PITANJA Flashcards
(141 cards)
1
Q
Preduvjeti uspješne inkluzije djeteta
A
Najmanje prosječna inteligencija,ostatci sluha,razumljiv govor
dobro poznavanje hrvatskog jezika, socijalne vještine, emocionalna stabilnost
samopoštovanje i pozitivna slika o sebi
Motiviranost, ambicioznost, razvijene radne navike
podrška obitelji, pozitivan stav nastavnika prema gluhom učeniku, pripremljenost nastavnika, učenika i roditelja na uključivanje gluhog djeteta
2
Q
Faktori koji utječu na uspješnost KI
A
1) Dob gubitka sluha i dob implantacije
2) Medicinski i audiološki nalazi (anatomski/neurološki status)
3) Upotreba slušnih pomagala
4) Komunikacijske vještine (znakovanje i/ili oralni govor)
5) Kognitivni i opći razvoj
6) Ponašanje
7) Obiteljska struktura i podrška
8) Očekivanja i motivacija
9) Obrazovni kontekst i raspoloživost službi pomoći (terapija govora i jezika te učitelji gluhih)
10) Kvalitetna i intenzivna (re)habilitacija
11) Stil učenja
12) Lakoća pristupa i redovitost pohađanja centra za KI
13) KI - broj elektroda i njihov položaj u pužnici
3
Q
Nabroji primjere kršenja etičkih principa
A
- Pogrešne dijagnoze, neprimjeren tretman ili ga nema
- Rad prema vlastitim stavovima i vjerovanjima
- Nekvalifikacija za posao
- Kršenje principa autonomije kada se odluke o tretmanu donose iza klijentovih leđa
- Neodržavanje profesionalnog odnosa
- Rad pod stresom, iscrpljenošću ili osobnim problemima
- Kršenje principa pravednosti
- Nekonzultiranje drugih stručnjaka
4
Q
Glickman - modeli identiteta
A
kulturalno čujući - Vide čujuće kao normalne i zdrave, a gluhe kao invalide , abnormalne, bezvrijedne; žele nadvladati gluhodu i biti
“poput čujudih”; izbjegavaju gluhe; obezvrijeđuju ZJ
kulturalno marginalni - Ne osjećaju da pripadaju ni čujućem ni gluhom svijetu;
zbunjeni oko identiteta i o tome kako se ponašati u oba svijeta
radikalni,stapajući - Potpuno stopljeni sa svijetom Gluhih; ZJ bolji od
govornog; vide čujuće kao negativce koji ih potlačuju; odbijaju gluhe koji koriste slušna pomagala, govore, idu u redovne škole
bikulturalni - Prihvatili gluhoću kao različitost; osjećaju povezanost sa svi gluhima, prepoznaju, prednosti i nedostatke obaju svijetova, prihvaćaju i govor i znakovanje; imaju i gluhe i čujuće prijatelje
5
Q
Vrste roditeljstva
A
Autoritarni, autoritativni, popustljivi i nezainteresirani
6
Q
Psiholog je bez klijentova dopuštenja i znanja dao informacije klijentovoj sestri
A
kršenje principa autonomije
7
Q
Procjenu kandidata za KI idealno provodi multidisciplinarni tim koji se sastoji od:
A
logopeda, psihologa, audiologa, radiologa
8
Q
Glickman smatra da se razvoj gluhog identiteta odvija kroz 4 fluentne faze koje nisu fiksne i konstantno se mijenjaju i razvijaju, ovisno o životnim uvjetima osobe. T/N
A
N (to smatra MaxWell-McCaw)
9
Q
- Središnje mjesto u psihosocijalnom razvoju gluhe djece zauzima ________________
A
komunikacija
10
Q
Psihološki rizici KI
A
1.nade u napredak u audiološkom, socioemocionalnom i obrazovnom području
nerealna iščekivanja i burna emocionalna reakcija
2.Kvaliteta života
(Iz perspektive pojedinca; utječu na psihičko i fizičko stanje osobe, povezanost s ljudima i okolinom; ne reducirati život gluhe osobe na deficijentnost već sagledati njegovo bogatstvo; pitati i djecu što im je važno)
- Utjecaj na sliku o sebi,samopoštovanje, prihvaćenost gluhoće
(evaluirati u svakom stupnju psihosocijalnog razvoja;mogući stigmatizirajući stavovi društva) - Mogućnost odbacivanja KI, naročito u doba adolescencije (razvoj identiteta)
5.Neuspjeh u razvoju govora i slušanja te rizik neusvajanja nikakvog jezika u kritičnom periodu
- “Kulturalni beskućnici” - problem identiteta i prihvaćenosti od vršnjaka;umanjene ali prisutne komunikacijske poteškoće
11
Q
Rane interakcije majki i dojenčadi
A
Važna međusobna osjetljivost kroz razvoj
a)sinkronizacije(usklađivanje ponašanja) i
b)recipročnosti (vrsta simbioze, razmjena)
Recipročnost -osnova privrženosti i emocionalnog vezivanja
12
Q
Ainsworth - vrste privrženosti (iz testa Strange Situation Test)
A
- Sigurna privrženost
sigurna uz majku, uznemirena kod odlaska, vesela kod povratka
primjeren odgovor na djetetove signale i potrebe; poštovanje djeteta
razumne granice i dosljednost
kritike usmjerene na ponašanje, a ne na dijete
razvoj povjerenja u odrasle, osjećaj sigurnosti i predvidljivosti - Izbjegavajuća privrženost (nesigurna izbjegavajuća)
nisu uznemirena kod odlaska, ne prilaze ili se okrenu kod dolaska, roditelj distanciran, loši odnosi s vršnjacima, izbjegavanje bliskih emocionalnih veza jer smatraju da emocije nisu važne, strah od intimnosti, manjak povjerenja u ljude, nelagoda kod bliskosti - Ambivalentna privrženost (nesigurna ambivalentna)
uznemirenost kod odlaska, uznemirenost kod povratka: ispadi, separacijska anksioznost; roditelj nedosljedan i dijete razvija nesigurnosti i ovisnosti o drugima, preosjetljivi na stres i ne znaju održavati socioemocionalne veze - Dezorganizirana privrženost
Mješavina prethodna tri tipa, prezauzete majke, djeca izgubljena i imaju jaku potrebu za kontrolom
13
Q
Instrumentalna vs. emocionalna ovisnost
A
Instrumentalna ovisnost: traženje informacija, savjeta i povratnih informacija da bi zadovoljili svoje potrebe ili želje
Emocionalna ovisnost (okrenuta osobi): odnos koji nalikuje nastavku privrženosti; dijete traži blizinu, odobrenje i osjećajnost, trenutna regulacija i kontrola emocija
14
Q
Prvi korak kod psihološke procjene gluhih je:
A
Odrediti način komuniciranja
15
Q
Nedostatci posebnih škola
A
a. Izbivanje iz obitelji (u rezidencijalnim školama)
b. Ograničen program (srednja škola) i visoko obrazovanje
c. Program i očekivanja od učenika koja su van „realnosti” (teškoće u polasku na fakultet i zaposlenju)
16
Q
3 vrste programa (seksualna edukacija)
A
a)Dnevno neformalno učenje (spontane prilike)
b)Učenje seksualnih tema unutar redovnog studijskog programa
c) opsežni program učenja (posebni predmeti)
17
Q
Identitet i osjećaj pripadnosti GD jače razvijaju u redovnim školama (integracija) nego rezidencijalnim (segregacija).
A
N
18
Q
Kulturalno Gluhi većinom podržavaju korištenje KI kod gluhih.
A
N
19
Q
Rizični čimbenik za razvoj psihopatologije kod djece je i nedostupnost gluhih vršnjaka.
A
T
20
Q
Kulturalno Gluhi, čujući i bikulturalni identitet mogu biti podjednako adaptivni u različitim socijalnim kontekstima.
A
T
21
Q
Slabe vještine ČiP-a kod gluhih mogu se pogrešno tumačiti u kliničke svrhe te dovesti do pogrešne dijagnoze?
A
T
22
Q
GDGR imaju bolje vještine ČiP-a od GDČR premda i dalje kasne za čujućim vršnjacima.
A
T
23
Q
Koje metode su se pokazale korisnima u psihoterapiji gluhih?
A
KBT, dijalektičko ponašanje
sažetak usmjeren na rješenje i konstrukcionističke metode
igranje uloga, pričanje priča, uključivanje gluhih modela,
vizualna pomoć, puštanje video snimki seansi,
eksternalizacija problema
24
Q
Od kojih se koraka sastoji psihološka procjena?
A
Komponente koje čine psihološku procjenu su: intervju,opažanje i psihometrijsko testiranje.
Proces psihološke procjene:
Odrediti način komuniciranja → prikupiti opće informacije intervjuom → promatrati ponašanja → odabrati odgovarajuće testove → interpretirati rezultate
25
Ukratko opiši psihološku procjenu.
Psihološka procjena bi se trebala sastojati od nekoliko komponenti: testiranje, intervju, opažanje (promatranje ponašanja opservacija), ostale tehnike.
Cilj psihološke procjene može biti: dijagnostička klasifikacija, opis osobe, prognoza, preporuka…
1) Intervju - Ostvaruje se odnos s klijentom; prikuplja info o tome kako vidi sebe i druge, klijentove probleme, nade i mehanizme nošenja s problemima; kako životna događanja, iskustva i vrijednosti oblikuju klijenta kao osobu; kako se razvila ličnost, kakvi problemi u ponašanju ili obitelji postoje, koje bi intervencije bile primjerene; promotriti govor i jezik, kako razgovara s nepoznatom osobom; preokupacije, vizija budućnosti, evaluacija sadašnjeg života
2) Opažanje - Kako se klijent ponaša tijekom intervjua i testiranja, kako se odnosi prema drugim ljudima dok odgovara na pitanja
3) Psihometrijsko testiranje - Može ispitivati: inteligenciju, vizualno/motornu koordinaciju, akademska postignuća, komunikacijske vještine, socioemocionalni razvoj, adaptivno ponašanje, osobne/poslovne interese te ličnost
Nakon provođenja testa, treba napisati izvještaj rezultata i sažetak; u izvještaju su uključeni rezultati intervjua, opservacije i testiranja; posebna pažnja na klijentove kulturu, jezik, posebnosti: fizičke, mentalne, jezične, komunikacijske
26
Opiši razlike vizualnog i verbalnog radnog pamćenja kod gluhe djece naspram čujućoj djeci.
ograničeno kratkotrajno pamćenje ili alternativne strategije kodiranja (znakovatelji pogotovo ne pamte dobro sekvencijalne informacije, čak ni znakove)
vizualno > verbalno
pamćenje niza čestica = obilježje vremensko-sekvencionalne obrade (GJ)
globalna obrada vizualnih stimulusa i pokreta (ZJ)
kada se ispituje vizuoprostorno kratkoročno pamćenje (kada nema jezičnih elemenata) pokazuju jednake ili čak bolje rezultate u usporedbi sa čujućom djecom iste dobi
27
Gluha djeca pokazuju jednaku razinu usvojenosti teorije uma kao i čujuća neovisno o usvojenosti jezika.
N
28
Faze razvoja gluhog identiteta u odnosu na Gluhu zajednicu (Melick, 1997)
1. faza: Biti “outsider” -> pokušaj modeliranja čujućih, svijest o različitosti
2. faza: Susretanje/Povezivanje -> prvo susretanje s kulturom Gluhih
3. faza: Prijelaz od “outsidera” prema “insideru”- Aktivni proces učenja i promjena, osoba mora naučiti ZJ, o kulturi Gluhih, promijeniti viđenje sebe i gluhoće da bi postala dio Zajednice
4. faza: Definiranje sebe -> razvoj samoprihvaćanja i ponosa da je osoba pripadnik kulture i zajednice Gluhih
29
Identiteti gluhih prema DEX
DEX (Deaf Ex-Mainstreamers) –organizacija gluhih korisnika čiji članovi imaju osobno i stručno iskustvo školovanja u inkluziji
Primarno pruža podršku svoj gluhoj djeci koja su u redovnim školama, ali i onoj u školama za gluhe
Gluhi identitet –„Deaf Identity” -> identitet koji odrasle gluhe osobe smatraju dobrim za gluhu djecu
Misli kao čujući identitet –„Think Hearing Identity” -> gluha djeca misle da su čujući (usprkos tome što nose slušna pomagala, KI ili imaju asistenta u nastavi)
30
Svako dijete ima potrebu za ___________ a ta potreba je usko vezana sa željom za 1)______2) ________ 3) __________
komunikacijom
pripadanjem
ljubavlju
kontrolom
31
Prema Leigh, proces akulturacije ima dva koraka...
proces akulturacije sam po sebi (šire kulturalne promjene koje utječu na ponašanje)
psihološku akulturaciju (psihološke promjene koje prate akulturacijska iskustva)
32
Kultura se prenosi ________ ________ (jezikom), sastoji se od 3 dimenzije:
dijeljenjem mišljenja
ideja, normi, i proizvoda
33
Koji faktori mogu ublažiti utjecaj gluhoće?
Kvaliteta obiteljskog okruženja; roditeljska prilagodba na gluhoću, način na koji se
obitelj nosi s problemima, priroda škole i lokalnih resursa te djetetove osobne
karakteristike i razmjena s okolinom, pristup jeziku od najranije dobi.
34
2 objašnjenja iznadprosječnog neverbalnog kvocijenta inteligencije (Mayberry)
GENETSKA HIPOTEZA
HIPOTEZA RANOG UČENJA
utjecaj djetetove rane okoline na kognitivni razvoj (rano izlaganje jeziku, pripremljenost roditelja)
TREĆA HIP.
učenje vizualno-prostorne ili trodimenzionalne gramatikepovećava djetetove vizualne i prostorne sposobnosti na iznadprosječnu razinu
35
Navesti 2 socioemocionalne sposobnosti koje navode Calderon i Greenberg?
Dobre komunikacijske vještine
Mogućnost nezavisnog mišljenja
Razumijevanje osjećaja, motivacije, potreba, … svojih i tuđih
Sposobnost samoregulacije misli, ponašanja i osjećaja, i samokontrole
Fleksibilnost u prilagođavanju potrebama svake pojedine situacije (što uključuje sposobnost zauzimanja različitih perspektiva u bilo kojoj situaciji)
Sposobnost oslanjanja na druge i pružanja oslonca drugima
Razumijevanje te poštovanje svoje kulture i njenih vrijednosti kao i vrijednosti drugih kultura
Korištenje socijalno prihvatljivih ponašanja u svrhu održavanja zdravih odnosa s drugima i postizanja društveno prihvatljivih ciljeva
36
Calderon i Greenberg navode niz socijalnih i emocionalnih kompetencija koje se očekuju od djece u srednjem djetinjstvu. Navedite 3 od njih.
Srednje djetinjstvo: dobre komunikacijske vještine, imaginacija, uporaba kognitivnih strategija, refleksija i predviđanje, razumijevanje svojih i tuđih motivacija i potreba…
37
Što je glavni cilj koji se treba postići s gluhom osobom?
Krajnji cilj je socijalne integracije osobe s oštećenjem sluha
Cilj je ublažavanje komunikacijskih teškoća povezanih s oštećenjem sluha i minimalizacija njihovih posljedica.
Cilj je pomoći osobi s oštećenjem sluha da postigne svoj komunikacijski, spoznajni, emocionalni, društveni i obrazovni maksimum te tako u najvećoj mogućoj mjeri umanji utjecaj oštećenja sluha na različite sfere svoga života.
38
Autizam
Poremećaj iz spektra autizma (PSA) neurorazvojni je poremećaj s početkom javljanja simptoma u ranom djetinjstvu.
Definiraju ga dvije glavne kategorije kriterija:
1) Perzstentni ili stalni nedostatci u socijalnoj komunikaciji i socijalnim interakcijama prisutni kroz različite kontekste koji ne uključuju opća razvojna kašnjenja (nedostaci u socioemocionalnoj uzajamnosti, nedostaci u neverbalnim komunikacijskim ponašanjima te nedostaci u razvoju i razumijevanju odnosa i sl).
2) Prisutnost ograničenih, repetitivnih oblika ponašanja, interesa ili aktivnosti (motoričke stereotipije, repetitivna upotreba predmeta, pretjerano pridržavanje rutina i ritualiziranih oblika ponašanja, otpornost promjenama, vrlo ograničeni fiksirajući interesi te pretjerana ili smanjena reaktivnost na senzoričke inpute i sl.)
39
Greenspanovih 6 faza emocionalnog razvoja
1) samoregulacija i zanimanje za okolinu
2) sposobnost ostvarivanja bliskosti s drugima
3) dvosmjerna komunikacija
4) Rješavanje problema i formiranje poimanja sebe
5) Emocionalne ideje
6) Emocionalno mišljenje
40
Što mjeri WPPSI?
Wechslerov test inteligencije za predškolsku djecu (Wechsler Preschool and Primary Scale of Intelligence WPPSI-R: Performance Scale)- Wechslerove ljestvice (WPPSI-R za malu djecu, WISC-V za djecu, WAIS-R za odrasle) su općenito najpoznatiji i jedan od 3 najviše korištenih testova za gluhe (nema standardiziranih uputstava za gluhe, ali postoje alternativna i dodatna uputstva koja se mogu znakovati ili govoriti).
41
Kako potaknuti osjećaj pripadanja gluhe i nagluhe djece u redovnim školama?
Promovirati socijalne vještine; poticati dijete na aktivno sudjelovanje kako bi se razvila emocionalna sigurnost, socijalni identitet, osjećaj vrijednosti
Osigurati usvajanje socijalnih vještina u razredu. Nastavnici trebaju poučavati i potkrepljivati odgovornost i neovisnost, poticati diskusije koje uključuju donošenje odluka i rješavanje problema, poticati preuzimanje odgovornosti za svoje odluke te brigu o sebi i drugima. Kada gluha i nagluha djeca osjete moć kroz pozitivna iskustva u školi, razvijaju sposobnost, povjerenje i motivaciju u akademski uspjeh te primjerene stavove prema školi i životu. Motivacija za uspjehom proizlazi iz želje da se priđe bliže nekom internaliziranom standardu izvrsnosti.
Nastavnici trebaju osigurati komunikaciju na svim razinama i pri tome obratiti pažnju na individualne razlike. Sve aktivnosti moraju biti dostupne gluhoj djeci pa se preporuča napraviti male grupe u kojima gluha djeca mogu sudjelovati i razvijati svoje komunikacijske i socijalne vještine. Trebali bi i omogućiti formalnu i neformalnu edukaciju o znakovnom jeziku te Kulturi Gluhih. Poželjno je i omogućiti druženje s pozitivnim odraslim gluhim modelima te naglašavati pozitivnost kulturalne različitosti. Raspored bi trebao biti fleksibilan i prilagođen mogućnostima gluhog djeteta. Sve aktivnosti trebaju biti strukturirane na način da gluho dijete može uspjeti iskusiti pozitivno potkrepljenje. Aktivnosti trebaju omogućiti donošenje odluka što je prvi korak ka razvijanju unutarnjeg lokusa kontrole. U svakoj aktivnosti djetetu treba objasniti prihvatljivo ponašanje i dati priliku da vježba. Kada gluha i nagluha djeca osjete moć kroz pozitivna iskustva u školi, razvijaju sposobnost, povjerenje i motivaciju u akademski uspjeh te primjerene stavove prema školi i životu.
42
Djeca s imaju veću potrebu za instrumentalnom ovisnošću jer teže ostvaruju neovisnost zbog ____________od strane roditelja.
prezaštićivanja
43
Uspjeh socijalnih interakcija ovisi o:
1) Dječjoj fleksibilnosti
2) Osobama s kojima su u interakciji
3) Kontekstu socijalne razmjene
44
Impulzivnost vs. refleksivnost
Impulzivnost–kognitivni stil koji je obilježen brzim odlučivanjem i čestim pogreškama
Refleksivnost–kognitivni stil koji je obilježen razmatranjem alternativa i rjeđim pogreškama
- Gluha djeca uglavnom kasne u jezičnom razvoju - impulzivniji, loša emocionalna regulacija
- Kod djece koja su izgubila sluh zbog etiologija vezanih uz organska oštećenja SŽS-a (npr. meningitis) češća je hiperaktivnost, impulzivnost, poremećaj pažnje, jezični poremećaj
- Mnogo veća prevalencija poremećaja kontrole impulsa u gluhih nego kod čujućih osoba (23% VS. 2%),
- Nalazi kod djece ukazuju na vezu između slabog poznavanja govornog jezika i impulzivnog ponašanja
45
Osnovne potrebe svih đaka:
Potreba za pripadanjem, želja za uspjehom i potreba za njegom osjećaja samovrijednosti
46
Upari etičke principe prema Beacuhamp i Childress i primjere njihova kršenja kod gluhih osoba.
prenošenje informacija o gluhom pacijentu drugima
donošenje odluka o procjeni i tretmanu iza leđa gluhog pacijenta
odbijanje uključivanja gluhe osobe u tretman ili odbijanje angažiranja tumača
pacijentova autonomija
pravičnost
profesionalni odnos
.
47
1. Uparite dob GD i viđenja gluhoće:
5-6 →
10-11 →
12-15 →
adolescencija →
5-6 g. gluhoća izjednačena slušnim pomagalima
10-11 g. poznaju termine gluhoće, spominju je ako ih se pita: imaju ZJ, posebno znanje, mudrost iskustva gluhoće
12-15 g. mogu raspravljati o gluhoći, kako ih razlikuje od čujućih
48
1. Inzistiranje na oralnoj metodi u obrazovanju unatoč jasnim pokazateljima da ta metoda kod nekog djeteta neće dovesti do napretka može kod djeteta rezultirati niskim samopoštovanjem, emocionalnim problemima i socijalnom izolacijom?
T
49
Navedite tri razloga zbog kojih je predoperativna psihološka procjena djece koja se pripremaju za kohlearnu implantaciju neophodna
1. Otkrivanje teškoća koje bi mogle ometati prihvaćanje KI od strane djeteta/obitelji (procjena kognitivnih sposobnosti, stila učenja, emocionalnog stanja, stava obitelji prema gluhoći i kohlearnom implantatu, procjena stila roditeljstva, odnosa u obitelji, očekivanja, kulture, religije…)
2. savjetovanje roditelja kako bi svjesno i informirano donijeli odluku o implantaciji (roditeljima moramo pružiti jasne i utemeljene informacije, ali i rizike ugrađivanja KI kako bi lakše donijeli odluku)
3. skupljanje baze informacija kako bi kasnije mogli uspoređivati pred i postoperativno stanje/uspjeh implantacije.
4. psihološka procjena
Iz članka Ivasović: Predoperativna psihološka evaluacija važna je zbog identifikacije psihopatologije koja može dovesti do isključenja kandidata, ispitivanja kognitivnih vještina važnih za predviđanje postoperativnog ishoda te zbog prikupljanja psihologijskih podataka važnih za formuliranje procjena spremnosti kandidata za operaciju (motivacija+pristanak).
50
Opiši gluhu djecu gluhih roditelja. (soc., emo., psih. aspekti)
GDGR imaju puno bolje vještine združene pažnje, bolju sinkronizaciju i fluidnost u komunikacijskim izmjenama između 2. i 3. godine života što je posljedica ponašanja gluhih majki koja doprinose komunikacijskom razvoju i odgovaraju na potrebe djeteta.
GDGR imaju veće samopouzdanje i bolju emocionalnu regulaciju od GDČR. Dobre socioemocionalne vještine posljedica su dobrih komunikacijskih vještina koje nastaju uslijed kvalitetnih interakcija u obitelji. Imaju više socijalnih interakcija, veće razumijevanje i prihvaćanje od drugih u obitelji i zajednici, a socijalne interakcije u obitelji nalikuju onima van obitelji. Imaju više šanse da iskuse dosljedno roditeljsko ponašanje, efektivniju komunikaciju i tolerantniju okolinu, a time dobiju i bolja jezična sredstva za susretanje s novim socijalnim situacijama.
GDGR imaju bolje akademske uspjehe zbog izloženosti cjelovitom jeziku u kritičnom periodu razvoja. Izloženost znakovnom jeziku, koji je jezik njegovih gluhih roditelja, olakšava usvajanje drugog jezika, ali i vještina poput čitanja.
51
Što sve terapeut treba uzeti u obzir kada radi s gluhima?
1. Kliničar koji ispituje gluhe osobe mora imati dodatne vještine:
1) Poznavanje načina na koji klijent komunicira (oralni, znakovni jezik, minimalne jezične vještine, kombinacija modaliteta, pismeno izražavanje)
2) Poznavanje gluhoće s medicinskog, razvojnog, obrazovnog, socijalnog i kulturološkog stajališta
3) Poznavanje fenomenologije psihijatrijskih poremećaja kod gluhih (simptomi su moguće drugačiji kod gluhih klijenata)
52
Faktorska analiza testova inteligencije
Faktorska analiza Hiskey-Nebraska testa sposobnosti učenja( H-NTLA) i Wechsler Intelligence Scale for Children (WISC-R) pokazala:
a) Postoje kvalitativne razlike izvedbenog IQ između G i ČD; nestaju s godinama i školovanjem
b) Kvantitativne razlike se pojavljuju tek s razlikama u akademskom i jezičnom postignuću
c) Različiti faktori: GD veći naglasak na percepciju i memoriju u intelektualnom funcioniranju, manje na apstraktno mišljenje čak i u starijoj školskoj dobi–možda zbog većeg oslanjanja na vizualno-perceptivno mišljenje
*Teško interpretirati neverbalne rezultate u kontekstu velikih razlika u akademskom uspjehu G i ČD!
53
1. Čak 15 do 22% gluhih koji su kohlearno implantirani s vremenom prestaje nositi protezu.
?
54
Objasnite pojam „kućni znakovi“ (homesign) i navedite primjer.
Fenomen u kojem GD, koja još nisu bila izložena ZJ i nisu usvojila GJ, često spontano stvaraju svoja komunikacijska sredstva, uglavnom geste, kako bi se izrazila (iskazala svoje potrebe, komunicirala s okolinom).
Pr: dijete pokaže na jabuku i onda otvara i zatvara usta oko svoje šake – „Ja jedem jabuku“
Znakovi koje razvijaju GD koja nemaju jezični input (pa se ne razvija jezik), a imaju potrebu komunicirati stoga oni stvore svoje kućne znakove i njima komuniciraju kako bi roditelji znali što dijete treba. Često su to i određene geste, npr. dijete kada je gladno otvara i zatvara usta te pokretima ruke u blizini usta daje do znanja roditeljima da je gladno.
55
Trajanje vidnih fiksacija obično se naglo smanjuje s razvojem pri čemu su fiksacije starije dojenčadi 3-4 puta kraće od onih kod mlađe dojenčadi.
T
56
Vizualni kanal za komunikaciju gluhi koriste za jezik i promatranje okoline.
Roditelji najčešće nailaze na problem u poticanju komunikacije 5-6 mjesečnih beba jer su bebe previše usmjerene na okolinu i izbjegavaju gledati u majke.
T
57
Rizični čimbenik za razvoj psihopatologije kod djece je školovanje u integraciji.
N
58
2 uvjeta za postavljanje dijagnoze specifičnih jezičnih teškoća kod gluhe djece.
Pozitivna obiteljska anamneza na jezične teškoća, dobra usvojenost prvog jezika i izostanak dodatnih teškoća.
ili
Obiteljska anamneza jezičnih poremećaja, prosječna ili iznadprosječna IT, etiologija gluhoće povezana s neurološkim rizikom → 2/2
?
Uvjeti za postavljanje dijagnoze kod GD:
a) Prosječna ili natprosječna inteligencija
b) Stalna izloženost jeziku (ZJ a nakon usvojenosti ZJ i pisanom govornom jeziku)
c) Bez dodatnih oštećenja
d) Obiteljska anamneza jezičnih poremećaja
e) Etiologija gluhoće povezana s neurološkim rizikom
59
Kultura Gluhih
a) Povijest, folklor, umjetnost (likovna, poezija, književnost, kazalište), ZJ
b) Priče i šale se prenose s koljena na koljeno
c) Podrška onih sličnih njima koji ih razumiju, slobodna komunikacija, osjećaj pripadanja, gluhi identitet, neopterećenost gluhoćom
d) Zajednica Gluhih NIJE izolirana grupa, subkultura ili geto već zajednica koja je
dio cjeline; zajednica u kojoj se svi vide kao OSOBE, a ne osobe s oštećenjem
dijele iskustvo diskriminacije, opresije, nerazumijevanja, suzbijanja njihovog prirodnog jezika
60
Škole za Gluhe (s domskim smještajem ili ne) - 2 STAJALIŠTA
a) sa stajališta gluhih: mogućnost upoznavanja drugih gluhih osoba, znakovnog jezika, kulture Gluhih
b) sa stajališta čujućih: život u izolaciji, uski raspon stimulusa, ograničenost
61
Inkluzija u redovne škole
-prepreke u komunikaciji između čujude i gluhe djece, problem socijalne interakcije i prihvaćenosti (rezultati mogu biti poražavajudi za mentalno zdravlje i sliku o sebi)
-ograničene aktivnosti uz prevoditelja; nedovoljno educiranih prevoditelja za rad u razredima
62
Koje komponente može uključivati rana intervencija?
Može uključivati različite komponente poput informativnog savjetovanja, grupne podrške roditeljima, logopedske podrška u svrhu poticanja ranog razvoja jezika i govora), psihološke podrške (individualna i grupna), mentora u kući, edukaciju o psihofizičkom razvoju gluhe djece, o roditeljstvu te učenje ZJ, edukaciju i podrška učiteljima i ostalim osobama u životu gluhe djece....
63
Navedite dva uvjeta za postavljanje dijagnoze specifičnih jezičnih teškoća kod gluhe djece.
Obiteljska anamneza jezičnih poremećaja, prosječna ili natprosječna inteligencija, etiologija gluhoće povezana s neurološkim rizikom.
64
1. Koja od tvrdnji je istinita o gluhoj djeci s višim jezičnim sposobnostima?
a) ne pokazuju značajno više interakcija s vršnjacima i učiteljima jer i oni koji imaju niže jezične sposobnosti uspiju komunicirati gestama
b) rane socijalne interakcije ne pridonose razvoju fleksibilnosti gluhog djeteta u kasnijim socijalnim interakcijama
c) pokazuju viši nivo socijalne igre i češće se igraju glume
d) niti jedan odgovor nije točan
C
65
Verbalne skale Wechsler testa inteligencije kod gluhe djece zbog implikacija jezika ne mogu se koristiti kao valjan prediktor inteligencije. T/N
?
66
Zbog prevelike roditeljske zaštite i nemogućnosti vježbanja ( pokušaj- pogreška), gluha djeca čujućih roditelja, kao i mnoga djeca s invaliditetom, često teže razvijaju __________________
Neovisnost/nove vještine
67
Implantat može negativno utjecati na djetetovo samopoštovanje, sliku o sebi i način djetetovog i obiteljskog prihvaćanja OS?
T → to je kod psiholoških rizika KI
68
Zaštitni faktor od razvoja ponašajnih problema kod gluhe djece čine (moguće više točnih):
a) kvalitetne komunikacijske interakcije
b) dobro razvijene jezične vještine
c) komunikacijske kompetencije
d) primjena ZJ
netko je stavio a, b i d = dobio 0/1, s tim da je d krivo, a i b točno; ali nez jel još i
69
1. Gluha djeca često kasne u razvoju (moguće više točnih):
a) socijalnih kompetencija
b) emocionalne regulacije
c) izvršnih funkcija
d) jezika
?
70
Navesti 2 velike skupine problema koje se javljaju kao posljedica otežane komunikacije te fokus u radu s osobama koje su izgubile sluh u odrasloj dobi
3 dominantne grupe teškoća: emocionalna trauma , depresija, isključivanje i izolacija unutar obitelji te opća depresija, isključivanje i socijalna izolacija.
Fokus u radu s osobama koje su izgubile sluh u odrasloj dobi je na osnovnim teškoćama, a one su: otežana komunikacija, emocionalni stres i socijalna izolacija.
71
Verbalne skale Weschler testa inteligencije kod gluhe djece zbog implikacije jezika ne se koristiti kao valjan prediktor inteligencije.
T
72
Opće smjernice u radu – odrasla dob
Prije svega, pacijenta moramo pitati o preferiranom načinu komunikacije, a ako je riječ o znakovnom jeziku trebali bismo surađivati s profesionalcem koji znakuje ili s kvalificiranim tumačem. Pacijentu trebamo pristupati toplo i izravno, uz kontakt očima što je češće i što je dulje moguće te jasno naglasiti kada se fokus treba pomaknuti na neki drugi objekt. Trebamo biti svjesni ograničene učinkovitosti i umora kod čitanja s usana te dodavati jasne vizualne elemente diskursu - na primjer geste, bilješke, crteže i druga vizualna pomagala. Dok govorimo trebamo se pobrinuti da pacijent ima najbolji mogući pogled na naše lice, dakle, ne smijemo stajati ispred izvora svjetlosti, koristimo jednostavan jezik i kratke rečenice, prirodnu brzinu i glasnoću. Izbjegavamo istovremene komentare tijekom procjene gluhog pacijenta. Moramo biti svjesni da dobra komunikacija s gluhim pacijentima oduzima više vremena nego sa čujućim te stoga planirati duže posjete. Za kraj, obavezno moramo provjeriti koliko je pacijent razumio te ga zamoliti da sažme najbitnije točke.
73
1. WISC test inteligencije ima veliku količinu verbalnih inputa pri ispitivanju verbalne inteligencije, što utječe na rezultate testa
?
74
Ako se koristi WPPSI – R u dojenačkoj dobi, ispituje se razvojno ponašanje, motoriĉke vještine, percepcija, mentalna dob, neverbalno izvođenje, preuzimanje odgovornosti (test inteligencije)?
?
75
Kako potaknuti pozitivno samopoimanje kod gluhe i nagluhe djece?
Nastavnici trebaju osigurati komunikaciju na svim razinama pazeći na individualne razlike, a sve aktivnosti učiniti dostupnima gluhoj djeci (npr. male grupe u kojima gluha djeca mogu sudjelovati i razvijati svoje komunikacijske i socijalne vještine). Aktivnostima se treba omogućiti samostalno donošenje odluka, rješavanje problema što razvija osjećaj kontrole, odgovornost i neovisnost što treba i dodatno potkrepljivati. Trebali bi omogućiti formalnu i neformalnu edukaciju o znakovnom jeziku te Kulturi Gluhih, npr. omogućiti druženje s pozitivnim odraslim gluhim modelima te naglašavati pozitivnost kulturalne različitosti, za adolescente i teme poput vršnjaka, ovisnosti, seksualnosti, rješavanja problema, samopouzdanja. Raspored bi trebao biti fleksibilan i prilagođen mogućnostima gluhog djeteta. Za potpuno učinkovitu inkluziju važno je da učitelji surađuju sa stručnom službom kako bi dijete dobilo maksimum. Kada gluha i nagluha djeca osjete moć kroz pozitivna iskustva u školi, razvijaju sposobnost, povjerenje i motivaciju u akademski uspjeh te primjerene stavove prema školi i životu.
Podrška razvoju jezične kompentencije: pristup znakovnom-prirodnom jeziku, dvojezični razvoj, kvalitetan prevoditelj
Pozitivno predstavljanje kulture gluhih: edukacija o kulturi gluhih; poznate i uspješne gluhe osobe; doprinosi kulturalne raznolikosti
Individualizirani pristup u obrazovanju: sve aktivnosti moraju biti dostupne GD; poticati samostalni i grupni rad; osigurati vizualne materijale; strukturirati aktivnosti tako da GD može uspjeti i iskusiti pozitivno potkrjepljenje
Razvoj pozitivne slike o sebi: jasna pravila ponašanja; hvaljenje postignuća; uključivanje u sport i druge uobičajene dječje aktivnosti; prava gluhih; druženje s pozitivnim odraslim gluhim modelima; pomoći će im u razvoju vlastitog identiteta; suočavanje s predrasudama (različitost=vrijednost); prepoznavanje djetetovih snaga
Podrška roditeljima: informiranje o tehnologijama, jezičnom razvoju i dr. razvoju gluhih, informiranje o kulturi gluhih
76
Što se sve može učiniti s odgojno-obrazovnog aspekta da bi se potaknuo psihosocijalni razvoj?
Školsko osoblje i pružanje zdravog socijalnog i emocionalnog razvoja
- učitelji – role models
- važan utjecaj na dječji razvoj
- kad pređu iz svoje kuće u školu nove prilike za komunikaciju i razvoj jezika
- interakcije s vršnjacima
- jako malo djece ima pristup Zajednici Gluhih, ugl su integrirani u čujuće zajednice
- učitelji i školsko osoblje uglavnom nije u potpunosti educirano za rad s gluhom djecom, znaju predavati, ali ne znaju posve prilagoditi nastavu i na drugačiji način gluhoj djeci predstaviti gradivo
- ne educiraju se u o kognitivnom, socijalnom i osobnom razvoju gluhe djece – pa nisu niti upoznati s time
- programi usmjereni na osobu moraju uzeti u obzir i njenu okolinu
- tj. indirektni utjecaj obitelji, vršnjaka, susjeda…
- učiteljima treba još edukacije – da ne bi došlo do negativnih ishoda
- prevencija
- preporuke za usavršavanje kurikuluma:
1. vještine rješavanja problema, razumijevanje emocija, uzimanje uloga – uvrstiti u rani školski odgoj
- za adolescente – uvesti teme poput: pritiska vršnjaka, droga, alkohol, seksualnost, rješavanje problema, samopouzdanje
2. kultura gluhih – ASL, povijest gluhih
3. vocational rehabilitation counselor i učitelj moraju surađivati za olakšavanje transfera iz kuće u školu
77
1. Igra i jezične sposobnosti
Djeca koja koriste znakovni jezik imaju viši nivo socijalne igre i češću dramatičnu igru.
78
1. Samopouzdanje i identitet (nadopunjavanje)
Gluha djeca imaju podjednako samopouzdanje kao i čujuća djeca (ako su provedeni testovi primjereni gluhima –komunikacijski prilagođeni)
Dosta kontradiktornih rezultata istraživanja, metodološke razlike/propusti, zanemarivanje okolinskog konteksta
Gluha djeca gluhih roditelja (GDGR) imaju veće samopouzdanje od GDČR
Djeca u čijim obiteljima se koristi znakovni jezik u komunikaciji imaju veće samopouzdanje
Osobni psihološki mehanizmi –zaštitni čimbenici
Bikulturana akulturacija –siguran put k psihosocijalnom blagostanju
Marginalni identitet –lošije samopouzdanje
?
79
Samopouzdanje
* Samopouzdanje – vrlo važno u razvoju pojedinca – nisko samopouzdanje povezano je s različitim psihološkim teškoćama (usamljenost, vršnjačko odbijanje, agresija), ali i s akademskim i profesionalnim uspjehom
o Slabije jezične kompetencije povezane su s nižim samopouzdanjem
o Totalni pristup roditelja u komunikaciji doprinosi većem samopouzdanju nego kod samo oralnog pristupa
o Djeca s barem jednim gluhim roditeljem imaju više samopouzdanja od djece s oba ČR
80
1. Majka vam dolazi na logopedsku procjenu s gluhim djetetom koje ima ozbiljnih problema u ponašanju u školi i kod kuće. Problemi su počeli prije 4 godine s polaskom u redovnu školu gdje je sin krenuo po individualiziranom programu, bez asistenta u nastavi i prevoditelja jer vrlo slabo znakuje. Roditelj kaže kako je na izmaku snaga i ne zna više što učiniti i kako se postaviti jer ima i drugo dvoje mlađe djece koja trebaju pažnju, a ne zna niti kako pomoći ovom najstarijem.
1. Koje savjetodavne tehnike bi mogli primijeniti u razgovoru s majkom i što bi njima postigli?
2. Koje informacije bi voljeli dodatno saznati o psihosocijalnom razvoju njezinog sina i zašto?
.) S obzirom da je majka u lošem psihološkom stanju, iscrpljena i zabrinuta važno je pokazati empatiju, toplinu i razumijevanje. Također važno je da pokažemo kako aktivno slušamo, prilagodimo boju glasa i govor tijela. S obzirom da se majka osjeća kao da je sama i da je sve na njoj, dobro je, ako je moguće, uključiti osobno iskustvo da majka vidi kako nije jedina s takvim problemima.
*Aktivno slušanje je slušanje s namjerom. Slušanjem nastojimo što bolje razumjeti osobu koja govori i što govori te joj dajemo povratnu informaciju.
* SAŽIMANJE; Kratko prepričavamo ono što je govornik rekao, što smo razumjeli i kako percipiramo što je njegov problem – da bi ga i on sam bolje vidio, razumio. Koristimo ga obično pri kraju razgovora.
2.) Pitati majku kakvu je privrženost dijete imalo dok je bilo dojenče – je li plakalo kad se majka udaljila, kako je reagiralo pri povratku. Možemo pitati koliko se dijete zanimalo za okolinu radi uvida u opći razvoj djeteta. Zatim kako je dijete u vrtiću reagiralo na drugu djecu i kakav je odnos imalo s njima, je li uspostavljao prijateljstva i kakva. Kroz to možemo saznati kakve su komunikacijske vještine djeteta jer su one uvjet za uspješno komuniciranje s vršnjacima i uspostavljanje prijateljstva. Kroz njih se razvija emocionalna sigurnost, socijalni identitet, osjećaj vrijednosti i pripadanja. Svi će ti faktori utjecati na stjecanje pozitivnih socijalnih iskustava što će utjecati na cijeli razvoj pa i ponašanje jer je ponašanje odraz općeg stanja.
81
Usvojenost jezika u prvim godinama života važan je preduvjet govorno- jezične kompetentnosti i povoljnog psihosocijalnog razvoja gluhog djeteta. Navedite 2 činjenice/ prednosti usvajanja L1 jezika u kritičnom periodu ( neovisno o modalitetu jezika).
Razvoj jezika sam po sebi pozitivno utječe na intelektualni razvoj. Kritični period za usvajanje jezika je kritični period i za usvajanje drugih vještina (npr. socijalne, komunikacijske), a to je preduvjet općeg razvoja. Također dobra usvojenost L1 jezika pozitivno utječe na usvajanje drugih jezika. Odgađanje usvajanja prvog jezika ima trajne, štetne učinke na razumijevanje jezika u kasnijoj dobi. Jezik se najbolje usvaja u ranom periodu života (period kada je razvojni sustav najosjetljiviji na utjecaj okoline). Izlaganje jeziku u ranoj dobi potrebno da bi se jezik u potpunosti razvio. Čini se da izostanak rane slušne stimulacije i kašnjenje u usvajanju jezika utječu na domene neurokognitivne obrade, kao što su slušna i vizualna radna memorija, pažnja i inhibicija
Stoga je rani pristup slušnom i jezičnom iskustvu bitan za razvoj govornog jezika, kao i kognitivne i emocionalne kontrole, planiranja i organizacije
Što se ranije počne s usvajanjem to dijete razvija bolje jezične vještine i rano usvajanje omogućuje potpuni razvoj jezika.
Moje: Usvajanje prvog jezika u kritičnom periodu omogućuje uredan kognitivni razvoj. Kognicija i jezik usko su povezani te utječu jedan na drugog. Jezik nam je potreban za kognitivne strategije prilikom rješavanja različitih zadataka ili „izazova“ svakodnevnog života, a uključen je i u apstraktno mišljenje, rasuđivanje, pamćenje i sl. Drugo, izostanak rane jezične stimulacije može imati negativan utjecaj na razvoj sigurne privrženosti između djeteta i primarnog skrbnika. Privrženost je temelj socioemocionalnog razvoja svake osobe, a ostvaruje se interakcijama. Ako one nisu adekvatne, postoji rizik za razvoj nekog od nesigurnog oblika privrženosti.
Dodatno: usvajanje prvog jezika olakšava usvajanje drugog jezika kasnije. U slušaju gluhoće, učenje znakovnog jezika olakšava kasnije učenje govornog jezika.
82
Definiraj tinitus, 2 tipa, prevalencija (kad se povećava)
Kronični tinitus = osjet stalne prisutnosti šuma ili pištanja u uhu bez stvarnog vanjskog podražaja
Subjektivni i objektivni (zvuk kojeg stvaraju anatomske strukture unutar uha)
Prevalencija (pojavnost) u populaciji - 6 do 15% ; jak 2 do 3%
Prevalencija se povećava s dobi
Često udružen s oštećenjem sluha, ali ne mora biti
83
Uzroci tinitusa
buka
stres
starenje
bolesti krvožilnog sustava i tlak
ateroskleroza i degenerativne bolesti
štitnjača
imunitet i anemija
alergije
migrena
lijekovi
cerumen
san
ozljede glave i vrata
Ateroskleroza i degenerativne bolesti
Pad imuniteta i anemija
Migrena
Alergije
Lijekovi
Nakupljanje cerumena
Nedostatak sna i umor
Ozljede vrata i glave
84
Istraživanje Olujić Tomazin i Bonetti, 2022
odnos između samoprocjene kvalitete života i samoprocjene izraženosti simptoma depresije i anksioznosti kod odraslih s kroničnim tinitusom
tj. ispitati prediktivni potencijal instrumenta za samoprocjenu kvalitete života uz kronični tinitus (Inventar teškoća uzrokovanih tinitusom - THI) za prisutnost simptoma anksioznosti i depresije (Skala depresije, anksioznosti i stresa - DASS-21).
THI - emocionalna, funkcionalna i katastrofična skala
REZULTAT: Viši rezultat na subskali Funkcionalnost THI-a predviđa viši rezultat na svim subskalama i uk DASS-21
Potvrda prediktivnog potencijala THI upitnika doprinos je pravovremenom otkrivanju mentalnih teškoća koje su povezane s kroničnim tinitusom, planiranju multidisciplinarne intervencije te kvaliteti zdravstvene skrbi za odrasle s kroničnim tinitusom.
85
definiraj inteligenciju
Kako netko stječe, pohranjuje, manipulira i dohvaća informacije.
86
2 domene najvećih problema
akademski uspjeh
socijalna kompetentnost
87
smjerovi u istraživanju gluhih
inferiorni čujućima-konkretni-tipični-različiti*
* reorg. osjetila
88
tko ima dobre govorne vještine
visoke sposobnosti auditivne diskriminacije, natprosječna neverbalna inteligencija i natprosječni SES
89
zašto nastaju kućni znakovi
zbog jezične deprivacije
90
zašto imaju problema s radnim pamćenjem
otežano istovremeno zadržavanje i manipuliranje verbalnim informacijama
91
teorija uma
ako dijete ne razumije složene sintaktičke strukture (rečenice), teško će razumjeti i TU
neusvojene vještine TU otežavaju razvoj vještina čitanja, pripovijedanja, socioemocionalnih vještina (Schick, de Villiers, de Villiers i Hoffmeister, 2002)
92
prednosti gluhih
Na planu svakodnevnog adaptivnog funkcioniranja
brzo prebacivanje vizualne pažnje i vizualno pretraživanje, prepoznavanje lica
periferna detekcija pokreta
Bilingvizam - poboljšanim izvršnim funkcijama, uključujući bolju sposobnost prelaženja između zadataka, bolju kontrolu pažnje i bolje metajezične sposobnosti
93
zašto je logopedima važan kognitivni razvoj
Inteligencija
Pažnja
pamćenje (2)
IF – planiranje, mentalna fleksibilnost, inhibicija, radno pamćenje
94
s čime je povezan SOS kod djece
s dodatnim teškoćama:
teškoćama učenja, probleme s vidom, probleme s motorikom i ravnotežom, epilepsijom, probleme pamćenja i pažnje
95
M pokazuju više ______ poremećaja, a Ž __________problema (posebice Ž s jednostranim oštećenjem); M pokazuju više zloporabe___________ te granično povišen rizik za _____________
DUŠEVNIH
PSIHOSOCIJALNIH
OPOJNIH TVARI
SCHIZOFRENIJU
96
uzroci SOS-a
infekcija (otitis media, bakterijski meningitis, virusno - CMV (90% djece s kongenitalnim CMV-om ima uredan probir)), genetski, uvećanje vestibularnog akvedukta, trauma, jaki zvučni podražaji, ototksični lijekovi (npr. acetilsalicilna), autoimune bolesti, demijelinizirajuće bolesti, tumori, degeneracija pužnice ili SŽS-a, nepoznat uzrok
97
posljedice SOS
drugačiji utjecaj prema spolu
Primarne posljedice: Smanjena slušna osjetljivost, snižena sposobnost razumijevanja govora u buci, teškoće praćenja razgovora, teškoće u telefoniranju, sporost obrade akustičkih signala, narušena sposobnost lokalizacije zvuka, povišen prag boli
Sekundarne posljedice: psihološke prirode, smanjena kvaliteta života (izraženija kod postlingvalno gluhih!)
Ranije se pojavljuje i dvostruko veća vjerojatnost kod M, nego Ž
stabilno ili progresivno
98
komuniciranjem se prenose _____ i ______
__________ i_________ – instrumenti kontrole
sloboda i kontrola
GJ
99
kakvo će biti dijete koje ima sindrom naučene bespomoćnosti
neće imati društvene vještine osnovne i neće preuzimati odgovornost
100
princip pokušaja greške
Osjećaj uspjeha – rast osjećaja vrijednosti ili
Osjećaj neuspjeha – bezvrijednost, nisko samopoštovanje
101
osnova samopoštovanja je
samopoštovanje je odraz
ljubav
vrijednosti
102
pozitivan aspekt ČM s GD
responzivne na vokalizacije, bolji GJ razvoj
103
Ponašanja GM koja doprinose razvoju komunikacije (VAŽNO!):
„Maminsko znakovanje” – sporije znakovanje, „krupniji” znakovi, prilagođavanje mjesta izvođenja znaka (blizu djetetovog lica), više ponavljanja
Puno pozitivnih facijalnih ekspresija
Više gesti, igre prstima, kimanja glavom
Više dodira
Responzivnije na djetetov kontakt očima – kontakt očima = zahtjev
Usmjeravanje djetetove pažnje češće koriste u svrhu interakcije – pozitivno povezano s brojem znakova koje je dijete usvojilo
Spremnije na čekanje djetetove pažnje bez intervencije, ali i aktivnije i intenzivnije traže i inzistiraju na zadobivanju pažnje (i kroz igru)
Uporaba aktivnosti za otvaranje pažnje djeteta – mahanje ili tapšanje (tipično i za odrasle gluhe) – dijete to uči kao gestu za otvaranje pažnje
Responzivnija na djetetove potrebe (vještost u vizualnoj komunikaciji i jeziku)
Primjena znakovnog jezika
104
3 komponente
struktura obitelji, socioekonomski status (SES), narodnost (kultura)
105
faze roditelja
1. šok i poricanje, 2. ljutnja, 3. pregovaranje, 4. tuga, bespomoćnost, osjećaj gubitka, „buđenje u realnosti”, samookrivljavanje 5. prihvaćanje/prilagodba
106
što pomaže u prihvaćanju OS
Spoznaje:
Moje dijete i dalje može imati potpuno funkcionalan život – primjeri dobre prakse
Moje dijete je isto ono kao prije dijagnoze
Jasan plan za budućnost! Rano planiranje po dg rasterećuje roditelje od stresa.
Informiranje! o:
novim tehnologijama u području (KI, slušna pomagala)
važnosti redovitog fittinga
važnosti ovladavanja jezikom
mogućnostima učenja znakovnog jezika
mogućnostima za učenje govornog jezika
udruženjima gluhih
uključivanju u odgojno-obrazovne ustanove i školovanju gluhog djeteta
odgajanju gluhog djeteta
107
osjećaj pripadanja ima korijene u ___________
povezanosti majke i djeteta,
108
DIDS
DCIS
DAS
Deaf Identity Development Scale – Revised (DIDS; Glickman, 1993)
47 čestica (prva verzija 54 čestice); 4 subskale
Deaf Cultural Identity Scale (DCIS; Gordon, 1997)
40 čestica
Deaf Acculturation Scale (DAS; Maxwell-McCaw, 2001, 2011)
58 čestica; DASd (DAS deaf )& DASh (DAS hearing)
5 područja: kulturalna identifikacija, kulturalna uključenost, kulturalne preferencije, kulturalno znanje, i jezična kompetencija (ASL i govorni engleski)
109
kvaliteta odnosa roditelj-dijete ovisi o
Uzajamnoj responzivnosti (uključujući komunikaciju)
Osjetljivosti na potrebe djeteta
Otvorenosti roditelja
Emocionalnoj regulaciji roditelja i djeteta
Afektivnom tonu roditelja
Temperamentu djeteta i kompatibilnosti majke i djeteta
INTUITIVNO RODITELJSTVO! - intuitivna adaptacija na potrebe djeteta
110
problemi koje GU navode
Nategnuti (zavađeni) odnosi s vršnjacima
Neprimjereni odnosi s drugima
Nasilno ponašanje
Interakcija s čujućima
Odnosi s roditeljima
Nemogućnost donošenja odluka
Poučavanje
Komunikacija
Problemi sa samopouzdanjem
Odluke o karijeri
111
akademki uspjeh povezan s ....
pojmom o sebi i soc. prihv.
112
posebni program za....
stjecanje kompetencija u svakodnevnim aktivnostima života i rada uz individualizirane postupke
113
varijable koje utječu na akademski uspjeh:
pristup škole i org. nastave
učiteljska percepcija, ophođenje i očekivanja
kar., potrebe i kom. zahtjevi učenika
osnovne potrebe: uspjeh, pripadanje, samovr.
114
poticanje socijalnih vještina
Osigurati usvajanje tih vještina u razredu
Nastavnici trebaju poučavati i potkrepljivati odgovornost i neovisnost
Poticati diskusije koje uključuju donošenje odluka i rješavanje problema
Potiče preuzimanje odgovornosti za svoje odluke te brigu o sebi i drugima
Kada učenici osjete moć kroz pozitivna iskustva u školi, razvijaju sposobnost, povjerenje i motivaciju u akademski uspjeh
115
osobine stručnjaka EUKIR
empatija. uvid, kompetencija, integritet, rasuđivanje
116
osnovni etički principi
Ne čini zlo, čini dobro
Poštuj autonomiju
Budi pravična i od povjerenja
Zadrži profesionalni odnos
Brini se o sebi
117
što prije donošenja odluke
Ponoviti etički kodeks i legalne
obaveze
Tražiti drugo mišljenje
Odrediti vlastite motive i
vrijednosti
Procijeniti dugotrajne posljedice
svoje odluke na klijenta
118
2 vrste savjetovanja
Savjetovanje u svrhu informiranja
objašnjavanje prirode poremećaja
opcije intervencija i tehnika
prognoze
materijali i dostupni resursi (sustav)
Savjetovanje u svrhu osobne prilagodbe na teškoće vezane uz komunikaciju
Prepoznavanje emocija, misli, vjerovanja pojedinaca i njihovih obitelji
Ojačavanje pojedinaca u svrhu prilagodbe, nastojanja i rasta
119
temelji savjetovanja
OPAŽANJE – neverbalne i verbalne komunikacije
VOĐENJE RAZGOVORA
AKTIVNO SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE
Reflektiranje informacija
Reflektiranje osjećaja
Parafraziranje
Sažimanje
Postavljanje pitanja
Toleriranje šutnje
NE davanje gotovih rješenja i mišljenja, previše ispitivanja, savjetovanja kako se osoba treba osjećati, razuvjeravanja, tješenje
PRUŽANJE POVRATNE INFORMACIJE – npr. „sendvič metoda”
120
opis savjetovatelja
Bezuvjetno doživljava klijenta; ne osuđuje; nema predrasuda
Empatičan je; istinski uvažava klijentove emocije
Etičan je i dobronamjeran
Usmjeren na klijenta
Samosvjestan
Kritičan prema vlastitim kompetencijama
121
elektrofiziološke metode procjene
prisutnost neuropatija - utjecaj na usvajanje govorne komunikacije
122
zaštitni faktor od nesigurne privrženosti
intuitivno roditeljstvo
P I E P K R
Povezanost
Instinktivnost
Empatija i samoregulacija
Prilagodljivost
Kontrola vs. popustljivost
Refleksija i učenje
123
pretpostavljena nesposobnost prelazi u pravu, zašto
jer je dijete izgubilo prilike za učenje
124
nedovoljno razv. autonomija
Rani M-D reciprocitet – manjak reakcije na djetetove potrebe te neadaptiranost na posebne komunikacijske potrebe
Nedostatak gluhih modela
Ograničeno iskustvo različitih socijalnih partnera kroz dojenačku dob i rano djetinjstvo
Pretjerana reaktivnost na djetetove potrebe u školskoj dobi
125
GD s višim jezičnim sposobnostima se igraju na višem nivou igre
t
GD iz manualnog + oralnog programa: viši nivo socijalne igre i češće dramatična igra
GD iz oralnog programa: više naglih prekida u igri, 8 x više agresivnih situacija (guranja, udaranja...)
126
vještine kliničara
vještine intervjuiranja, savjetovanja, poznavanje socijalnih i kulturalnih razlika, psihodijagnostike, psihometrije, statistike te neurološkog sustava
127
svrhe psih. procjene
akademskog uspjeha
kreiranja posebnih programa u školi
praćenje školskih programa i službi
praćenja napretka
socijalnih vještina
procjene posebnih teškoća
kognitivnih sposobnosti
zdravlja (mentalnog)
128
Kada se testira dojenčad, ne testira se inteligencija nego
razvojno ponašanje
129
OŠ i SŠ mjerenja
U osnovnoj školi mjere se: intelektualno funkcioniranje, uspjeh, karakteristike ličnosti, razina zrelosti, postojanje neuropsiholoških problema
Obratiti pažnju na količinu verbalnog inputa kod testova
U srednjoj školi se mjere: inteligencija, uspjeh, ličnost, interesna zanimanja
130
odrasli mjerenja
Mjere se: intelektualno funkcioniranje, ličnost, uspjeh, poslovni interesi i mogućnosti
131
WISC-IV-HR
mjeri opću inteligenciju i specifične kognitivne sposobnosti
6;00 – 16;11 + za nadarenu djecu i djecu s dodatnim teškoćama
65-80 min za 10 temeljnih, 110-140 min za svih 15 subtestova
15 subtestova
Rezultati subtestova u 4 indeksa: indeks verbalnog shvaćanja (IVS), indeks perceptivnog rasuđivanja(IPS), indeks radnog pamćenja (IRP) i indeks brzine obrade informacija (IBOI)
132
riz. čimbenici mentalnih por. (zbog nepovoljnih uvjeta ugl.)
Rizični čimbenici:
Jezična deprivacije i izostanak stimulacije
Kontinuirane teškoće u komunikaciji s užom obitelji
Neprimjerena jezična okolina u školi
Nedostupnost gluhih vršnjaka
Negativni stavovi okoline
132
WAIS-IV-HR
mjeri opću inteligenciju i specifične kognitivne sposobnosti
od 16;00 god. +
60-90 min za 10 temeljnih, do 120 min za svih 15 subtestova
15 subtestova
Rezultati subtestova u 4 indeksa: indeks verbalnog shvaćanja (IVS), indeks perceptivnog rasuđivanja(IPS), indeks radnog pamćenja (IRP) i indeks brzine obrade informacija (IBOI)
133
psihoterapijski pravci
Psihoanaliza/psihodinamska terapija
Gestalt psihoterapija
Kognitivno bihevioralna psihoterapija
Egzistencijalistička psihoterapija
Realitetna psihoterapija
Integrativna psihoterapija
Transakcijska analiza
Kibernetika i sistemska psihoterapija
134
Psihoterapija kao intervencija bi morala biti:
vjerojatna/moguća
ponovljiva
specifična
naučljiva
135
fokusi psihoterapije
Riješiti specifični problem: unaprijediti sposobnost osobe da se
suoči s postojećim ponašanjima ili mislima
Prevencija problema
Povećati sposobnost osobe da uživa u životu ili dosegne svoj
potencijal
136
vještine prevoditelja
Fluentno prevođenje sa znakovnog jezika i na ZJ
Pridržavanje etičkog kodeksa prevoditelja
Kompetentnost u procjenjivanju klijentovih kom. potreba
Sposobnost prilagođavanja komunikacije klijentovim preferencijama
Održavati profesionalnost i povjerljivost
Pripremanje u suradnji s kliničarem
Posebno usavršavanje za rad s djecom
137
iq testovi
WPPSI
WISC
WAIS
Ravenove progresivne matrice
Hiskey-Nebraska test postignuća u učenju
Leiter-R skala
Borelli-Oleron
Snijders-Oomen Non-Verbal Intelligence Scale (SON)
CID Preschool Performance Scale
138
testovni adaptivnog funk.
Vineland skala
Conners checklist
Achenbachove skale
139
testovi ličnosti
MMPI, BDI II, Rorschach, DIDS (Skala procjene identiteta gluhih)
140
testovi soc.emoc. razvoja
Meadow-Kendall skala, Skala emocionalnog razvoja, projekcijski testovi (npr. Test tematske apercepcije, Test kuća-drvo-osoba, Wartegg)
Procjena potrebe za intervencijom i praćenje napretka/uspješnosti intervencije za socijalne, emocionalne i ponašajne teškoće
Child behaviour checklist (CBCL)
