Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Ekonomija > Peti dio > Flashcards

Peti dio Flashcards

(74 cards)

Start Studying
1
Q

Roba je

A

proizvod koji zadovoljava određenu ljudsku potrebu svojim svojstvima na način da se do njega dolazi putem razmjene na tržištu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kvalitativna strana robe

A

sve one kvalitativne osobine robe koje se mogu korisno upotrijebiti od strane potrošača i tada govorimo o njenoj upotrebnoj vrijednosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kvantitativna strana robe

A

predstavlja mogućnost razmjene (kupovanja i prodavanja) robe za određenu količinu novca ili drugu robu. Tada govorimo o prometnoj vrijednosti robe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Suština radne teorije vrijednosti

A

je u ideji da rad određuje vrijednost robe. U svim robama uložen je ljudski rad i one su njegov proizvod. O tome koliko je ljudskog rada uloženo u proizvodnju date robe, ovisi i njena vrijednost. Po ovoj teoriji, rad se javlja kao determinanta vrijednosti robe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Suština subjektivne teorije vrijednosti

A

je u tome što se u objašnjavanju vrijednosti roba polazi od psiholoških momenata u smislu da je subjektivna ocjena njenih potrošača o korisnosti robe determinanta njene vrijednosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Suština teorije troškova proizvodnje

A

je u ideji da su troškovi proizvodnje determinanta vrijednosti robe. Razmjenjivati se mogu samo robe istih vrijednosti, odnosno čiji su troškovi proizvodnje jednaki. Riječ je o troškovima proizvodnih inputa, isključujući rentu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Suština sintetske teorije vrijednosti je

A

u ideji da na vrijednost robe djeluju dva faktora: troškovi proizvodnje (ponuda roba) i njihova korisnost (tražnja). Ponudu robe determiniraju ukupni troškovi: primarni (specijalni) koji su varijabilni i dodajni koji su fiksni. Tražnja robe je opći zakon po kome se povećava količina roba koja se traži ako cijene padaju i pada ako cijene rastu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Prema Marksu, konkretan rad i apstraktan rad

A

konkretan rad ima za rezultat stvaranje upotrebne vrijednosti robe, a apstraktan rad stvara vrijednost robe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Karakteristični oblici vrijednosti roba (kroz historiju)

A

Jednostavni, razvijeni, opći i novčani oblik vrijednosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Novac je

A

općeprihvaćeno sredstvo plaćanja i razmjene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Da bi novac mogao funkcionirati kao sredstvo plaćanja, mora ispunjavati koje uvjete?

A
  1. Prenosivost (pogodan za nošenje i prijenos radi kupovina na različitim lokacijama)
  2. Trajnost (fizička izdržljivost novca pri njegovoj manipulaciji jer mu svako fizičko oštećenje onemogućuje obavljanje funkcije)
  3. Djeljivost (kako se cijene ne podudaraju s vrijednostima novčanih jedinica, novac se mora prilagoditi različitostima tih cijena, zbog čega mora biti djeljiv - različiti apoeni novčanica)
  4. Standardizacija (novčane jedinice istih nominalnih vrijednosti se ne smiju razlikovati ni po obliku ni po kvalitetu i samo takve mogu služiti kao opće sredstvo plaćanja)
  5. Prepoznatljivost (novčanice se trebaju prepoznati jer se u suprotnom mogu falsificirati)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Glavni monetarni agregati koji čine novčanu masu jedne zemlje su

A

transakcijski novac (M1) i novčana masa u širem smislu (M2)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Transakcijski novac (M1) obuhvata

A

gotovinu (novčanice i kovanice) i bankarski novac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Novčana masa u širem smislu (M2) obuhvata

A

M1 i depozite, depozite po kreditima i depozite na štednim računima građana, depozite za stambeno-komunalnu izgradnju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Inflacija

A

je rezultat nestabilne privrede gdje uslijed puštanja veće od potrebne količine novca na tržište, dolazi do veće tražnje za robama, što uvjetuje rast cijena i pad vrijednosti novca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Deflacija

A

kao rezultat nestabilne privrede gdje uslijed manje od potrebne količine novca na tržištu, dolazi do smanjenja tražnje za robama, što uvjetuje pad cijena roba, a vrijednost novca raste

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Funkcije novca (5)

A

Mjera vrijednosti, sredstvo prometa, stvaranje blaga, sredstvo izražavanja odgođenih plaćanja, svjetski novac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Devizni kurs

A

izražavanje cijene strane valute u domaćoj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Konvertibilni novac

A

novac zamjenjiv za svjetski priznate nacionalne valute i koji služi u međunarodnim robnim i finansijskim transakcijama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Fluktuirajući devizni kurs formira se na osnovu

A

slobodnog djelovanja ponude i potražnje na deviznom tržištu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Faktori koji djeluju na količinu novca u opticaju (5)

A

Monetarna tražnja koja se iskazuje kroz ukupnu tražnju za robama koje se razmjenjuju u vremenu u kome se utvrđuje količina novca, brzina opticaja novca u prometu, sume cijena onih roba koje su date na kredit, suma dospjelih plaćanja, suma uzajamnih prebijanja u plaćanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Uticaj države na reguliranje količine novca u opticaju ostvaruje se preko

A

monetarne i kreditne politike

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Mjerama monetarno-kreditne politike CB utiče na

A

novčani opticaj, a time i na stabilnost društvene reprodukcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Eskontna stopa

A

procent koji poslovne banke plaćaju CB za kratkoročno kreditiranje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Operacija "otvorenog tržišta"
Preko operacije otvorenog tržišta, kupovinom i prodajom kratkoročnih vrijednosnih papira koje emituje država, najdirektnije se utiče na količinu novca u opticaju. Kupovina znači povećanje novca u opticaju, a prodaja smanjenje.
26
Osnovne funkcije CB
Emisija novca, Reguliranje kreditnog potencijala posl.banaka, osiguranje likvidnosti posl. banaka, nadzor poslovanja posl.banaka
27
Aktivni bankarski poslovi
bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmodavac
28
Pasivni bankarski poslovi
bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao zajmoprimac (dužnik)
29
Neutralni bankarski poslovi
oni u kojima banka nije ni dužnik ni povjerilac. To su poslovi koje banka obavlja za svoje komitente, naročito u sferi domaćeg i međunarodnog platnog prometa, kada svojim aktivnostima olakšava plaćanje roba i usluga svojih komitenata.
30
Profit banke
čini razlika između više kamatne stope, po kojoj banke daju kredite i niže kamatne stope koju ona plaća komitentima koji svoja sredstva drže u banci
31
Multiplikator novčane ponude
tj. uvećanje novca po osnovu novih depozita, predstavlja omjer ukupnog zbira novokreiranih depozita i zbira novokreiranih rezervi
32
Tržište
ekonomski prostor na kome se susreću ponuda i potražnja roba, određuju količine koje se razmjenjuju i njihove cijene
33
Tržišni mehanizam
Ponuda, tražnja, cijena, konkurencija
34
Cijene su
novčani izraz vrijednosti robe, čijim povećanjem pada tražnja, a raste ponuda roba
35
Konkurencija
Ponuda i potražnja na tržištu djeluje putem konkurencije. Konkurencija je svojevrsno takmičenje onih koji nude svoju robu na tržištu i to međusobno i sa kupcima, kako bi svoju robu prodali što uspješnije. Kupci se također takmiče, međusobno i sa prodavcima, s ciljem da kupe robu pod uvjetima koji njima najviše odgovaraju. Konkurencija je ta koja objašnjava kolebanje tržišnih cijena oko vrijednosti robe. Tržišno takmičenje po dubini (između prodavaca i između kupaca) i tržišno takmičenje po širini (između kupaca i prodavaca)
36
Podjela tržišta na uže i šire
je izvršena prema kriteriju robe koja je predmet kupovine i prodaje. Uže: tržište koje se odnosi na samo jednu vrstu robe ili usluge (specijalističko). Šire (opće) - tržište svih dobara
37
Podjela tržišta prema kriteriju geografskog područja
lokalno (regionalno), nacionalno, međunarodno
38
Sa stanovišta količine robe kojom se trguje
tržišta se dijele na tržišta na veliko (en gros) i tržišta na malo (en detail)
39
Tražnja
predstavlja spremnost kupca da kupi određene količine robe na određenom tržištu u određeno vrijeme po određenim cijenama
40
Zakon (opadajuće) tražnje
pokazuje da rastom cijena opada tražnja
41
Elastičnost tražnje
predstavlja reagiranje tražnje na promjene faktora tražnje
42
Dohodovna elastičnost
reagiranje tražnje na promjenu dohotka
43
Cjenovna elastičnost
reagiranje tražnje na promjenu cijena
44
Elastična tražnja je
ona kod koje je odnos između relativne promjene tražnje i relativne promjene cijene veći od 1, tj. tražnja reaguje brže od promjene cijena
45
Neelastična tražnja je
ona koja sporije reagira od promjene cijena (koeficijent manji od 1)
46
Jedinična elastična tražnja
pokazuje da je intenzitet promjene tražnje jednak intenzitetu promjene cijene, ima koeficijent elastičnosti tražnje 1
47
Faktori koji utiču na intenzitet elastičnosti tražnje (4)
Neophodnost zadovoljavanja potreba određenim dobrom, stepen dostupnosti supstituta nekog proizvoda, vrijeme koje stoji na raspolaganju potrošaču da reagira na promjenu cijene, relativno učešće izdataka za određeno dobro u ukupnim izdacima potrošača
48
Ponuda
spremnost ponuđača da proda određene količine robe na određenom tržištu po različitim cijenama
49
Zakon ponude pokazuje
da padom cijena pada količina robe koja se nudi , a rastom cijena raste i ponuđena količina
50
Elastičnost ponude
Reagiranje ponuđene količine robe na promjenu njene cijene
51
Elastična ponuda je ona
kod koje se ponuda pomjera brže od cijena
52
Neelastična ponuda je ona
koja ne reagira na promjenu cijena jedne robe (ili neznatno), koef. elastičnosti manji od 1
53
Jedinična elastična ponuda pokazuje
da je intenzitet promjene ponude srazmjeran promjeni cijena
54
Tržišna ravnoteža je
stanje na tržištu u kome je ponuđena količina robe jednaka traženoj
55
Ekvilibrijska cijena je
ona cijena kojom su zadovoljni i kupci i prodavci roba
56
Kod prilagođavanja ponude pri povećanoj tražnji, razlikuju se tri razdoblja:
1. Vrlo kratko, u kome se ponuda može prilagoditi povećanoj potražnji samo na način da iz postojećih zaliha roba dodatno reagira na povećane zahtjeve tražnje 2. Kratko razdoblje, u kome se ponuda prilagođava tržištu tako da se povećava postojeća proizvodnja, ali samo putem boljeg korištenja raspoloživih kapaciteta, a ne širenjem proizvodnje 3. Dugo razdoblje, u kome se ponuda prilagođava tržištu proširenjem proizvodnje putem izgradnje novih, kao i proširenjem postojećih kapaciteta
57
Agregatna ponuda
ukupna količina dobara i usluga koje ekonomija jedne zemlje može proizvesti i ponuditi u određenom vremenu i ovisi od nivoa cijena dobara, proizvodnih kapaciteta kojim raspolaže privreda i nivoa ostvarenih troškova proizvodnje
58
Agregatna tražnja
suma trošenja svih potrošača u jednoj zemlji koje čine različiti sektori privrede i pojedinačni potrošači
59
Determinante agregatne tražnje
lična potrošnja, investiciona potrošnja, javna potrošnja, neto izvoz
60
Sa stanovišta uticaja državnih, regionalnih ili lokalnih organa vlasti na slobodu trgovanja, razlikujemo:
slobodna tržišta (ona na kojima odluku o razmjeni slobodno donose kupci i prodavci, bez uticaja organa vlasti) vezana tržišta (ona gdje je sloboda tržišta ograničena raznim propisima o cijenama, kvalitetu robe, obimu proizvodnje, zalihama i slično)
61
Funkcije tržišta
Alokativna: Raspoređivanje resursa (kapitala, rada i sredstava) na pojedine oblasti i grane privrede, zasniva se na odnosu ponude i tražnje Selektivna: Selekcija proizvođača na uspješne i manje uspješne, Kriterij efikasnosti (odnos uloženog i utrošenog) Distributivna: raspodjela društvenog proizvoda
62
Faktori intenziteta tražnje
- Prosječan nivo dohotka (odnos promjena dohotka i cijene) – Broj i struktura stanovnika (veći broj veća tražnja, različita tražnja za različitim vrstama roba i usluga) – Cijena i dostupnost dobara (supstituiti) – Ukusi potrošača (potražnja za određenim vrstama roba) – Informiranost potrošača (info i koristi/štetnosti) – Mogućnost kupovine na kredit (podstiče potražnju) – Očekivanja potrošača (različite reakcije kupaca) – Posebni utjecaji (vremenske prilike)
63
Faktori intenziteta ponude
- Troškovi proizvodnje (viši vs. nižih – profitabilnost, tendencija ka snižavanju) – Cijena supstituta – Organizacija tržišta (različite povlastice) – Posebni utjecaji (vremenske prilike)
64
Tržišna struktura
Međusobno natjecanje ponuđača na određenom tržištu • Savršena konkurencija (veliki broj prodavaca i kupaca, izjednačena ekonomska moć, price taker) • Monopol (jedan ponuđač, jedan tražilac, potpuno određuje cijenu robe koju prodaje/kupuje, koncentracija i centralizacija kapitala, price maker)
65
Savršena konkurencija (uslovi)
Na strani ponude: – Veliki broj ponuđača koji međusobno konkuriraju – Visoka pokretljivost iz jedne u drugu privrednu granu – Potpuna informiranost o djelatnosti drugih • Na strani tražnje: – Veliki broj kupaca – Nepostojanje teškoća transporta – Homogenost proizvoda (isti ili supstitut) – Potpuna informiranost o cijenama
66
Savršena konkurencija - pojam
U ekonomskoj teoriji smatra se da konkurencija djeluje potpuno, odnosno da je ona slobodna onda kada je toliki broj i takva ekonomska moć kupaca i prodavaca da nema mogućnosti uticaja na pomjeranje cijena, bez obzira na povećanje ili smanjenje ponude, odnosno tražnje roba
67
Monopol - pojam
Tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan kupac i samo jedan prodavac (čisti monopol)
68
Monopol - karakteristični oblici monopolističkog udruživanja
–Karteli (udružena preduzeća zadržavaju svoju ekonomsku samostalnost, a sklapaju sporazume o visini robnih cijena, uslovima zapošljavanja radnika, načinu prodaje roba, podjeli tržišta i interesnih sfera itd., sindikati ) – Trustovi (preduzeća gube svoju ekonomsku samostalnost i potčinjavaju se skupnim povjerenicima i jedinstvenim upravnim organima, holding ) – Koncerni (udruženi monopoli, njima pripadaju preduzeća raznih grana proizvodnje koja su finansijski povezana i pod vodstvom jednog vlasnika kapitala ili grupe moćnih vlasnika )
69
Monopol - manje česti oblici udruživanja
–Korneri (sporazumijevanje preduzeća o povlačenju većih količina svojih proizvoda sa tržišta radi stvaranja vještačkih nestašica kako bi time povećali cijene i maksimalno ovladali tržištem) – Pulovi (zajednica preduzeća radi usklađivanja proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustava, zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti i sl. članice zadržavaju svoju ekonomsku i pravnu samostalnost) – Ringovi (dogovaranje preduzeća o zajedničkom nastupu na tržištu, s tim da svako preduzeće i dalje trguje za svoj vlastiti račun)
70
Uloga države na tržištu
– Nužnost odgovarajuće društvene aktivnosti (dopuna i korekcija tržišnog mehanizma) - Liberalna koncepcija – savršena konkurencija, suzdržavanje države od uplitanja – Organizirano i kontrolirano tržište u kojem država donosi propise kojima: • osigurava konkurenciju, • organizira one oblasti privređivanja i djelatnosti koje se ne mogu osigurati po osnovu tržišnih zakonitosti, • ublažava posljedice djelovanja tržišta (socijalna politika)
71
Djelovanje tržišnog mehanizma
– Cijene • signali proizvođačimai potrošačima • utiču na ponudu i potražnju • koordiniraju odluke ponuđača i proizvođača – Konkurencija – borba za cijene • Takmičenje između više ponuđača ili više kupaca (po dubini) • Takmičenje između ponuđača i potrošača (po širini)
72
Tržište - osobine
``` Najracionalniji oblik organiziranja privređivanja • Ispoljavanje osnovne ekonomske aktivnosti • Pokre će na djelovanje pojedinca (korištenje vje ština, preuzimanje rizika,...) • Sloboda izbora - fleksibilnost, inovativnost, promjenjivost ```
73
Novac
Olakšava razmjenu roba i usluga • Općeprihvaćeno sredstvo plaćanja • Moć, olakšava/otežava život • Podjednako važan i onima koji ga imaju i onima koji ga nemaju • Nije metal nego ispisano povjerenje • Jedan od pokretača napretka čovječanstva
74
Oblici vrijednosti robe
– Jednostavni (A = B) – Razvijeni (A = B, C, D, E) – Opći (A, B, C, D = F) – Novčani – novac je opći ekvivalent, vremenski i prostorno razdvaja se akt kupovine i prodaje

Ekonomija (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions