Osjeti i percepcija Flashcards
(202 cards)
1
Q
Osjet je jednostavni svjesni _________ koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.
A
doživljaj
2
Q
Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog __________ predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.
A
svojstva
3
Q
Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva ____________ ili ___________ iz vanjskog svijeta.
A
predmeta, pojave
4
Q
________ je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz vanjskog svijeta.
A
osjet
5
Q
Osjet je jednostavni svjesni doživljaj koji nam daje odraz nekog pojedinačnog svojstva predmeta ili pojave iz ________________.
A
vanjskog svijeta
6
Q
Podražaji su različite vrste _________ (fizikalnih ili kemijskih) koje naša osjetila mogu otkrivati.
A
energija
7
Q
Podražaji su različite vrste energija (__________ ili _________) koje naša osjetila mogu otkrivati.
A
fizikalnih, kemijskih
8
Q
Podražaji su različite vrste energija (fizikalnih ili kemijskih) koje naša _________ mogu otkrivati.
A
osjetila
9
Q
Podražaji su različite vrste energija (fizikalnih ili kemijskih) koje naša osjetila mogu ________.
A
otkrivati
10
Q
_____________ je područje psihologije koje se bavi odnosom intenziteta podražaja i intenziteta osjeta.
A
psihofizika
11
Q
Psihofizika je područje psihologije koje se bavi odnosom intenziteta _________ i intenziteta ___________.
A
podražaja, osjeta
12
Q
Psihofizika je područje psihologije koje se bavi _________ intenziteta podražaja i intenziteta osjeta.
A
odnosom
13
Q
Osjet nastaje ____________ i __________ energije podražaja u osjetnom sustavu.
A
detektiranjem, kodiranjem
14
Q
Osjet nastaje detektiranjem i kodiranjem __________ podražaja u osjetnom sustavu.
A
energije
15
Q
Osjet nastaje detektiranjem i kodiranjem energije podražaja u __________ sustavu.
A
osjetnom
16
Q
Što čini osjetni sustav?
A
receptori
senzorički živci
senzorički centri u mozgu
17
Q
Osjetni sustav čine:
1. receptori
2. __________
3. senzorički centri u mozgu
A
senzorički živci
18
Q
Osjetni sustav čine:
1. receptori
2. senzorički živci
3. _______________
A
senzorički centri u mozgu
19
Q
Osjetni sustav čine:
1. ___________
2. senzorički živci
3. senzorički centri u mozgu
A
receptori
20
Q
Receptori su _________ ____________ u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.
A
živčane stanice
21
Q
Receptori su živčane stanice u _________ organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.
A
osjetnim
22
Q
Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju __________ i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.
A
podražaje
23
Q
____________ su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u živčane impulse.
A
receptori
24
Q
Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i ________ ih (__________) u živčane impulse.
A
pretvaraju, kodiraju
25
Receptori su živčane stanice u osjetnim organima koje otkrivaju podražaje i pretvaraju ih (kodiraju) u _________ ________.
živčane impulse
26
________________ prenose kodiranu energiju podražaja do senzoričkih centara u mozgu.
senzorički živci
27
Senzorički živci prenose ___________ energiju podražaja do senzoričkih centara u mozgu.
kodiranu
28
Senzorički živci prenose kodiranu energiju podražaja do _________________________.
senzoričkih centara u mozgu
29
___________________ pretvaraju živčane impulse u svjesne doživljaje - osjete.
senzorički centri u mozgu
30
Senzorički centri u mozgu __________ živčane impulse u svjesne doživljaje - osjete.
pretvaraju
31
Senzorički centri u mozgu pretvaraju živčane impulse u __________ _________ - osjete.
svjesne doživljaje
32
Senzorički centri u mozgu pretvaraju živčane impulse u svjesne doživljaje - ________.
osjete
33
S obzirom na smještaj koje vrste receptora razlikujemo?
eksteroreceptori (vanjski)
interoreceptori (unutarnji)
proprioreceptori
34
S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. eksteroreceptore (vanjski)
2. interoreceptore (unutarnji)
3. _________________
proprioreceptore
35
S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. ________________ (_________)
2. interoreceptore (unutarnji)
3. proprioreceptore
eksteroreceptore, vanjski
36
S obzirom na smještaj razlikujemo:
1. ekteroreceptore (vanjski)
2. ________________ (_________)
3. proprioreceptore
interoreceptore, unutarnji
37
Gdje su smješteni eksteroreceptori?
na površini kože ili sluznici jezika
38
Gdje su smješteni interoreceptori?
u dišnim, probavnim, spolnim organima
39
Što rade interoreceptori?
bilježe zbivanja unutar organizma
40
Gdje su smješteni proprioreceptori?
u lokomotornom aparatu (mišićima, tetivama)
41
Što omogućuju proprioreceptori?
automatske funkcije pokretanja i održavaju ravnotežu
42
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. __________________
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. nocireceptore
kemoreceptore
43
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. ________________
5. nocireceptore
termoreceptore
44
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. ________________
nocireceptore
45
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. _________________
2. kemoreceptore
3. mehanoreceptore
4. termoreceptore
5. nocireceptore
elektromagnetske
46
S obzirom na vrstu podražaja razlikujemo različite receptore:
1. elektromagnetske
2. kemoreceptore
3. _________________
4. termoreceptore
5. nocireceptore
mehanoreceptore
47
Gdje se nalaze elektromagnetski receptori i što omogućuju?
u mrežnici oka
čunjići - razlikovanje boja
štapići - viđenje noću
48
Gdje se nalaze kemoreceptori?
u nosu i jeziku
49
Gdje se nalaze mehanoreceptori?
u osjetilima za sluh, na koži i unutar tijela
50
Gdje se nalaze termoreceptori?
na koži i u unutarnjim organima
51
Što su nocireceptori?
osjet boli
52
Koji je dominantni osjet?
osjet vida
53
Koji je podražaj za osjet vida?
svjetlost
54
Što određuje valna duljina u receptorima vida?
boju
55
Što određuje amplituda elektromagnetskog vala?
intenzitet ili količinu svjetlosti
56
Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. leća
4. __________
5. slijepa pjega
mrežnica
57
Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. _______
4. mrežnica
5. slijepa pjega
leća
58
Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. _________
3. leća
4. mrežnica
5. slijepa pjega
šarenica
59
Najvažniji dijelovi oka su:
1. zjenica
2. šarenica
3. leća
4. mrežnica
5. _____________
slijepa pjega
60
Najvažniji dijelovi oka su:
1. ________
2. šarenica
3. leća
4. mrežnica
5. slijepa pjega
zjenica
61
Što radi zjenica?
propušta i regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko
62
Što je šarenica?
mišić koji regulira širenje i sužavanje zjenice
63
Što radi leća?
usmjerava svjetlost na mrežnicu
64
Što radi mrežnica?
sadrži receptorne stanice - čunjiće i štapiće
65
Što je slijepa pjega?
mjesto na mrežnici na kojem nema receptorskih stanica s kojeg izlazi očni živac
66
Boje imaju tri dimenzije:
1. ton
2. saturacija ili zasićenost
3. _____________
svjetlina
67
Boje imaju tri dimenzije:
1. ________
2. saturacija ili zasićenost
3. svjetlina
ton
68
Boje imaju tri dimenzije:
1. ton
2. __________ ili ___________
3. svjetlina
saturacija, zasićenost
69
Što je ton i čime je određen?
ono što nazivamo bojom
određen je valnom duljinom
70
Što je saturacija ili zasićenost?
koliko u nekom tonu ima te boje ili bijele u odnosu na osnovnu boju
71
Što je svjetlina?
količina svjetla koju neka površina reflektira
72
Koji je podražaj za osjet sluha?
zvučni valovi
73
Što određuje amplituda zvučnog vala?
glasnoću zvuka
74
Što određuje frekvencija ili učestalost zvučnih valova u receptorima vida?
visinu tona
75
Najvažniji dijelovi uha su:
1. ____________
2. srednje uho
3. unutrašnje uho
vanjsko uho
76
Najvažniji dijelovi uha su:
1. vanjsko uho
2. srednje uho
3. _______________
unutrašnje uho
77
Najvažniji dijelovi uha su:
1. vanjsko uho
2. ______________
3. unutrašnje uho
srednje uho
78
Što radi vanjsko uho?
prima zvučne valove
79
Što se događa u srednjem uhu?
bubnjić preuzima zvučne valove i prenosi vibracije do čekića, nakovnja i stremena
80
Što se nalazi u unutrašnjem uhu?
pužnica u kojoj se nalaze receptorne stanice s više membrana
81
Koja je najvažnija membrana u pužnici?
bazilarna membrana sa slušnim dlačicama
82
Koji je podražaj za njuh?
kemijske molekule koje isparavaju pojedine supstance
83
Gdje se nalaze receptorske stanice njuha?
u gornjem dijelu nosa u dlačicama na sluznici
84
____________ su mirisne tvari povezane sa spolnim hormonima i spolnim žlijezdama.
feromoni
85
Feromoni su ___________ tvari povezane sa spolnim hormonima i spolnim žlijezdama.
mirisne
86
Feromoni su mirisne tvari povezane sa __________ hormonima i __________ žlijezdama.
spolnim, spolnim
87
Feromoni su mirisne tvari povezane sa spolnim __________ i spolnim ____________.
hormonima, žlijezdama
88
Koji je podražaj za okus?
kemijske molekule neke supstance
89
Koje su receptorne stanice za okus?
okusne kvržice ili pupoljci
90
Koja su četiri osnovna okusa?
slatko
slano
gorko
kiselo
91
Na koji dio jezika djeluje koji okus?
slatko – prednji dio jezika
slano – lijevi i desni prednji dio jezika
gorko – stražnji dio jezika
kiselo – lijevi i desni srednji dio jezika
92
Osjet okusa usko je povezan s osjetom za ______ i s osjetom za ___________ te je snažno povezan s okolnostima u kojima nešto kušamo.
njuh, toplo-hladno
93
Osjet okusa usko je povezan s osjetom za njuh i s osjetom za toplo-hladno te je snažno povezan s okolnostima u kojima nešto _________.
kušamo
94
Gdje se nalaze receptori za kožni osjet?
po cijelom tijelu ispod kože
95
Koji su kožni osjeti?
dodir
toplo i hladno
96
Koji je podražaj za dodir?
pritisak
97
Kako se još naziva dodir i zašto?
konačnim osjetom, jer nam daje informacije koje ne možemo dobiti vidom (težina, tekstura, čvrstoća)
98
Gdje ima najviše receptora za dodir?
na usnama, nosu i licu te na vršcima prstiju
99
Živčana vlakna su _____________ tako da osjet dodira nastaje prije ostalih kožnih osjeta.
mijelizirana
100
Živčana vlakna su mijelizirana tako da osjet _______ nastaje prije ostalih _________ osjeta.
dodira, kožnih
101
Koji je podražaj za osjet temperature?
toplinska energija
102
Kako doživljavamo tople, a kako hladne predmete?
predmete koji su topliji od našeg tijela doživljavamo kao tople, a one koji su hladniji kao hladne
103
Hladniji predmeti čine nam se __________.
lakšima
104
Što ćemo osjetiti podražimo li istovremeno receptore za toplo i za hladno?
samo toplinu
105
Gdje se nazale receptori za osjete za ravnotežu?
u unutrašnjem uhu
106
Kakav je podražaj za ravnotežu?
mehanički, svako pokretanje glavne ili tijela
107
Kakvi su to kinestetički osjeti?
osjeti za pokrete i položaj pojedinih dijelova tijela
108
Gdje se nalaze receptori za kinestetičke osjete?
u mišićima, tetivama i zglobovima, neprekidno šalju informacije u mozak
109
Uz pomoć _____________ osjeta možemo pokrenuti dio tijela bez da ga vidimo.
kinestetičkih
110
________________ je sposobnost doživljavanja što manjih intenziteta podražaja.
apsolutna osjetljivost
111
Apsolutna osjetljivost je sposobnost ___________ što manjih intenziteta podražaja.
doživljavanja
112
Apsolutna osjetljivost je sposobnost doživljavanja što __________ intenziteta podražaja.
manjih
113
Apsolutna osjetljivost je sposobnost doživljavanja što manjih intenziteta ________.
podražaja
114
_____________________ je najslabiji podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u 50% slučajeva.
apsolutni limen ili prag
115
Apsolutni limen ili prag je __________ podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u 50% slučajeva.
najslabiji
116
Apsolutni limen ili prag je najslabiji podražaj koji kod neke osobe izaziva osjet u _____ slučajeva.
50%
117
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. _________________
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)
motivaciji osobe
118
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. ___________________
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)
intenzitetu podražaja
119
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. ________________________
6. kontekstu (okruženju)
poznatosti podražaja
120
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. _________________________
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)
kolebanjima unutar organizma
121
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. __________________________
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. kontekstu (okruženju)
prirodnoj osjetljivosti osobe
122
Apsolutni limen ili prag ovisi o:
1. intenzitetu podražaja
2. prirodnoj osjetljivosti osobe
3. kolebanjima unutar organizma
4. motivaciji osobe
5. poznatosti podražaja
6. _____________________
kontekstu (okruženju)
123
______________________ je sposobnost uočavanja najmanjih razlika ili promjena u intenzitetu podražaja.
diferencijalna osjetljivost
124
Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja _____________ razlika ili promjena u intenzitetu podražaja.
najmanjih
125
Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja najmanjih ________ ili ________ u intenzitetu podražaja.
razlika, promjena
126
Diferencijalna osjetljivost je sposobnost uočavanja najmanjih razlika ili promjena u intenzitetu ____________.
podražaja
127
________________________ je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u 50% slučajeva.
diferencijalni limen ili prag
128
Diferencijalni limen ili prag je __________ promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u 50% slučajeva.
najmanja
129
Diferencijalni limen ili prag je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao __________ u 50% slučajeva.
promjena
130
Diferencijalni limen ili prag je najmanja promjena u intenzitetu podražaja koja se može osjetiti kao promjena u _____ slučajeva.
50%
131
___________ podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva Weberova konstanta.
intenzitet
132
Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za _____ postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva Weberova konstanta.
isti
133
Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila _______ – taj se postotak naziva Weberova konstanta.
razlika
134
Intenzitet podražaja treba uvijek povećati ili smanjiti za isti postotak kako bi se osjetila razlika – taj se postotak naziva ______________________.
Weberova konstanta
135
Kako raste osjet kod velikih intenziteta podražaja?
logaritamski
136
Kako nazivamo fenomen kada osjet ne nastaje istovremeno sa zadavanjem podražaja, već je neko vrijeme skriven?
vrijeme latencije
137
Kako nazivamo fenomen kada je podražaj stalno isti, a osjet se s vremenom smanjuje, pa više niti ne zamjećujemo prisutnost podražaja?
osjetna adaptacija
138
Kako nazivamo fenomen kada podražaj djeluje istim intenzitetom, a osjetljivost se povećava?
osjetna rekuperacija
139
Kako nazivamo fenomen kada podražaj prestaje djelovati, a osjet još traje i postepeno se gubi?
osjetna perzistencija
140
Naknadni osjet ili _________.
paosjet
141
Percepcija je ______________ proces.
automatski
142
__________ označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.
Gestalt
143
Gestalt označava ______________ osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.
organizaciju
144
Gestalt označava organizaciju __________ podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline doživljaje.
osjetnih
145
Gestalt označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu _____ osjetni podaci mogu stvarati __________ smislene cjeline doživljaje.
isti, različite
146
Gestalt označava organizaciju osjetnih podataka pri čemu isti osjetni podaci mogu stvarati različite smislene cjeline ___________.
doživljaje
147
___________________________ su načini kako grupiramo osjetne podatke.
geštaltistička načela grupiranja
148
Percepcija ovisi o:
1. _________________________
2. biološkim ili fiziološkim čimbenicima
3. psihološkim čimbenicima
fizikalnim čimbenicima
149
Percepcija ovisi o:
1. fizikalnim čimbenicima
2. biološkim ili fiziološkim čimbenicima
3. _______________________
psihološkim čimbenicima
150
Percepcija ovisi o:
1. fizikalnim čimbenicima
2. ____________________________
3. psihološkim čimbenicima
biološkim ili fiziološkim čimbenicima
151
Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o karakteristikama vanjskog svijeta, tj. o samom podražaju?
fizikalni čimbenici
152
Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o našem organizmu?
biološki ili fiziološki čimbenici
153
Koji čimbenici nam govore da percepcija ovisi o osobinama ličnosti?
psihološki čimbenici
154
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. __________________
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine
načelo kontinuiranosti
155
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. _________________
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine
načelo sličnosti
156
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. _________________
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. načelo lika i pozadine
načelo bliskosti
157
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. načelo zatvaranja
5. ______________________
načelo lika i pozadine
158
Načela perceptivnog grupiranja su:
1. načelo bliskosti
2. načelo sličnosti
3. načelo kontinuiranosti
4. ___________________
5. načelo lika i pozadine
načelo zatvaranja
159
Načelo _________ govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome lakše stvaraju perceptivnu cjelinu.
bliskosti
160
Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi _________ jedan drugome lakše stvaraju perceptivnu cjelinu.
bliže
161
Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome _________ stvaraju perceptivnu cjelinu.
lakše
162
Načelo bliskosti govori da što su osjetni elementi bliže jedan drugome lakše stvaraju ______________ __________.
perceptivnu cjelinu
163
Načelo ____________ govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u cjelinu.
sličnosti
164
Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi _________ jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u cjelinu.
slični
165
Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj ___________________ automatski se vezuju u cjelinu.
karakteristici
166
Načelo sličnosti govori da ako su osjetni elementi slični jedan drugome po nekoj karakteristici automatski se vezuju u _________.
cjelinu
167
Načelo ______________ govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u istom smjeru stvarat će cjelinu.
kontinuiranosti i zajedničkog kretanja
168
Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju ___________ ili _________ u istom smjeru stvarat će cjelinu.
nastavljanja, kretanja
169
Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u ________ _________ stvarat će cjelinu.
istom smjeru
170
Načelo kontinuiranosti i zajedničkog kretanja govori da ako osjetni elementi imaju tendenciju nastavljanja ili kretanja u istom smjeru stvarat će __________.
cjelinu
171
Načelo ____________ govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu cjelinu.
zatvaranja
172
Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski ___________, ____________ praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu cjelinu.
zatvara, popunjuje
173
Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih __________ __________ kako bi stvorio smislenu cjelinu.
osjetnih elemenata
174
Načelo zatvaranja govori da naš mozak sam automatski zatvara, popunjuje praznine između pojedinih osjetnih elemenata kako bi stvorio smislenu _________.
cjelinu
175
Načelo ___________________ govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
lika i pozadine ili figure i pozadine
176
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća ______________ iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
izdvajamo
177
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje ____________ tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
pozadina
178
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod ______________ slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
dvosmislenih
179
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno _____________ lik i pozadinu iz trenutka u trenutak.
zamijenjivati
180
Načelo lika i pozadine ili figure i pozadine govori da u svakodnevnom životu objekte koje želimo percipirati bez poteškoća izdvajamo iz okoline koja u tom slučaju postaje pozadina tom objektu (liku, figuri), problem se javlja kod dvosmislenih slika pri kojima možemo sami, voljno zamijenjivati ______ i ________ iz trenutka u trenutak.
lik, pozadinu
181
Pomoću čega činimo percepciju dubine?
binokularnih znakova i monokularnih znakova
182
Koji su binokularni znakovi za načelo trodimenzionalnosti?
gledanje s dva oka (različitost slika na mrežnici)
konvergencija očnih jabučica
183
Koji su monokularni znakovi za načelo trodimenzionalnosti?
relativna veličina predmeta
djelomično prekrivanje predmeta
linearna perspektiva
184
____________________ je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na objektivne uvjete percipiranja.
perceptivna konstantnost
185
Perceptivna konstantnost je pojava da __________________ predmete bez obzira na objektivne uvjete percipiranja.
prepoznajemo
186
Perceptivna konstantnost je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na _____________ _________ percipiranja.
objektivne, uvjete
187
Perceptivna konstantnost je pojava da prepoznajemo predmete bez obzira na objektivne uvjete _____________.
percipiranja
188
__________________ su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.
perceptivne varke
189
Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo _______________, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.
podražajem
190
Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove ____________ ne odgovaraju u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.
percepcije
191
Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne _____________ u potpunosti obilježjima podražajnog sklopa.
odgovaraju
192
Perceptivne varke su pojave do kojih je došlo podražajem, no njihove percepcije ne odgovaraju u potpunosti obilježjima ________________ ________.
podražajnog sklopa
193
________________ su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.
halucinacije
194
Halucinacije su pojave koje su nastale _______ prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.
bez
195
Halucinacije su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih ___________, psihičkih poremećaja i kod uzimanja psihoaktivnih sredstava.
bolesti
196
Halucinacije su pojave koje su nastale bez prisustva podražaja, a javljaju se kod nekih bolesti, psihičkih poremećaja i kod uzimanja _______________ sredstava.
psihoaktivnih
197
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. _______________________
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike
paslike - naknadne slike
198
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. __________________________
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike
slike vidjeti na više načina
199
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. ________________________
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike
vidjeti nešto čega nema
200
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. _________________________
6. nemoguće slike
pogrešna prosudba dužine
201
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. ______________________________________
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. nemoguće slike
geometrijske oblike vidjeti na više načina
202
Vrste perceptivnih varki/iluzija:
1. vidjeti nešto čega nema
2. paslike - naknadne slike
3. geometrijske oblike vidjeti na više načina
4. slike vidjeti na više načina
5. pogrešna prosudba dužine
6. ___________________
nemoguće slike
