oset Flashcards
(31 cards)
šta je oset
rezultat kognitivnog pihičkog procesa kojim primamo, prevodimo i prosleđujemo informacije iz spoljašnje sredine do mozga radi tumačenja.
šta je draž
informacija iz spoljašnje sredine koja deluje na čula na osnovu koje nastaje oset
nadražaj
reakcija u receptorima na dejstvo određenog oblika energije i u receptorima pretvaraju energiju draži u nervni implus
nervni impuls
sprovodi se do mozga putem senzornih vlakana
kojim realnostima pripadaju draž i oset
draž - spoljašnjoj realnosti
oset - unutrašnjoj, psihičkom svetu
prvi korak u nastanku oseta
promena draži u susretu sa dodatnim strukturama
proces nastanka oseta se odvija u četiri faze, koje
- draž
- nadražaj
- nervni impuls
- oset
psihofizika
oblast psihologije koja se bavi izučavanjem granica oseta
apsolutni prag draži
najmanji intenzitet draži neophodan da izazove oset
diferencijalni prag draži
najmanja količina draži potrebna da bi registrovali razliku izmedju dve draži
Ernest Veber i Veberov zakon
nemački astrofizičar koji je formulisao zakonitost da je potrebna veličina promene koja je nepohodna kako bi bila uočena u 50% slučajeva gotovo uvek u direktnoj proporciji sa intenzitetom odnosne draži
teorija detekcije signala
ljudsko uočavanje vrednosti bliskih pragu draži uzima u obzir ličnu osetljivost i pristrasnost odgovaranja
adaptacija čula
kada se naša osetljivost na draženje smanjuje ukoliko je draž prisutna kontinuirano, ili se ponavlja u kratkim intervalima
svetlost
oblik energije poznat kao elektromagnetno zračenje
po čemu se objašnjava svetlost
talasima, koji variraju po učestalosti i intenzitetu
intenzitet svetlosti
intenzitet je povezan sa svetlinom objekta, što je manji to je objekt zamagljeniji
talasna dužina svetlosti
povezana je sa nijansama boja, što ih je više to je oko zasićenije bojama
obojena dužica
svojim otvaranjem i zatvranjem kontroliše količinu svetlosti koja se propušta a mišići upravljaju debljinom sočiva i tako određuju oštrinu slike na mrežnjači.
akomodacija očnog sočiva
sposobnost promene oblika sočiva radi izoštravanja slike, kada su mišići opušteni sočivo je ravno a kada se stežu onda se sočivo tanji
mrežnjača
u njoj se nalaze receptori za vid
čepići
nervna ćelija koja ima funkciju receptora za vid, nalazi se u centralnoj zoni mrežnjnače i manje su brojni. aktiviraju se samo kada je svetlost veća.
štapići
brojniji su, nalaze se po celoj mrežnjači, odgovorni su za periferno viđenje i za vid pri slaboj svetlosti. daju manje izoštrenu sliku.
slepa mrlja
mesto na mrežnjači od kojeg kreće nervno vlakno ka mozgu nema receptore za vid
okciptalna sfera
nalazi se u kori velikog mozga i nervni impulsi se šalju u njene vizuelne centre