oset Flashcards

(31 cards)

1
Q

šta je oset

A

rezultat kognitivnog pihičkog procesa kojim primamo, prevodimo i prosleđujemo informacije iz spoljašnje sredine do mozga radi tumačenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

šta je draž

A

informacija iz spoljašnje sredine koja deluje na čula na osnovu koje nastaje oset

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

nadražaj

A

reakcija u receptorima na dejstvo određenog oblika energije i u receptorima pretvaraju energiju draži u nervni implus

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

nervni impuls

A

sprovodi se do mozga putem senzornih vlakana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

kojim realnostima pripadaju draž i oset

A

draž - spoljašnjoj realnosti

oset - unutrašnjoj, psihičkom svetu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

prvi korak u nastanku oseta

A

promena draži u susretu sa dodatnim strukturama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

proces nastanka oseta se odvija u četiri faze, koje

A
  1. draž
  2. nadražaj
  3. nervni impuls
  4. oset
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

psihofizika

A

oblast psihologije koja se bavi izučavanjem granica oseta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

apsolutni prag draži

A

najmanji intenzitet draži neophodan da izazove oset

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

diferencijalni prag draži

A

najmanja količina draži potrebna da bi registrovali razliku izmedju dve draži

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Ernest Veber i Veberov zakon

A

nemački astrofizičar koji je formulisao zakonitost da je potrebna veličina promene koja je nepohodna kako bi bila uočena u 50% slučajeva gotovo uvek u direktnoj proporciji sa intenzitetom odnosne draži

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

teorija detekcije signala

A

ljudsko uočavanje vrednosti bliskih pragu draži uzima u obzir ličnu osetljivost i pristrasnost odgovaranja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

adaptacija čula

A

kada se naša osetljivost na draženje smanjuje ukoliko je draž prisutna kontinuirano, ili se ponavlja u kratkim intervalima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

svetlost

A

oblik energije poznat kao elektromagnetno zračenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

po čemu se objašnjava svetlost

A

talasima, koji variraju po učestalosti i intenzitetu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

intenzitet svetlosti

A

intenzitet je povezan sa svetlinom objekta, što je manji to je objekt zamagljeniji

17
Q

talasna dužina svetlosti

A

povezana je sa nijansama boja, što ih je više to je oko zasićenije bojama

18
Q

obojena dužica

A

svojim otvaranjem i zatvranjem kontroliše količinu svetlosti koja se propušta a mišići upravljaju debljinom sočiva i tako određuju oštrinu slike na mrežnjači.

19
Q

akomodacija očnog sočiva

A

sposobnost promene oblika sočiva radi izoštravanja slike, kada su mišići opušteni sočivo je ravno a kada se stežu onda se sočivo tanji

20
Q

mrežnjača

A

u njoj se nalaze receptori za vid

21
Q

čepići

A

nervna ćelija koja ima funkciju receptora za vid, nalazi se u centralnoj zoni mrežnjnače i manje su brojni. aktiviraju se samo kada je svetlost veća.

22
Q

štapići

A

brojniji su, nalaze se po celoj mrežnjači, odgovorni su za periferno viđenje i za vid pri slaboj svetlosti. daju manje izoštrenu sliku.

23
Q

slepa mrlja

A

mesto na mrežnjači od kojeg kreće nervno vlakno ka mozgu nema receptore za vid

24
Q

okciptalna sfera

A

nalazi se u kori velikog mozga i nervni impulsi se šalju u njene vizuelne centre

25
optička raskrsnica
nervna vlakna iz očiju se ukrštaju formirajući konačnu sliku
26
adaptacija na tamu
receptori za vid moraju da povećaju svoju osetljivost, što sporo traje, tek za pola sata možemo da se snalazimo u mraku
27
adaptacija na svetlo
receptori moraju da smanje svoju osetljivost, potrebno je oko minut da se naviknemo
28
Tomas Jung
pokazao da se mešanjem plave, zelene i crvene svetlosti u različitim odnosima mogu povezati sve istale boje
29
Herman von Helmholc
dokazao tvrdnje Tomasa i stvorio teoriju tri boje
30
Fenomen naknadnih slika u boji
žuto-plavo zeleno-crveno crno-belo
31
Evald Hering
teorija naspramnog procesa- u oku se nalaze tri ili više elemenata osetljivih na boje koji su organizovani u praove i koče jedan drugog