OII Flashcards
(79 cards)
1
Q
Disanje omogućavaju (3)
A
Ošit, međurebreni i trbušni mišići
2
Q
Izmjena plinova između alveola i kapilara?
A
O2 od alveola do krvi kapilara i CO2 iz krvi u alveole
3
Q
Udisaj 02 i CO2 %?
Izdisaj %?
A
Udisaj 21% O2 + 0.035% CO2
Izdisaj 16% O2 + 4% CO2
4
Q
Udisaj %?
Izdisaj %?
A
Udisaj 21% O2 + 0.035% CO2
Izdisaj 16% O2 + 4% CO2
5
Q
Funkcije respiratornog sustava
A
- Doprema O2 u pluća
- Prijenos O2 u krv
- Izbacivanje CO2
6
Q
Torakotomija
A
Otvaranje prsnog koša
7
Q
Resekcija pluća
A
Kirurško odstranjenje dijela pluća
8
Q
Segmentektomija
A
Kirurški odstranjenje dijela režnja
9
Q
Pulmektomija
A
Kirurško odstranjenje cijelog plućnog krila
10
Q
Pulmektomija
A
Kirurško odstranjenje cijelog plućnog krila
11
Q
Prijeoperacijska priprema
A
Opca prijeoperacijska priprema
Priprema respiratornog trakta
Edukacija bolesnika vježbama kašljanja i iskašljavanja
Nutritivno kondicioniranje bolesnika (ERAS)
Neposredna prijeoperacijska priprema
12
Q
Prijeoperacijska priprema 5
A
Opca prijeoperacijska priprema
Priprema respiratornog trakta
Edukacija bolesnika vježbama kašljanja i iskašljavanja
Nutritivno kondicioniranje bolesnika (ERAS)
Neposredna prijeoperacijska priprema
13
Q
Upalne bolesti respiratornog trakta
A
Plućni apces, bronhiektazija,
14
Q
Što ukazuje na anaerobnu infekciju u respiratornom traktu?
A
Težak sladunjav zadah ukazuje na anaerobnu infekciju
15
Q
Plućni apces - ETIOLOGIJA [etiologija, klinička slika, dg., liječenje, komplikacije]
A
Etiologija- Bakterijske infekcije gornjih dišnih puteva, teške pneumonije, aspiracija, prostrijelne rane
16
Q
Plućni apces - Klinička slika (6) [etiologija, klinička slika, dg., liječenje, komplikacije]
A
+temp, malaksalost, mršavljenje, otežano disanje, napadaj kašlja, pleuralna bol
17
Q
Plućni apces - Dijagnostika (2) [etiologija, klinička slika, dg., liječenje, komplikacije]
A
RTG i MSCT pluća
18
Q
Plućni apces - liječenje (5) [etiologija, klinička slika, dg., liječenje, komplikacije]
A
Antibiotiska th., položajna drenaža, bronhodilatatori, kirurški zahvat, suportivna th. Za podizanje imuniteta
19
Q
Plućni apces - Komplikacije (5) [etiologija, klinička slika, dg., liječenje, komplikacije]
A
Empijem pleure, masivne hemoptize, nekroza pluća, sepsa, hematogeno širenje infekcije (embolijski apces mozga)
20
Q
Nekrotizirajuća pneumonija…
A
Mnoštvo malih plućni apcesa
21
Q
Bronhiektazija
A
Prirođeno ili stečeno proširenje bronha, nepovratno oštećenje
22
Q
Bronhiektazija - Etiologija (5)
A
prethodne teške infekcije pluća, genetika (cistična fibroza), aspiracija u pluća, opstrukcija dišnih puteva (tumor), druga
stanja (Crohn)
23
Q
Bronhiekstazije: Klinička slika (5)
A
umor, groznica, noćno znojenje, dugotrajan kašalj s mnoštvom sluzi ili suh, učestale resp. Infekcije
24
Q
Tumori bronha, pluća i pleure (što znaš o tome)
A
Beningni- vrlo rijetki, Maligni - najčešći je Ca bronha
25
Tumori bronha, pluća i pleure (klinička slika, dg. I liječenje
-klinička slika: kašalj, dispnea, hemoptiza, nejasne pneumonije
➢ dijagnoza: Rtg i MSCT pluća, bronhoskopija, citološka obrada sputuma
➢ liječenje: kirurški zahvat, kemoterapija, radioterapija
26
Otvorene ozljede prsnog kosa (mehanička sila) KLINICKA SLIKA
bol,šok,dispneja, kašalj i hemoptoa, subkutani emfizem, pneumotoraks, hematotoraks
27
Otvorene ozljede prsnog kosa (mehanička sila) DIJAGNOSTICIRANJE (3)
Dijagnoza: anamneza, fizikalni pregled i Rtg pluća
28
Otvorene ozljede prsnog kosa (mehanička sila) LIJECENJE
Mjere sprečavanja šoka, drenaža pleuralne šupljine, kod penetrantnih ozljeda hitan op.zahvat
29
Na što se dijele otvorene ozljede prsnog koša i koja je njihova razlika?
Penetratna i nepenetratna
^ozlijeđena pleura ^^nema ozljede pleure
30
Na što se dijele otvorene ozljede prsnog koša i koja je njihova razlika?
Penetratna i nepenetratna
^ozlijeđena pleura ^^nema ozljede pleure
31
Zatvorene ozljede prsnog koša (kl. Slika, dg., th.)
najčešće prijelom rebara bez prekida kontinuiteta kože
➢ klinička slika: bolnost povrijeđene strane pri kihanju, kašljanju i disanju
➢ dijagnoza: anamneza, fizikalni pregled, Rtg pluća
➢ liječenje: mjere sprečavanja šoka, drenaža pleuralne šupljine, blokada pleuralnih živaca (paravertebralni
blok)
32
Pneumothorax - Što je to
Pneumotoraks je prisutnost zraka u prostoru između parijetalne i viscelarne pleure.
➢ najčešće nastaje kod prijeloma rebara ili prsnućem plućne alveole
➢ ulaskom zraka u intrapleuralni prostor dolazi do izjednačenja atmosferskog i intrapleuralnog tlaka, nema više
negativnog tlaka koji osigurava rastegnutost pluća, te plućno tkivo kolabira
33
Pneumotoraks- KLINICKA SLIKA
klinička slika: ovisi o količini zraka u pleuralnom prostoru (koliko dio pluća je kolabirao), zaduha, bol, šok
34
Prema čemu dijelimo pneumotoraks za zbrinjavanje i koji su njihovi nazivi? (Sam po velicini i tjt. Ne ostalo)
Ovisi o tipu, velicini I klinickoj manifestaciji pneumotoraksa.
Dijelimo na manji i opsežni pneumotoraks.
35
Manji pneumotoraks
kolaps <20% ukupne površine, pluća koji ne izaziva respiratorne i kardijalne
simptome obično se spontano povlači i ne zahtijeva nikakvo liječenje
36
Manji pneumotoraks
kolaps <20% ukupne površine, pluća koji ne izaziva respiratorne i kardijalne
simptome obično se spontano povlači i ne zahtijeva nikakvo liječenje
37
Opsežni pneumotoraks
Terapija se zasniva na principima aktivnog postizanja smanjenja pritiska na pluća i
reekspanzije plućnog parenhima uvođenjem cijevi za odvođenje zraka iz pleure – torakalna drenaža
38
Što je sve važno u zbrinjavanju pac. S pneumotoraksom?
1. adekvatna oksigenacija
2. adekvatna reekspanzija pluća
3. adekvatna eliminacija sekreta iz pluća
4. adekvatna prehrana
39
Intervencije med. Sestre kod pneumotoraksa?? (5)
--pratiti stanje bolesnika – primjetiti odstupanja, primjena oksigenoterapije
➢ asistiranje kod dijagnostičko – terapijskih postupaka (npr.dekompresija pluća)
➢ psihička i fizička priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage i op. zahvate
➢ pravovremeno reagiranje na odstupanja sukladno kompetencijama i SOP-u
➢ provođenje terapijskih postupaka: primjena kisika, primjena terapije
40
Što je drenaža prsišta i koje su 2 glavne podjele?
postupak je kojim se uvodi dren u pleuralnu šupljinu u svrhu evakuacije nakupljenog sadržaja (zrak ili
tekućine), koji sprječava adekvatnu ekspanziju pluća
➢ aktivna drenaža (aspiracijska) – centralni vakuum ili torakalna pumpa
➢ pasivna drenaža - Bülau drenaža ili preko Heimlichove valvule
➢ primjenjuje se kod: hematotoraksa, pneumotoraksa, empijema pleuralne šupljine
41
Navedi aktivne drenaže prsišta (aspiracijska)
Centralni vakuum i torakalna pumpa
42
Navedi pasivne drenaže prsišta
Bilau/Bülau* drenaža ili preko Heimlochove drenaže
43
Postupak je uvođenja sterilnog katetera u pleuralni prostor čime se omogućava evakuacija zraka ili
tekućine (krv, gnoj,) kod hematotoraksa (krvarenje u pleuralnu šupljinu) ili pijotoraksa (prisutnost
gnoja u pleuralnoj šupljini), te normalizira funkciju pluća nakon operacije ili traume
Drenaža pleuralne šupljine
44
Drenaža pleuralne šupljine
Postupak je uvođenja sterilnog katetera u pleuralni prostor čime se omogućava evakuacija zraka ili
tekućine (krv, gnoj,) kod hematotoraksa (krvarenje u pleuralnu šupljinu) ili pijotoraksa (prisutnost
gnoja u pleuralnoj šupljini), te normalizira funkciju pluća nakon operacije ili traume
45
Dren po metodi Bülau [prsa]
dren koji se nalazi u prsištu spojen je preko gumene cijevi s bocom napunjenom do polovice
vodom
➢ boca je zatvorena gumenim čepom kroz koji prolaze dvije staklene cjevčice. Kraća cjevčica je iznad vode, a duža ulazi pod vodu i drugim, vanjskim krajem spojena je preko gumene cijevi s
torakalnim drenom.
➢ po načelu sustava zatvorenih spojnih posuda sadržaj iz prsišta istječe u bocu
➢ kod primjene Bulau drenaže važno je bocu s vodom postaviti ispod razine bolesnika da ne bi voda
prilikom udisaja ušla u pleuralnu šupljinu
46
Gdje postavljamo bocu za dren Bülau i zašto je važan njen položaj kod drenaže prsišta? Jel to aktivna ili pasivna drenaža?
-zatvoren tip drena
-ispod razine bolesnika
-da ne bi voda, prilikom udisaja ušla u pleuralnu šupljinu
47
U kojem interkostalnom prostoru bi bila Bülau drenaža?
5. Medijalnomaxilarnom interkostalnom prostoru
48
U kojem interkostalnom prostoru bi bila Monaldi drenaža?
U 2. Interkostalnom prostoru na medioklavikularnoj liniji
49
Heimlichova valvula (što je to, tip drenaže, ...)
-pasivni tip drenaže
-omogućava izlazak zraka iz dreniranog područja ali ne i ponovni povratak
patološkog sadržaja ili zraka, djeluje na principu jednosmjernog ventila
➢ sastoji se od plastičnog kućišta unutar kojeg se nalazi gumeni rukavac koji se prilikom izlaska
zraka iz pleuralnog prostora otvara i tako omogućava prolazak zraka, međutim, onemogućen
je povratak zraka jer su gumeni rukavci spojeni
50
Koji pasivni dren onemogućava povratak zraka ili sadržaja natrag u drenirano područje, a djeluje na principu jednosmjernog ventila?
Heimlichova valvula
51
Aktivni torakalni dren - gdje je spojen, za što je spojen, što ju pokreće?
torakalni dren spojen je sa sisaljkom za negativni tlak koju pokreće električni pogon ili s centralnim uređajem za negativni tlak
52
Aktivni torakalni dren - što omogućava taj dren?
➢ postavljeni dren omogućava reekspanziju pluća i kontinuirano mjerenje gubitka krvi iz prsišta
➢ negativni tlak u zdravog odraslog čovjeka tijekom inspirija iznosi od 8 do 12 cm H2O (stupaca vode) ili od 0.8
do 1,2 kPa
➢ sukcija je u većini slučajeva u vrijednostima od 10 do 20 cm H2O
53
Komplikacije drenaže prsista vremenski dijelimo na...
Rane i kasne
54
Rane komplikacije drenaže prsišta (kada, kako, simp.)
nastaju u prva 24 sata nakon postavljanja drenaže i posljedica su povrede torakalnih i abdominalnih organa
tijekom uvođenja i usmjeravanja drena.
➢ popraćene su simptomima teškog krvarenja i zahtijevaju brzo kirurško liječenje
55
Kasne komplikacije drenaže prsišta (kada, zašto)
-razvijaju se nakon 24 sata od uvođenja torakalnog drena, a najčešće su empijem pleure, bronhopleuralna
fistula i fibrotoraks 3*
-Bol je najčešća neželjena posljedica torakalne drenaže. Dovodi do površnog disanja i potencijalnih upala pluća.
(edukacija o pravilnom disanju)
56
Koja je najčešća nezeljena posljedica torakalne drenaže? I do čega ona dovodi?
Bol je najčešća neželjena posljedica torakalne drenaže. Dovodi do površnog disanja i potencijalnih upala pluća.
(edukacija o pravilnom disanju)
57
Kakvo je disanje kod bolne torakalne drenaže?
Dovodi do površnog disanja i potencijalnih upala pluća.
(edukacija o pravilnom disanju)
58
Kakav je položaj u krevetu nakon pulmektomije?
PULMEKTOMIJA (odstranjenje plućnog krila) – na leđima na operiranoj strani
59
Kakav je položaj u krevetu nakon segmenektomija?
(odstranjenje jednog dijela režnja pluća) – izbjegavati ležanje na op. strani
60
Kakav je položaj u krevetu nakon lobektomije?
(odstranjenje plućnog režnja) - izbjegavati ležanje na op. strani
61
Čemu služi drenažni položaj?
Provodi se radi toalete dišnih puteva i provodi se uz bolesnikovu aktivnu suradnju
➢ Bolesnika staviti bolesnika u odgovarajući položaj, koji će mu omogućiti iskašljavanje
➢ Položaj ovisi o segmentu kojeg treba drenirati:
➢ gornje segmente, drenažni je položaj sjedeći.
➢ donje segmente, bolesnika stavljamo u Quinckeov položaj (donji dijelovi pluća su na višoj razini od
gornjih).
➢ Položajna se drenaža provodi nekoliko puta dnevno po 15 minuta.
➢ Prije primjene drenažnog položaja se može prema odredbi liječnika primijeniti inhalacija (bronhodilatatori,
sekretolitici).
➢ Mjeri se količina sputuma i upisuje na temperaturnu listu.
62
Koliko dugo i često provodimo drenažni položaj?
Nekoliko puta dnevno po 15 min
63
Koja je svrha vježbi disanja i iskašljavanja i koliko često?
svrha vježbi disanja je bolja poslijeoperacijska ventilacija pluća, oksigenacija krvi i tkiva te izbjegavanje
poslijeoperacijskih komplikacija (atelektaza pluća, pneumotoraks, hematotoraks, pijotoraks )
➢ vježbama iskašljavanja usmjerava se sekret prema gornjim dišnim putovima čime se pospješuje iskašljavanje
nakon operacije.
➢ vježbama disanja je potrebno postići što dublji udisaj i izdisaj, a time i ventilaciju pluća
-3x - 4x sa nekoliko minuta? odmora između svakog udaha
64
Koja je svrha vježbanja ramena i nadlaktice?
Svrha postupka je sprječavanje ukočenosti ramenog zgloba na operiranoj strani.
65
***Sestrinske intervencije u postop. Zbrinjavanju nakon totaklnih op. (9)
Sestrinske intervencije:
1. promatrati vanjski izgled bolesnika
2. mjeriti vitalne funkcije - (RR, puls, disanje svakih 15 minuta prva 3 sata, a zatim svakih 30 minuta) zbog
uočavanja poslijeop. poteškoća i komplikacija
3. kontrola zavoja – prečvrst povoj (javlja se dispneja i bol), krvarenje,
4. poticati bolesnika na vježbe dubokog disanja i iskašljavanja – radi poboljšanja ventilacije preostalog dijela pluća,
po potrebi provoditi endotrahealnu aspiraciju i inhalaciju
5. osigurati adekvatnu hidraciju – razvodnjavanje sekreta, na dan op. parenteralno a kasnije 2-3 l tople tekućine
kroz 24 sata
6. poticati na ustajanje – procijeniti stupanj samostalnosti, osigurati pomoć i pomagala
7.adekvatna prehrana – enteralna i parenteralna nadomjesna prehrana, nutritivni balansirana, kalorijski dostatna
8. mikroklimatski uvjeti – vlažnost zraka
9. osobna higijena - njega kože (prevencija oštećenja i infekcije) i usne šupljine (suha sluznica i naslage su
podloga za razvoj mikroorganizama)
66
***Sestrinske intervencije u postop. Zbrinjavanju nakon totaklnih op. (9)
Sestrinske intervencije:
1. promatrati vanjski izgled bolesnika
2. mjeriti vitalne funkcije - (RR, puls, disanje svakih 15 minuta prva 3 sata, a zatim svakih 30 minuta) zbog
uočavanja poslijeop. poteškoća i komplikacija
3. kontrola zavoja – prečvrst povoj (javlja se dispneja i bol), krvarenje,
4. poticati bolesnika na vježbe dubokog disanja i iskašljavanja – radi poboljšanja ventilacije preostalog dijela pluća,
po potrebi provoditi endotrahealnu aspiraciju i inhalaciju
5. osigurati adekvatnu hidraciju – razvodnjavanje sekreta, na dan op. parenteralno a kasnije 2-3 l tople tekućine
kroz 24 sata
6. poticati na ustajanje – procijeniti stupanj samostalnosti, osigurati pomoć i pomagala
7.adekvatna prehrana – enteralna i parenteralna nadomjesna prehrana, nutritivni balansirana, kalorijski dostatna
8. mikroklimatski uvjeti – vlažnost zraka
9. osobna higijena - njega kože (prevencija oštećenja i infekcije) i usne šupljine (suha sluznica i naslage su
podloga za razvoj mikroorganizama)
67
***Kada započinjemo aktivnim i pasivni vježbama ruku?
na operiranoj strani treba započeti drugi dan nakon operacije i uputiti bolesnika na provođenje vježbi kod kuće zbog prevencije ukočenosti ramenog zgloba.
68
***Kada započinjemo aktivnim i pasivni vježbama ruku?
na operiranoj strani treba započeti drugi dan nakon operacije i uputiti bolesnika na provođenje vježbi kod kuće zbog prevencije ukočenosti ramenog zgloba.
69
Traheostima - zašto? Gdje se nalazi?
Izvodi se radi opstrukcije gornjih dišnjih puteva
➢ Kirurški postupak kreiranja otvora – traheostoma- na prednjoj stjenci vratnoga dijela dušnika.
➢ Izvodi se u projekciji drugoga ili trećega trahealnoga hrskavičnoga prstena i drži se otvoren umetanjem
trahealne kanile.
70
Traheostima - zašto? Gdje se nalazi?
Izvodi se radi opstrukcije gornjih dišnjih puteva
➢ Kirurški postupak kreiranja otvora – traheostoma- na prednjoj stjenci vratnoga dijela dušnika.
➢ Izvodi se u projekciji drugoga ili trećega trahealnoga hrskavičnoga prstena i drži se otvoren umetanjem
trahealne kanile.
71
Indikacije za izvedbu traheostome (3)
Fiksirane opstrukcije gornjih dišnih puteva:
kongenitalne anomalije, trauma, akutna i kronična upala, tumori, strana tijela, paralize i vanjske bolesti larinksa
2. Sekretorna opstrukcija donjih dišnih puteva:
neuromuskularne smetnje (poliomijelitis, tetanus,botulizam, gravis, bulbarne ili periferne lezije živaca); teška
malaksalost i koma, cerebrovaskularne bolesti, neurokirurški zahvati)
3. Mehanički čimbenici ventilacije: torakalna kirurgija, višestruke frakture rebara, perzistirajući medijastinalni
emfizem
HITAN kir. zahvat – gušenje, opstrukcija gornjih dišnih puteva
ELEKTIVAN kir. zahvat - zbog kirurške traume ili edema, te prije elektivnih kirurških zahvata na anatomskim
strukturama glave i vrata (larinks, farinks, tumori usne šupljine, tumori glave i vrata), kao i pri dugotrajnoj
uporabi mehaničke ventilacije (moguće oštećenje glasnica)
72
Indikacije za izvedbu traheostome (3)
Fiksirane opstrukcije gornjih dišnih puteva:
kongenitalne anomalije, trauma, akutna i kronična upala, tumori, strana tijela, paralize i vanjske bolesti larinksa
2. Sekretorna opstrukcija donjih dišnih puteva:
neuromuskularne smetnje (poliomijelitis, tetanus,botulizam, gravis, bulbarne ili periferne lezije živaca); teška
malaksalost i koma, cerebrovaskularne bolesti, neurokirurški zahvati)
3. Mehanički čimbenici ventilacije: torakalna kirurgija, višestruke frakture rebara, perzistirajući medijastinalni
emfizem
HITAN kir. zahvat – gušenje, opstrukcija gornjih dišnih puteva
ELEKTIVAN kir. zahvat - zbog kirurške traume ili edema, te prije elektivnih kirurških zahvata na anatomskim
strukturama glave i vrata (larinks, farinks, tumori usne šupljine, tumori glave i vrata), kao i pri dugotrajnoj
uporabi mehaničke ventilacije (moguće oštećenje glasnica)
73
Podjela po vremenu, kakve traheostome postoje?
Privremena i trajna
Veličina i oblik kanile razlikuju se prema veličini trahealnoga otvora i potrebama pojedinoga bolesnika
➢ plastične ili metalne
➢ govorne kanile su one koje se pri izdisaju zatvore preklapanjem metalne ili plastične pločice, tako da zrak
mimo kanile stiže u grkljan pa bolesnik može govoriti bez zatvaranja kanile prstom
➢ standardnih širina od 0 - 12
74
Podjela po vremenu, kakve traheostome postoje?
Privremena i trajna
Veličina i oblik kanile razlikuju se prema veličini trahealnoga otvora i potrebama pojedinoga bolesnika
➢ plastične ili metalne
➢ govorne kanile su one koje se pri izdisaju zatvore preklapanjem metalne ili plastične pločice, tako da zrak
mimo kanile stiže u grkljan pa bolesnik može govoriti bez zatvaranja kanile prstom
➢ standardnih širina od 0 - 12
75
Komplikacije traheotomije
➢ krvarenje - najčešće neposredno nakon postavljanja traheostome
➢ potkožni emfizem - nastaje prodiranjem zraka u potkožje vrata kroz ranu traheostome, a može se proširiti i
na lice
➢ medijastalni emfizem - nastaje prodorom zraka u medijastinum kroz kirurški ispreparirano područje oko
dušnika. Razlog nastanka emfizema su kašalj i napinjanje
➢ pneumotoraks
➢ preduga ili preduboko postavljena kanila može svojim vrhom uči u glavni bronh - otežano disanje
➢ kratka ili nisko postavljena kanila može uzrokovati gušenje, cijanozu i potkožni emfizem
➢ upale, edem dušnika, infekcije i gnojne upale stome i/ ili plućnog stabla
76
Komplikacije traheotomije
➢ krvarenje - najčešće neposredno nakon postavljanja traheostome
➢ potkožni emfizem - nastaje prodiranjem zraka u potkožje vrata kroz ranu traheostome, a može se proširiti i
na lice
➢ medijastalni emfizem - nastaje prodorom zraka u medijastinum kroz kirurški ispreparirano područje oko
dušnika. Razlog nastanka emfizema su kašalj i napinjanje
➢ pneumotoraks
➢ preduga ili preduboko postavljena kanila može svojim vrhom uči u glavni bronh - otežano disanje
➢ kratka ili nisko postavljena kanila može uzrokovati gušenje, cijanozu i potkožni emfizem
➢ upale, edem dušnika, infekcije i gnojne upale stome i/ ili plućnog stabla
77
O čemu ovisi toaleta stome i kanile?
- učestalost toalete stome i
kanile ovisi o količini sekreta,
krvarenju, infekcije
- prvih nekoliko dana traheostome provodi se svakodnevno
78
O čemu ovisi toaleta stome i kanile?
- učestalost toalete stome i
kanile ovisi o količini sekreta,
krvarenju, infekcije
- prvih nekoliko dana traheostome provodi se svakodnevno
79
Čime se radi toaleta traheostome?
tijekom čišćenja stome uklanja se zavoj i rana ispod prirubnica kanile čisti se vlažnim tupferom gaze (navlažen
0,9 NaCL om i 1 % om Plivasept otopinom) nakon toalete, koža se dobro posuši
