pig Flashcards
(113 cards)
1
Q
Platon
A
smatrao je da je svrha politike pravednost
2
Q
Aristotel
A
je rekao da je čovjek društveno političko biće te da svoje odnose s drugima ostvaruje kroz političko djelovanje
3
Q
Marko Tulije Ciceron
A
smatrao je da je opće dobro ono što je najbolje za sve građane
4
Q
Niccolo Machiavelli
A
smatrao je da je politika umijeće i vještina vladara koji može vladati silom, ali mora znati da ne može opstati bez svojih podanika
5
Q
Machiavelizam
A
laganje, obmanjivanje
6
Q
suvremena politika odnosi se na:
A
državu
političke stranke
predstavnička tijela
područje civilnog društva (nevladine organizacije, udruge,…)
7
Q
riječ POLITIKA
A
grč. POLIS (grad- država) + POLITEIKOS (državni, javni), POLITEIA (država, ustav, politički režim) + POLITIKE TECHNE (političko umijeće)
8
Q
što je politika?
A
politika je umijeće vladanja državom ili nekom drugom političkom zajednicom usmjereno na postizanje općeg dobra
9
Q
što je vlast?
A
vlast je poseban sustav, mehanizam koji omogućuje pokoravanje ljudi naredbama koje dolaze iz jednog određenog izvora
10
Q
što je legitimnost vlasti
A
legitimnost vlasti je pristanak, davanje mandata određenoj vlasti i povjerenje građana u tu vlast
11
Q
što je legalnost vlasti?
A
obnašanje vlasti na osnovi ustava zemlje i ostalih zakona
12
Q
što označava legalnost vlasti?
A
legalnost vlasti označava zakonitost, ono što je u skladu s važećim zakonom
13
Q
što je moć?
A
moć je vjerojatnost nametanja svoje volje unatoč otporu drugih
14
Q
što je interes?
A
interes označava korist, svjesno ili instinktivno usmjeravanje pozornosti prema onomu što odgovara vlastitim sklonostima, težnjama i potrebama
15
Q
koje vrste moći razlikujemo?
A
gospodarska moć- temelji se na kapitalu i vlasništvu
politička moć- utjecaj na političko vodstvo
socijalna i intelektualna moć- moć koju imaju skupine određenog ugleda, a grade ju sredstvima manipuliranja i propagande
16
Q
što su javne politike?
A
javne politike su intervencije državne vlasi usmjerene ostvarenju ciljeva za dobrobit zajednice, gdje vlast odlučuje o prioritetima za opće dobro koristeći se autoritetom koji proizlazi iz legitimiteta pobjede na izborima
17
Q
što obuhvaća javnost?
A
javnost obuhvaća sve građane u nekoj političkoj zajednici koji su zainteresirani za pitanja od općeg i javnog interesa
18
Q
što je javno mnijenje?
A
javno mnijenje je mišljenje i stajalište o javnim pitanjima političke, društvene i ekonomske prirode koje se oblikuje preko masovnih medija
19
Q
što je propaganda?
A
propaganda je organizirano širenje ideja radi oblikovanja javnog mišljenja
20
Q
u svrhu čega se koriste propaganda i manipulacija?
A
koriste se u svrhu kontroliranja medija jer na taj način kontroliraju i javno mnijenje građana
21
Q
što je cenzura?
A
cenzura je kontrola medijskog djelovanja u protoku informacija kako bi se zaštitili određeni interesi
21
Q
što su politički procesi?
A
politički procesi su različiti oblici djelovanje koji su organizirani prema načelima nekog poretka i s pomoću kojih se nastoji održati političku zajednicu, preurediti je ili ukinuti
22
Q
navedi neke od političkih procesa
A
legitimiranje poretka, politički izborni procesi, zakonodavstvo, lobiranje i referendum
23
Q
legitimiranje poretka
A
politički proces na osnovi kojeg građani prihvaćaju društveni, pravni i politički poredak kao valjan i opravdan
24
politički izborni procesi
temeljni politički procesi kojima građani biraju vlast
25
zakonodavstvo
politički proces u kojem se DONOSE OPĆI ZAKONI OBVEZNI ZA SVE GRAĐANE, ponajprije donošenje ustava i zakona od strane predstavničkog tijela građana
26
lobiranje
politički proces djelovanja interesnih skupina koje PRITISKOM NA POJEDINCE i javnost nastoje ostvariti ili zaštititi neki svoj interes (metodama razgovora, nagovaranja pa čak i ekonomskim pritiscima, ucjenom i korupcijom)
27
referendum
politički proces izravnog, neposrednog političkog IZJAŠNJAVANJA GRAĐANA kojim oni izražavaju svoje stajalište o nekom pitanju (npr. prihvaćaju li neki zakon, promjenu ili političku odluku)
28
kakav može biti referendum?
obvezatan- vlast ga ima obvezu provesti
savjetodavan- vlast može, ali i ne mora prihvatiti odluku građana
29
na čemu se temelji političko djelovanje?
1. na slobodi
2. na očuvanju ljudskog dostojanstva
3. na političkoj kulturi
30
što je politička kultura?
politička kultura je prevladavajući način razmišljanja i ponašanja nekog naroda u političkom životu
31
koje vrste političke kulture razlikujemo?
parohijalnu političku kulturu
podaničku političku kulturu
participativnu/participacijsku političku kulturu
32
parohijalna politička kultura
svojstvena u zajednicama u kojima politika nije odvojena od religije, politička osviještenost i informiranost građana vrlo su niske
33
podanička politička kultura
građani sebe doživljavaju kao poslušne podanike, imaju stajalište o legitimnosti i nelegitimnosti sustava, ali se rijetko organiziraju radi političkog djelovanja
34
participativna/participacijska politička kultura
građani aktivno sudjeluju u političkim procesima, vrlo su visoko osviješteni i informirani te vjeruju da oni mogu utjecati na politiku
35
tko su politički subjekti?
politički subjekti su svi nositelji interesa koji politički djeluju i koji izazivaju političko djelovanje
36
tko sve može biti politički subjekt?
pojedinac, građanin, državljani, nacija, nacionalne manjine, država, međunarodna zajednica, interesne skupine i političke stranke
37
tko je državljanin?
državljanin je osoba, pripadnik državne zajednice koji tom pripadnošću dobiva i određena moralna i zakonska prava te dužnosti sudjelovanja u upravljanju zajednicom
38
obilježja državljana
državljani su subjekti u javnoj sferi u političkoj državi, jednakih su prava, status im ne ovisi o socijalnim, nacionalnim i prirodnim značajkama
39
tko su građani?
građani su subjekt privatnosti određeni svojim interesima, zaštićeni civilnim, tj. građanskim pravom, nejednaki su
40
moraju li građani biti državljani kako bi sudjelovali u društvenom i političkom životu neke države?
ne moraju, npr. strani državljani ili osobe bez državljanstva mogu djelovati u javnosti i utjecati na političke događaje i odluke
41
tko su apatridi?
apatridi su građani bez državljanstva zaštićeni građanskim pravom
42
što je narod?
narod je građanstvo određenog državnog područja koje komunicira istim jezikom, njeguje iste tradicijske običaje i ima istu povijest
43
koja 3 oblika društvenog života obuhvaća narod?
skup državljana (demos), puk (plebs) i etnos
44
narod kao skup državljana (demos)
zajednica osoba (državljana) koje imaju jednaka prava
45
narod kao puk (plebs)
proizlazi iz činjenice društvenih nejednakosti, jedni su vladari, bogataši, političari, a drugi su siromašni, obespravljeni radnici, niži slojevi društva
46
narod kao etnos
zajednica zasnovana na zajedničkoj povijesti i kulturi
47
što je nacija?
nacija je posebna i stabilna zajednica koja sebe utemeljuje kao politički suveren narod
48
što označava pojam suverenosti?
vrhovništvo, vrhovnu vlast, najvišu vlast iznad koje nema ni jedne više vlasti
49
što je manjina?
manjina je skupina manjeg dijela stanovništva (državljana) određene države koja se prema svojim etničkim, vjerskim, prirodnim i drugim značajkama razlikuje od ostalog stanovništva, od većine
50
kako se uređuje međuetnički odnos većine i manjine?
asimilacija, melting pot, kulturni pluralizam, a u prošlosti se to rješavalo genocidom, progonom ljudi i masovnim preseljenjem stanovništva
51
što je asimilacija?
proces u kojem manjina postupno napušta ili gubi svoje običaje i prihvaća kulturu ponašanja većine
52
što je melting pot?
proces miješanja i međusobnog povezivanja različitih kultura pri čemu nastaje novi kulturni model
53
što je kulturni pluralizam?
priznavanje postojanja i jednake vrijednosti svih potkultura u društvu uz zakonsku zaštitu manjine
54
što je država?
država je politička zajednica uređena pravilima koja, dobrovoljno ili pod prisilom, prihvaćaju svi članovi
55
koji su elementi države?
stanovništvo, teritorij, politički aparat vlasti, ustav i međunarodno priznanje
56
ustav RH
22.12.1990. (Božićni ustav)- Vladimir Šeks
57
međunarodno priznanje RH
15.1.1992.
58
što temeljno određuje svaku državu?
suverenost (suverenitet)
59
kako mogu nastati države?
raspadom i podjelom, odvajanjem, priključenjem, ustupom te ujedinjenjem
60
koja dva oblika države razlikujemo?
monarhiju i republiku
61
kako dijelimo monarhiju i republiku prema unutarnjem ustroju?
na jednostavne (unitarne) i složene (federativne, konfederativne)
62
obilježja jednostavne države
jednostavna država je teritorijalno jedno i jedinstveno državno područje s centraliziranom upravom za cijelo državno područje
primjer: Hrvatska, Slovenija, Francuska, Italija
63
složene države
FEDERATIVNA DRŽAVA- složena država koja se sastoji od federacije ili saveza i od više federalnih jedinica koje imaju znatan stupanj samostalnosti
-središnja vlast + federalne jedinice
KONFEDERACIJA- nije država nego privremeni savez slobodnih i suverenih država koje su ugovorom povjerile tijelima konfederacije samo one dužnosti koje su sve države članice odlučile prenijeti na konfederativnu razinu
-primjeri u prošlosti: Njemački savez i Švicarska konfederacija
64
što je Europska unija?
savez država utemeljen kombiniranjem ekonomskih, političkih, društvenih i kulturnih elemenata integracije
65
koliko država članica ima EU?
27
66
nastanak i proširenja EU
1951. Belgija, Francuska, Italija, Luxemburg, Nizozemska i SR Njemačka potpisale su Pariški ugovor i utemeljile EUROPSKU ZAJEDNICU ZA UGLJEN I ČELIK
1957. potpisani Rimski ugovori- utemeljene Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju
1973. prvo proširenje- VELIKA BRITANIJA, DANSKA, IRSKA
1981. drugo proširenje: GRČKA
1986. treće proširenje: PORTUGAL I ŠPANJOLSKA
1995. četvrto proširenje: AUSTRIJA, FINSKA I ŠVEDSKA
1999. uveden euro kao zajedničko sredstvo plaćanja
2001. novčanice
2004. peto proširenje (najveće): CIPAR, ČEŠKA, ESTONIJA, LATVIJA, LITVA, MAĐARSKA, MALTA, POLJSKAM SLOVAČKA I SLOVENIJA
2007. šesto proširenje: Bugarska i Rumunjska
2013. sedmo proširenje: Hrvatska (1.7.2013)
2020. brexit- izlazi Velika Britanija
67
najvažnije institucije Europske unije
EUROPSKI PARLAMENT: glas naroda, predstavlja interese građana EU
EUROPSKA KOMISIJA: glavno izvršno tijelo koje provodi politike i upravlja proračunom EU
VIJEĆE MINISTARA- uz EU parlament, obnaša zakonodavnu funkciju
EUROPSKO VIJEĆE- glas institucija EU, glas država članica
SUD PRAVDE- sastavljen od po jednog suca iz svake države EU
EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA: odgovorna za monetarnu politiku eurozone
68
što su interesne skupine?
interesne skupine su skupine građana koje se osnivaju radi promicanja i zaštite posebnih interesa u političkom sustavu
69
što su političke stranke?
političke stranke su političke organizacije građana usmjerene na legitimno osvajanje državne vlasti putem izbora te na organizaciju društvenog života nakon izbora
70
osnovne funkcije političkih stranaka
okupljanje različitih političkih interesa, integracija u politički sustav, politička socijalizacija, mobilizacija glasača i organizacija vlasti
71
okupljanje različitih političkih interesa (u širu cjelinu)
različite interesne skupine ublažavaju svoje zahtjeve, no svejedno im se otvara mogućnost za ostvarenje barem nekih interesa
72
integracija u politički sustav
stranke tako otvaraju mogućnost za osvajanje većeg broja glasova, a te skupine prihvaćaju politički sustav jer uviđaju vjerojatnost za ostvarenje svojih zahtjeva i interesa
73
politička socijalizacija
promicanje političke kulture, osvještavanje društvenih interesa i oblikovanje mišljenja o političkim pitanjima
74
mobilizacija glasača
promidžbom svojih političkih programa, stranke nastoje pridobiti pozornost građana i njihove glasove
75
organizacija vlasti
stvaranje parlamentarne većine i demokratsko legitimiranje političkih odluka vlasti
76
s obzirom na programske ciljeve razlikujemo:
konzervativne, liberalne, socijaldemokratske, demokršćanske, komunističke, fašističke, regionalne i zelene stranke
77
obilježja stranaka
KONZERVATIVNE STRANKE- očuvanje postojećeg načina uređenja, zagovaraju prirodne nejednakosti, patrijarhalni autoritet,..
LIBERALNE STRANKE- zagovaraju individualizam i jednaka prava pojedinaca, zastupaju prava diskriminiranih skupina
SOCIJALDEMOKRATSKE STRANKE- zauzimaju se za postizanje jednakosti, društvene pravde i ljudska prava
DEMOKRŠĆANSKE STRANKE- zauzimaju se za dostojanstvo, solidarnost i slobodu muškaraca i žena na temelju kršćanskog socijalnog nauka
KOMUNISTIČKE STRANKE- zauzimaju se za rušenje nepravedna poretka u kojem su suprotstavljeni kapitalisti i radnička klasa
FAŠISTIČKE STRANKE- zagovaraju hijerarhiju među nacijama, podjelu na superiorne i inferiorne
REGIONALNE STRANKE- zastupaju interese određene regionalne zajednice
ZELENE STRANKE- jedan od njihovih glavnih političkih ciljeva je zaštita okoliša
78
kako dijelimo stranke s obzirom na ideološko usmjerenje?
stranke ljevice (Jakobinci u Francuskoj)- prioritet joj je širenje socijalnih prava širokih slojeva stanovništva
stranke desnice (Žirodinci u Francuskoj)- prioritet je poštivanje tradicije i autoriteta, štitili su interese bogato stanovništva
centar- donosi programe kojima se uravnotežavaju odnosi u društvu i postojeći problemi
79
SAD
stranka ljevice- demokratska
stranka desnice- republikanska
80
Velika Britanija
stranka ljevice- laburisti
stranka desnice- konzervativci
81
SR Njemačka
stranka ljevice- socijaldemokratska
stranka desnice- kršćanskodemokratska
82
prve političke stranke u RH i njihovi osnivači
1. Narodna stranka- Strosmajer i Stjepan Rački
2. Stranka prava- Ante Starčević i Eugen Kvaternik
3. Hrvatska pučka seljačka stranka- Stjepan Radić
4. Liberalna stranka- Franc Deak
83
što je koalicija?
koalicija je savez političkih stranaka koje se udružuju radi ulaska u zakonodavnu ili izvršnu vlast
84
što je oporba i kakva ona može biti?
oporba zastupa stavove suprotne vladajućim, a može biti: parlamentarna, izvanparlamentarna, sistemska, protusistemska i sustavna (uvijek se suprotstavlja većini)
85
koliko je u RH registrirano stranaka, a koliko je njih u saboru?
u RH je 2020.g. registrirano 160 stranaka, a samo je njih 20 u saboru
86
što je populizam?
populizam je politička metoda kojima stranke podilaze širim narodnim masama kako bi se prikazale kao najbolje rješenje za njihove interese
87
što je politički poredak?
politički poredak je oblik organiziranja političke zajednice koji ima:
1. svojstven izvor legitimnosti
2. odnos između zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
3. postupak biranja ili imenovanja obnašatelja vlasti
88
DEMOKRACIJA
demokracija je oblik vladavine u kojem najviša vlast proizlazi iz naroda
građani u demokraciji pristaju da vlast njima upravlja jer vjeruju da je to najbolji način na koji zajednica može djelovati
89
direktna demokracija
oblik demokracije u kojem odluke donose svi građani na koje će se one i primjenjivati
-oblik izravne (neposredne) demokracije je referendum, a uz njega su peticija i narodna inicijativa
90
predstavnička demokracija
predstavlja da se volja naroda očituje na općim, slobodnim, demokratskim izborima biranjem političkih predstavnika u parlament
91
u kojim se oblicima vlasti pojavljuje predstavnička demokracija
parlamentarni sustav, predsjednički sustav i polupredsjednički sustav
92
parlamentarni sustav vlasti (parlamentarna demokracija)
GRAĐANI- biraju parlamentarne zastupnike i predsjednika
PARLAMENT- bira predsjednika vlade, bira vladu i može smijeniti vladu
93
predsjednički sustav vlasti
GRAĐANI- biraju parlamentarne zastupnike, predsjednika vlade i predsjednika republike
PREDSJEDNIK DRŽAVE- bira vladu i može smijeniti vladu
94
polupredsjednički sustav vlasti
GRAĐANI- biraju parlamentarne zastupnike i predsjednika republike
PREDSJEDNIK (uz potvrdu parlamenta)- bira predsjednika vlade i vladu
PREDSJEDNIK I PARLAMENT- mogu smjeniti vladu
95
koja su načela demokratskih država?
SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU (temeljno pravo, uloga i dužnost građana u demokraciji)
JEDNAKOST(svaku se osobu jednako cijeni, nema diskriminacija)
SLOBODA (sloboda pri izboru, sloboda vjere, sloboda upravljanja vlasništvom,...)
POLITIČKA TOLERANCIJA (bez obzira na to što postoji vlast većine, i prava manjina moraju biti zaštićena)
SLOBODNI I LEGALNI IZBORI (ne smiju postojati prepreke koje bi građanima otežavale glasanje i slobodno izražavanje volje na izborima)
VIŠESTRANAČKI SUSTAV- nužno je da na izborima sudjeluje više od jedne stranke
TRANSPARENTNOST- građani moraju biti upućeni u sve što se događa u državi
VLADAVINA PRAVA- nitko nije iznad zakona pa tako ni izabrana vlast, svi se trebaju držati zakona
LJUDSKA PRAVA- teži se poštovanju i zaštiti ljudskih prava
96
što čini oporbu?
oporbu čine političke stranke koje ne obnašaju vlast nego služe kontroli postojeće vlasti
97
što je diktatura?
diktatura je režim koji se izvodi pod dominacijom jedne političke stranke, tip političkog poretka u kojem pojedinac ili skupina monopoliziraju svu vlast u državi bez ograničenja izvana
98
obilježja diktature
nema diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku
na vlast se dolazi nelegalno (državnim/vojnim prevratom) ili legalno, ali se nakon dobivanja vlasti ukida postojeći poredak i sve pada u ruke pojedinca
99
što je totalitarizam?
totalitarizam je tip političkog poretka u kojem se ostvaruje potpuna moć državne vlasti na svim područjima javnog, političkog, kulturnog, duhovnog pa čak i privatnog života građana
100
obilježja totalitarizma
totalitarizam ne dopušta bilo kakvu mogućnost sukoba interesa ni bilo kakve promjene režima, građani nemaju političkih sloboda
ideologija i masovni teror su važni i prevladavaju u totalitarizmu, a s vrhunac tog terora je istrebljenje nekog naroda ili skupine u koncentracijske logore
101
što je tiranija?
tiranija je tip političkog poretka koji nije utemeljen na pravu i u kojem vladar (tiranin) nije izabran niti je priznato naslijedio vlast nego vlada protiv volje ostalih i u svoju korist
102
obilježja tiranije
nema legalnosti i legitimnosti
tiranska je vlast protupravno uspostavljena, a provodi se suprotno volji građana koji postaju podanici
103
što je aristokracija?
aristokracija je tip političkog poretka u kojem vlast pripada povlaštenome društvenom sloju, eliti društva
104
što je republika?
republika je tip političkog poretka i oblik države u kojoj narod, nositelj vrhovne vlasti (suverenosti), bira političke predstavnike za parlament i predsjednika republike
105
obilježja republike
izabrani predstavnici vladaju u skladu sa zakonom i ograničeni su pravnim normama
106
demokratska republika
republika u kojoj suverenost pripada cijelom narodu
primjer: Hrvatska, Slovenija, SAD, Italija,...
107
aristokratska republika
subjekt suverenosti je samo dio naroda, nrp. plemstvo, aristokrati
primjer: Dubrovačka Republika
108
parlamentarna republika
izvršna je vlast odgovorna parlamentu
primjer: RH, Slovenija, Austrija
109
predsjednička republika
izvršna vlast neovisna je o zakonodavnoj
primjer: SAD i većina afričkih država
110
što je monarhija?
monarhija je tip političkog poretka i oblik u kojem vladar u pravilu na prijestolje dolazi prema nasljednom pravu, a njegov je položaj doživotan
111
obilježja monarhije
prema načinu na koji monarh, tj. vladar dolazi na vlast, razlikuju se nasljedna, izborna i uzurpatorska monarhija
112
koji su temeljni oblici monarhijskog političkog poretka?
APSOLUTNA MONARHIJA- monarh je apsolutni nositelj zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti te vlada neograničeno i apsolutistički
USTAVNA MONARHIJA- vlast monarha je ograničena ustavom i zakonom
PARLAMENTARNA MONARHIJA- suvremeni oblik monarhije u kojoj monarh dijeli vlast s parlamentom i vladom, monarh u pravilu nema političku moć, ali simbolizira državu
