obilježja
Inherentna obilježja su ona koja se tiču samog oblika riječi ili su u njemu sadržana, ona obilježja za koje nam nije potrebna okolina da bismo ih iščitali. (npr. pripadnost imenice sklonidbi)
Obilježja slaganja
Obilježja slaganja su ona obilježja koja se pridružuju obliku.
Preobrazba
Preobrazba ili konverzija je promjena vrste riječi bez dodavanja afikasa. (stari/Hrvatska)
Stapanje
Stapanje je rječogradni postupak kombiniranja i fuzioniranja neznačenjskih dijelova i dviju postojećih punoznačnica.
Jezične univerzalije
Jezične univerzalije su ona obilježja koja su zajednička svim ili skoro svim jezicima svijeta. Takvih univerzalija koje se odnose na sve jezike su malobrojne i banalne, pa se one često formuliraju kao generalizacije za određenu skupinu jezika ili kao ono što se češće javlja u jezicima svijeta od ostalih obilježja.
Greenbergov indeks sinteze
Greenbergov odnos sinteze odnosi se na prosječan broj morfema u riječi.
Izolativni jezici
Izolativni jezici su oni jezici koji nemaju fleksiju niti promjenjive riječi
Fuzijski jezici
Fuzijski jezici oni su čiji se oblici riječi sastoje od više vezanih morfova, no odnos morfova i morfema rijetko je 1:1 kao što to obično bude kod aglutinativnih jezika. Primjer fuzijskog jezika je hrvatski jezik
Aglutinativni jezici
Aglutinativni jezici su oni jezici u kojima je svaki morf ostvaraj jednog morfema, dakle 1:1.
Polisintetički jezici
Polisintetički jezici su oni u kojima je jedna riječ zaprav izraz sadržaja jedne rečenice.
Inkorporacija
Inkorporacija je vrsta slaganja pri kojoj se glagolu pričvršćuju njegove dopune, no on i dalje ima funkciju predikata.
Reduplikacija
Reduplikacija je ponavljanje baze ili dijela baze u obliku riječi s morfološkom ili pragmatičkom svrhom. (seljo-beljo za hrv., npr. u jeziku pangasinan za množinu amigo - amimigo)
Vokalska harmonija
Vokalska harmonija je asimilacija vokala afiksa s obzirom na vokal korijena riječi. (npr. turski)
Gramatička vremena u hrvatskom
Gramatička vremena u hrvatskom su: prezent, perfekt, pluskvamperfekt, aorist, imperfekt, futur prvi i futur drugi.
Glagolski načini u hrvatskom
Glagolski načini u hrvatskom su: kondicional prvi, kondicional drugi, optativ, indikativ, imperativ.
Optativ je željni način, izražava se glagolskim pridjevom radnim (npr. Živjeli!).
Tvorba glagolske imenice u hrvatskom
Glagolska imenica u hrvatskom tvori se od nesvršenih i svršenih glagola.
Glagolski pridjev trpni
Glagolski pridjev trpni najčešće se tvori od prijelaznih glagola.
Glagolski prilozi
Glagolski prilog sadašnji tvori se od nesvršenih glagola, dok se glagolski prilog prošli tvori od svršenih glagola.
Glagolske kategorije u infinitivu
Glagolske kategorije sadržane u infinitivu su glagolski vid i prijelaznost glagola.
Infinitni glagolski oblici
Infinitni glagolski oblici u hrvatskom jeziku su oni koji ne iskazuju lice, a to su glagolski prilozi, glagolski pridjevi, infinitiv.