Pitanja

Question 1

1. Što su neverbalni znaci?

Answer 1

svi znaci koji sudjeluju u govornom činu, a sami nisu
govor.

Neverbalni znaci isprepleću se s
govorom tako što:

• ili dopunjuju ono što se govorom izriče
• ili se sup

Question 2

2. Što je neverbalna komunikacija i što ona uključuje?

Answer 2

prijenos informacija bez upotrebe riječi.
Obuhvaća izraze lica, geste, držanje, ton glasa, dodir, prostor između sugovornika,

mimiku, položaj tijela i kontakt očima.

Question 3

3. Objasnite što su amblemi i ilustratori?

Answer 3

• Amblemi- neverbalne geste koje zamjenjuju verbalnu poruku (mogu se koristiti samostalno).
  Imaju dobro poznato značenje unutar određene kulture, no među kulturama mogu izazvati
  nesporazum.
• Ilustratori- geste koje koristimo kako bi ilustrirali ili pojasnili verbalnu poruku i nemaju značenja ako
  ih se koristi samostalno.

Question 4

4. Objasnite što je haptička komunikacija?

Answer 4

prijenos poruka putem dodira.

Ovisi o kulturološkim normama i kontekstu, pri čemu je njen značaj često

povezan s bliskošću, povjerenjem i osobnim odnosima.

Question 5

5. Obrazložite povijesne etape u razvoju komuniciranja?

Answer 5

1. Primitivna komunikacija: -komunikacija je bila ograničena na geste, mimiku i zvukove. Ljudi su prenosili informacije osnovnim neverbalnim signalima, a vatra, dim i zvukovi postali su prvi oblici komunikacijskih

alata.

2. Razvoj jezika: Razvijanjem govornog jezika ljudi su mogli učinkovitije prenositi

složenije informacije. Govor je omogućio širenje znanja unutar zajednica i prijenoskulturnih vrijednosti.

3. Pisani jezik: Pojava pisma, poput klinastog pisma u Mezopotamiji i hijeroglifa u

Egiptu, označila je revoluciju u komunikaciji. Pisani jezik- trajno

bilježenje informacija i prijenos znanja kroz generacije.

4. Tiskarski stroj: Izum tiskarskog stroja u 15. stoljeću (Johannes Gutenberg)

omogućio je masovnu proizvodnju knjiga i širenje pismenosti. Ovo je razdoblje

ključno za razvoj obrazovanja, znanosti i kulture.

5. Industrijska revolucija i masovni mediji: U 19. i 20. stoljeću pojavljuju se novine,

radio i televizija, koji su omogućili brže širenje informacija na globalnoj razini. Ovo

razdoblje označilo je početak masovne komunikacije.

6. Digitalna era: Razvojem interneta i digitalnih tehnologija krajem 20. stoljeća

komunikacija je postala brza, dostupna i interaktivna. E-mail, društvene mreže i

mobilni telefoni omogućili su trenutnu razmjenu informacija, stvarajući globalno

povezano društvo.

Question 6

6. Obrazložite temeljne karakteristike prve, druge i treće informacijske revolucije?

Answer 6

prva informacijska revolucija – spacijalna komunikacija (komunikacija u prostoru- određena prostornim odnosima između sudionika, istražuje način na koji prostor utječe na prijenos informacija)

druga informacijska revolucija – u doba neolita kad je covjek poceo transformirati crtež

pod utjecajem verbalnog komuniciranja u sustav piktograma. Kasnije se javljaju i hijeroglifi

– prvi put u podrucju vizualne komunikacije omogucuju pojavu tzv. gramatike kao sustava

kodiranja i dekodiranja poruka

treca informacijska revolucija – usvajanje pisma kao grafickog sustava za konzerviranje i

prijenos poruka

Question 7

7. Navedite i obrazložite pet temeljnih komunikoloških zakonitosti?

Answer 7

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = A
Moguce je da input bude posve izjednacen output-u. I to je idealna formula u prijemu

odaslanih informacija, jer se izmedu input-a i output-a uspostavlja stanje ravnoteže koje je
izraženo jednadžbom A = A

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = +A

Moguce je da output premaši kolicinom i kvalitetom informacijske jedinice input-a, što se

izražava formulom A = +A

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = -A

Treca mogucnost u realizaciji komunikacijskog akta je da output oznacava samo parcijalno

slaganje s input-om, što se može izraziti formulom A = -A

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = 0

Izmedu input-a i output-a takoder može postojati i tzv. nulta opcija. Naime, informacijska kolicina output-a može u recipijenta rezultirati nulom, što se izražava formulom A = 0

KOMUNIKOLOŠKA ZAKONITOST A = non A

Konacno, kao posljednja mogucnost odnosa input-a i output-a su tzv. negativne relacije u

smislu poništavanja informacijskog toka. Taj se odnos može izraziti formulom: A = non A

Question 8

8. Navedite karakteristike komuniciranja u prvobitnoj zajednici?

Answer 8

Spacijalna komunikacija, perceptivna komunikacija, geste.

Komuniciranje u prvobitnoj zajednici bilo je temeljeno na usmenoj komunikaciji s

jednostavnim jezikom, gestama i mimikama, koje su omogućile izražavanje emocija i

namjera. Spacijalna komunikacija koristila je prostor i mjesto za organizaciju života, dok je

perceptivna komunikacija uključivala upotrebu osjetila za prepoznavanje signala iz okoliša.

Također, korišteni su simboli i rituali za prenošenje važnih poruka i očuvanje zajedničkih

vrijednosti.

Question 9

9. Navedite karakteristike komuniciranja u robovlasništvu i feudalizmu?

Answer 9

Abecedni sustav, prve novine, pisarnice, verbalno komuniciranje dominira u manjim

društvenim jedinicama, pismena komunikacija u javnim odnosima

Širenje abecednog sustava, koji je omogućio razvoj pismenosti, dostupan samo eliti,

robovi i niži slojevi društva većinom koristili verbalnu komunikaciju. Pismena komunikacija bila je rezervirana

za administrativne i zakonodavne svrhe u rukama vlasti. U feudalizmu, prve novine i

pisarnice postale su važni alati za širenje informacija među višim slojevima, dok je verbalnakomunikacija dominirala u manjim zajednicama, poput sela. Pismena komunikacija bila je

ključna u javnim poslovima, zakonskim dokumentima i crkvenim funkcijama, jer je

omogućavala formalnu razmjenu informacija i donošenje odluka.

Question 10

10. Koje su osnovne karakteristike komuniciranja u kapitalizmu?

Answer 10

Vizualna graficka komunikacija, masovno komuniciranje novinama, stvaranje javnog mnijenja (ovo dolje vec znas)

Komuniciranje u kapitalizmu karakterizira razvoj vizualne grafičke komunikacije, koja

postaje ključni alat u oglašavanju, marketingu i širenju komercijalnih poruka. Pojava

masovnog komuniciranja putem novina omogućila je bržu distribuciju informacija široj

javnosti, čime je nastao novi oblik komunikacije koji je bio dostupan velikom broju ljudi. U

kapitalizmu, stvaranje javnog mnijenja postalo je vrlo važan proces, jer su mediji,

uključujući novine, radio, televiziju i kasnije internet, postali glavni kanali kroz koje su seoblikovali stavovi i mišljenja većine. Mediji su postali instrument u oblikovanju ideologija,

politika i kulturnih normi, čime je omogućeno masovno usmjeravanje mišljenja i ponašanja

ljudi prema interesima kapitala i politike.

Sustavi javnog komuniciranja u totalitarnim režimima

(zatvoreni sustav javnog informiranja, vladajuca klasa kontrolira sve izvore informacija)

Sustavi javnog komuniciranja u pluralistickoj demokraciji

(razvoj konfliktnog sustava tzv. pluralistickog komuniciranja, sustav aktivnog komuniciranja

svih gradana)

Question 11

11. Što je etologija?

Answer 11

Klasicno usporedno ispitivanje ponašanja (“etologija”)

• bavi pitanjem kako se nešto dogada: dakle, mehanizmima koji upravljaju ponašanjem (usporedi s ovim teoriju instinkta) što znaci procjenom uzroka ponašanja.
• poredbeno i interdisciplinarno proucavanje živih bica, covjeka i životinja (razvio ju je Konrad

Lorenz)

etologija komuniciranja -istražuje filogenetski programirane mehanizme ponašanja i

komuniciranja, genetske predispozicije ljudske dominacije i agresivnost.

Question 12

12. Obrazložite vrste i oblike »interkulturalnog suočavanja« ?

Answer 12

Vrste:

a) Suočavanje kroz prilagodbu
• Ovaj pristup uključuje prilagođavanje vlastitog ponašanja i očekivanja kako bi se olakšala komunikacija
s osobama iz drugih kultura.

• Primjer: Osoba koja se preselila u drugu zemlju uči jezik i običaje lokalnog stanovništva kako bi se uspješno integrirala.

b) Suočavanje kroz asimilaciju
• Ovdje se osoba u potpunosti prilagođava kulturi domaćina, često zanemarujući vlastite kulturne
korijene.
• Primjer: Imigrant koji potpuno prihvati običaje zemlje domaćina i prestane prakticirati vlastite kulturne
tradicije.

c) Suočavanje kroz integraciju
• Integracija podrazumijeva očuvanje vlastite kulturne baštine uz istovremeno prihvaćanje elemenata
druge kulture.
• Primjer: Dvokulturalni pojedinci koji uspješno balansiraju između dvije kulture, primjerice, kod kuće
govore materinji jezik, a u društvu koriste službeni jezik zemlje domaćina.
d) Suočavanje kroz separaciju
• Ovaj pristup uključuje izolaciju i odbacivanje kontakta s drugom kulturom kako bi se očuvala vlastita
kulturna tradicija.
• Primjer: Zatvorene zajednice koje ne komuniciraju s većinskom populacijom zemlje domaćina.

e) Suočavanje kroz marginalizaciju
• Marginalizacija se događa kada pojedinac ili grupa izgubi kontakt s vlastitom i dominantnom kulturom,
često uz osjećaj isključenosti.
• Primjer: Druga generacija imigranata koja se ne osjeća dijelom ni kulture svojih roditelja ni kulture
zemlje domaćina.

Oblici:

a) Kognitivno suočavanje
• Fokus na razumijevanje i stjecanje znanja o drugoj kulturi.
• Primjer: Učenje o povijesti, običajima i vrijednostima druge kulture kako bi se smanjili stereotipi i
predrasude.
b) Emocionalno suočavanje
• Uključuje sposobnost empatije i emocionalne prilagodbe tijekom interakcije s osobama iz druge kulture.
• Primjer: Razumijevanje frustracije druge osobe zbog jezičnih barijera i iskazivanje strpljenja.
c) Bihevioralno suočavanje
• Odnosi se na prilagodbu ponašanja u skladu s kulturnim normama druge skupine.
• Primjer: Poštivanje različitih pravila neverbalne komunikacije, poput izbjegavanja kontakta očima u
kulturama gdje je to znak poštovanja.
d) Kolektivno suočavanje
• Kada grupa ljudi zajednički razvija strategije za interakciju i suradnju s drugim kulturama.
• Primjer: Multikulturalni timovi u međunarodnim organizacijama koji organiziraju radionice za
međukulturalnu kompetenciju

Question 13

13. Što je interakcijsko biokomuniciranje?

Answer 13

To je komuniciranje ne samo govorom vec svim ostalim komunikacijskim oblicima koje

covjek cesto podcjenjuje.

Covjek je razvio kulturu raznih oblika komunikacija: vizualne, akusticne, taktilne, kemijske,

ritmicke.

Sve govorne komunikacije su vezane uz negovorne komunikacije. Nijemi govor lica, kretnje ruku ili pokreti tijela, dodirivanje tijela, okusi i mirisi nisu samo prateca sredstva svakodnevne komunikacije medu ljudima nego su elementi interpersonalnih procesa, a i samostalno izražajno sredstvo.

Question 14

14. Što je interkulturalna komunikacija?

Answer 14

Oblik „susretanja“ kultura s razlicitom povijesnom i kulturnom tradicijom, s razlicitim

oblicima civilizacija i stupnjevima socioekonomske i tehnološke razvijenosti.

• u rijetkim slucajevima sadrži elemente racionalne komunikacijske interakcije dvaju komunikacijsko kompetentnih partnera koji se pokušavaju sporazumjeti.

-oblik strateške interakcije koji sadrži dva proturjecna procesa: proces približavanja (konjunkciju) dviju

kultura i proces udaljavanja (disjunkciju) kultura, odnosno ocuvanja identiteta, interesa i moci.

Question 15

15. Obrazložite trijadni odnos: ETOS – PATOS – LOGOS ?

Answer 15

Komunikacijsko djelovanje - složeni, kontinuirani komunikacijski proces u kojem

komunikator pokušava utjecati na komunikacijskog partnera kako bi ovaj prihvatio

predložene stavove obrasce ponašanja. Ako primatelj prihvati uvjeravacku poruku to cini zato

što u novim stavovima i ponašanju vidi mogucnost realizacije svojih potreba i interesa.

Pošiljatelj oblikuje poruku tako da bi primatelj vjerovao kako ona ima društveno prihvaceni

znacaj, što znaci da ona sadrži ‘konsenzualnu validnost’ (odobrenje skupine, stranke ili

društva).

Vec je Aristotel naglašavao da je smisao retorickog uvjeravanja u tome da utjece na usvajanje

odluka . Zato govornik mora ne samo pokušavati da u svom govoru prikaže svoje argumente

na nacin na koji bi oni bili vrijedni povjerenja nego mora i svoj vlastiti znacaj prikazati kao

ispravan. Za Aristotela je bitan koncept vjerovanja (etos). On je u samom diskurzu i donosi

uvid u znacaj govornika, u njegov integritet i dobru volju. Drugi oblici dokaza su

emocionalni poziv (patos) i sam govor (logos). Samo je tako moguce dokazati istinu ili

pojavnu istinu.

Question 16

16. Što je interkulturalno komunikacijsko suočavanje?

Answer 16

• Interkulturalno komunikacijsko suočavanje odnosi se na proces upravljanja komunikacijom među pojedincima ili grupama koji dolaze iz različitih kulturnih pozadina, a imaju različite vrijednosti, norme i obrasce ponašanja. Ovo je izazov koji se javlja zbog razlika u jeziku, neverbalnoj komunikaciji, kulturnim očekivanjima i percepcijama

Question 17

17. Što je poruka kemijskim signalima?

Answer 17

-prvi uspješan pokušaj sporazumijevanja medu pojedinim živim bicima iste vrste.

Bioporuke- osjetilni receptori.→ u nosu, ušima, na jeziku, ocima.

alge→kukci→sisavci

Najmanje kolicine mirisnih tvari- izazovu reakciju partnera.

-kemijski osjetilni organi su izuzetno osjetljivi; osjetilnu stanicu može nadražiti cak i sama mirisna molekula.

Životinje izlucuju razlicite spolne mirise, oznacavaju put dolaska kuci (pcele),oznacavaju

prave staze (mravi); psi, divokoze i dr. kralježnjaci oznacavaju teritorij posebnim mirisima;

pojedine životinje odašilju bioporuke zbog opasnosti.

Mirisne receptore klasificiramo na temelju karakteristicnih osobina: postoje receptori za

mirise trava, za jestive plodove, za miris mesa; postoje feromonski receptori koje nadražuje

samo ograniceni mirisni spektar s visokom kemijskom razlikovnosti, gdje spadaju i tvari za

spolno nadraživanje. To ukazuje na raznolikost funkcija kemijskih signala u životinjskom

svijetu.

Question 18

18. Obrazložite što je poruka mehaničkim signalima?

Answer 18

Poruka mehanickim signalima podrazumijeva taktilno i vibracijsko komuniciranje.

Taktilno komuniciranje- elementarna potreba covjeka, zato ima psihološke i terapijske efekte.

-sredstvo postizanja fiziološke i psihološke stabilnosti i homogenizacije grupe.

-temeljni oblik komuniciranja buduci da je koža najveci osjetilni organ na i ima najviše receptorskih nervnih koncica.

• ne cine samo dodiri nego i ritmicne vibracije putem vode ili zraka.

Kod nekih životinja →vibracijski signali koji omogucavaju sporazumijevanje ,

identifikaciju, spolne ponude, upozorenja na opasnost, dominantnost i agresivnost.

Informacijski faktor vibracije je frekvencija. Razlika izmedu vibracije i zvuka jest u tome što

je vibracija namijenjena komunikaciju na blizinu zvuk na daljinu.

Question 19

19. Što su poruke akustičnim i vizualnim signalima?

Answer 19

Sporazumijevanje pomocu zvucnih signala postoji i kod sisavaca i kod kukaca, te zahtijevaju

malo energije. Radijus djelovanja takvih signala u vecini prilika nadilazi doseg kemijskih i

optickih signala. Prednost zvucne komunikacije je i u prilagodljivosti znakova koji se koriste

za sporazumijevanje. Za razliku od kemijskog komuniciranja, u zvucnom samo jedan organ

proizvodi brojne signale. Akusticni signali imaju slijedece funkcije: pošiljatelj poruke se

identificira kao clan odredene skupine, kao vlasnik teritorija, kao mužjak koji je spreman za

parenje i kao konkurent. Signal lokalizira mjesto odakle je poslana poruka, odgovor partnera

pa mjesto primanja signala. Pored lokaliziranja mjesta i identificiranja, signal sadrži i

motivaciju status i rang.

Komuniciranje vizualnim signalima ima neke prednosti pred ostalim komunikacijskim

sredstvima. Vizualna poruka dolazi do primatelja simultano, brzinom svjetlosti. Intenzitet,

boja, kretanje kao sastavni dijelovi vizualnog komuniciranja poruka su neograniceni. Ali ipak

vizualno komuniciranja je ograniceno. Nocu ili u mraku je nemoguce je slati vidljive signale

osim u slucajevima kada životinje same imaju svjetlece organe kao npr. krijesnice. Još jedan

nedostatak je taj što vizualni signali ne mogu prelaziti preko fizickih prepreka. Vizualna

komunikacija zahtjeva kompliciranu i ponekad rasipnu signalizaciju koja treba više energije

nego što je potrebno za slanje kemijskih ili tekstovnih poruka.

Question 20

20. Obrazložite pojavne oblike taktilnog komuniciranja?

Answer 20

TAKTILNI TIP – LJUDI VISOKOG DODIRA (nekonformisticki)

Takvi ljudi su nekonformisti, radikalisti. Oni su neovisni, samoinicijativni i u vecini slucajeva

dominantni. Odbijaju tradicionalne moralne standarde i norme ponašanja. Povremeno osjete

da socijalno nisu sasvim prihvatljivi.

TAKTILNI TIP – LJUDI VISOKOG DODIRA (samosvjesni)

Samosvjesni , društveno prihvatljivi.

Imaju obican odnos prema tradicionalnim moralnim standardima i društvenim normama

ponašanja, zato osjecaju da su društveno ipak prihvatljiviji.

Konformisti, uspješni poslovni ljudi.

TAKTILNI TIP – LJUDI NISKOG DODIRA (konzervativni)

Manje samostalni, važna im je reputacija, norme

Vladini cinovnici.

TAKTILNI TIP – LJUDI NISKOG DODIRA

Krajnje oprezni, anksiozni

Kroz život idu nezapaženi kao niži cinovnici; povremeno pokazuju znakove temperamenta ili

padaju u depresiju

Question 21

21. Obrazložite što je vibracijsko komuniciranje (komunikološki aspekt)?

Answer 21

Kod nekih životinja razvijeni su vibracijski signali koji omogucavaju sporazumijevanje ,

identifikaciju, spolne ponude, upozorenja na opasnost, dominantnost i agresivnost.

Razlika izmedu vibracije i zvuka jest u tome što je vibracija namijenjena komunikaciju na blizinu a zvuk na daljinu. Ona se može koristiti i za znakove upozorenja.

Question 22

22. Objasnite Shanonn- Weaverov komunikacijski model?

Answer 22

Ovaj model opisuje komunikaciju kao linearan proces prijenosa poruka od pošiljatelja do

primatelja preko određenog kanala. Pošiljatelj stvara i kodira poruku, koja zatim putuje

kanalom do primatelja, gdje se dekodira. Ključan element modela je i “šum”, koji predstavlja

smetnje koje mogu iskriviti poruku ili otežati njezino razumijevanje. Model je jednostavan i

jasan, ali ga često kritiziraju zbog zanemarivanja povratne informacije.

Question 23

23. Objasnite Shrammov model javnog informiranja?

Answer 23

Schramm je proširio osnovni model komunikacije dodajući važnost povratne informacije i

zajedničkog iskustva između pošiljatelja i primatelja. Naglasio je da je komunikacija

dvosmjerna i ovisi o sposobnosti sudionika da dijele isto značenje poruke. Ako pošiljatelj i

primatelj nemaju dovoljno zajedničkog iskustva ili znanja, poruka može biti pogrešno

shvaćena ili potpuno izgubljena.

Question 24

24. Objasnite Chaffov model komuniciranja?

Answer 24

Ovaj model fokusira se na masovne medije i njihovu ulogu u oblikovanju ponašanja i stavova

publike. Objašnjava kako mediji kao izvori informacija utječu na publiku putem različitih

kanala, poput televizije ili interneta. Naglasak je stavljen na razumijevanje učinaka poruke,

posebno u kontekstu masovne publike, gdje svaka pojedinačna reakcija može varirati ovisno

o kontekstu i okolnostima.

Question 25

25. Objasnite komponente Gerbnerovog modela javnog komuniciranja?

Answer 25

Gerbnerov model analizira proces komunikacije od stvarnog događaja do interpretacije poruke od strane publike. Uključuje elemente poput stvarnog događaja, percepcije pošiljatelja, kodiranja poruke, odabira kanala komunikacije i reakcije publike. Fokus je na tome kako percepcija pošiljatelja i korištenje medija utječu na način na koji publika interpretira poruku.

Question 26

26. Koje su karakteristike Gerbnerovog modela javnog komuniciranja?

Answer 26

Ovaj model je dinamičan jer uzima u obzir kako percepcija i kontekst oblikuju komunikaciju. Uključuje višestruke razine analize, poput veze između pošiljatelja i publike ili između medija i poruke. Naglašava složenost komunikacijskog procesa, posebice u javnom prostoru, gdje poruke često prolaze kroz različite interpretacije.

Question 27

27. Objasnite Laswellovu formulu komunikacije?

Answer 27

Laswellova formula definira komunikaciju kroz pet osnovnih pitanja: Tko (pošiljatelj), Što (poruka), Kojim kanalom (medij), Kome (publika) i S kojim učinkom (rezultat). Ovaj model koristi se za analizu različitih komunikacijskih situacija, posebno u političkoj komunikaciji, jer jasno razdvaja sve faze procesa prijenosa poruke.

Question 28

28. Obrazložite komunikacijski model Umberta Eca?

Answer 28

Talijanski teoreticar Umberto Eco nastojao je u svom djelu semanticki šire shvatiti komunikacijski proces. On je zato više pažnje posvetio podsistemima kodiranja i dekodiranja koji su odlucujuci za prijenos i pravilno razumijevanje odaslane poruke. Ecov model upravo inzistira na prikazivanju kodova i podkodova, kao i razlicitih razina u procesu dekodiranja informacije. On je zato eksplorativniji, jer preciznije tumaci proces javnog komuniciranja i informiranja. Time vrši stanoviti prijelaz sa strogo matematickih na deskriptivne modele javnog komuniciranja kojima je više stalo da prikažu kako se odašilja i prima informacija nego što od odaslane informacije ostaje u drugoj svijesti nakon njena transportiranja sistemima telekomuniciranja. Pociva na konzistentnoj teoriji. Eco je uspješno sintetizirao matematicki i semanticki model javnog komuniciranja i zahvaljujuci tome ucinio korak naprijed k potpunijem odražavanju komunikacijskog procesa.

Question 29

29. Objasnite model komunikacije P. Novosela?

Answer 29

Temelji se na ideji da je komunikacija interakcijski proces koji uključuje aktivnu razmjenu poruka između pošiljatelja i primatelja. Novoselov model naglašava važnost konteksta u kojem se komunikacija odvija, jer okolnosti, kultura i situacija utječu na način na koji će poruka biti shvaćena. Povratna informacija ključna je za prilagodbu i uspješan prijenos informacija, a pošiljatelj i primatelj su međusobno povezani kroz dinamičan proces razumijevanja i prilagodbe.

Question 30

30. Opišite Prakkeov model komunikacije?

Answer 30

Analizira komunikaciju unutar organizacija i naglašava važnost strukturiranog prijenosa informacija. Prema ovom modelu, pošiljatelj prenosi poruku kroz odabrani medij, poput pisama, e-mailova ili sastanaka, prema primatelju, koji na temelju sadržaja poruke donosi odluke ili poduzima akcije. Uspješna komunikacija, prema Prakkeu, ovisi o preciznosti Skup novih i nepredvidenih faktora je organizam (O) kroz koji prolaze stimulusi i tu poruke i jasnoj povratnoj informaciji, koja omogućava pošiljatelju da procijeni je li cilj komunikacije postignut.

Question 31

31. Obrazložite komunikološku teoriju modela „S-O-R“?

Answer 31

doživljavaju brojne transformacije. Otkrivena je cinjenica da proces informiranja nikada nije jednak u output-u kao u input-u. Moguce su varijante: Da input bude posve izjednacen output-u (A=A) Da output premaši kolicinom i kvalitetom informacijske jedinice input-a (A=+A) Da output oznacava samo parcijalno slaganje s input-om (A= -A) Informacijska kolicina output-a može u recipijenta rezultirati nulom (A=0) Negativne relacije u smislu poništavanja informacijskog toka (A=nonA) Znacenje je teorije S-O-R dakle **više u prevladavanju bihevioristicke teorije nego u tome što** **bi ona sama uspješno modelizirala složeni komunikacijski proces.** Nije mogla na jedinstven i jednoznacan nacin protumaciti uocenih pet razlicitih mogucnosti prijema iste informacije.

Question 32

32. Obrazložite „pragmatisticko-bihevioristicku teoriju javnog komuniciranja“ ?

Answer 32

Pokušava protumaciti javno komuniciranje formulom Stimulus – Response. Javlja se vec kod francuskih prosvjetitelja, John Locke (covjek je tabula rasa) smatra da covjek u startu ništa nema u glavi. Smatra se da covjek reflektira informacije od okoline i tome prilagodava ponašanje, pa se njime tako može i manipulirati na masovne medije Jednostrana teorija Naivno vjerovanje da se ponašanje ljudi lako oblikuje, ljudsko ponašanje ipak nije uvjetovano iskljucivo podražajima iz okoline, razina svijesti takoder igra veliku ulogu.

Question 33

33. Navedite karakteristike „Gutenbergove teorije javnog komuniciranja“?

Answer 33

Gutenbergov mehanicki tisak cini revoluciju u javnom informiranju, jer vladajucoj klasi omogucuje da svojim porukama dopre do svakog clana zajednice. Tisak je omogucio masovno novinstvo. Pojavom tiska, demokratizacija masovnog informiranja uzima planetarne razmjere. Verbalni kanal poceo je sve više ustupati mjesto vizualnom kanalu. Medutim, ni tisak nije prevladao jednosmjernost informiranja. Što se više tiskana poruka širila, to je imala manji komunikacijski naboj. Tiskana komunikacija nije u stanju prenositi izravno (kao verbalna i ikonicka) emocionalna stanja i ostale perceptivne kvalitete poruke. Masovni tisak je mnogo pridonio i širenju jezicne kulture uopce. Ovaj model javnog informiranja nazivaju i publicistickim modelom koji dalje liberalizira proces javnog informiranja u skladu s potrebama kapitalistickog društva, slobodne razmjene dobara i slobodne razmjene informacija.

Question 34

34. Navedite osnovne karakteristike „Državno-politicke teorije javnog komuniciranja“?

Answer 34

Ona se razvila iz potrebe vladara i vladajuce klase da svojim podanicima priopce poželjne informacije za oblikovanje ponašanja. Sadržaji ovog oblika javnog komuniciranja uglavnom su bili mitske prirode. Narocito se posredovalo informacije o tobožnjem božanskom porijeklu vladara i vladajuce klase, cime seolakšavao proces vladanja masama. Najcešce su se posredovale i tzv. naredbodavne informacije (npr. Hamurabijev zakonik, u Indiji Manuov zakonik, Židovski Dekalog..) Vrhunac bile su prve novine što ih je ustolicio Julije Cezar oko 50.g.pr.n.e. pod imenom Acta diurna populi Romani.

Question 35

**35. Obrazložite „Retoricko-pravnu teoriju javnog** **komuniciranja“?**

Answer 35

Razvija se vec u antici, a još više kasnije u feudalizmu. Ovaj model vec pocinje uvažavati i psihicke momente koji su prisutni u komunikacijskom krugu. Naziva se i nagovarackim, uvjeravackim komuniciranjem. I ovaj je model jednosmjeran jer ne osigurava komunikaciju. Informacije u tom modelu protjecu od komunikatora prema recipijentu. Retori su osim verbalnih razradili i neverbalne sustave kako bi polucili snažniji

Question 36

36. Definirajte pet temeljnih interkulturalnih komunikativnih pojmova?

Answer 36

**BLIZINA** Sudionici komuniciraju toplinu, bliskost i pokazuju sposobnost za komuniciranje. Visokokontaktne kulture: locirane u toplim klimama (sredozemna regija, francuska.) Niskokontaktne kulture: locirane u zemljama s hladnom klimom (skandinavske zemlje, Njemacka, Engleska..) **INDIVIDUALNOST vs. KOLEKTIVIZAM** Individualisticke kulture: ljudi su ponosni na svoj individualizam. Više ih zanima osobni uspjeh nego blagostanje i ciljevi zajednice (SAD, Njemacka) Kolektivisticke kulture: naglašavaju odnose medu ljudima (Arapska kultura, Japan) **MUŽEVNOST vs. ŽENSTVENOST** Muževne kulture: naglašavaju dominantnost, kompetitivnost i materijalni uspjeh (Japan, Austrija, Švicarska.) Feministicke kulture: visoko vrednuju kvalitetu života, medusobne odnose i brigu za slabijeg (Švedska, Nizozemska, Danska.) **DISTANCA MOCI** Odnosi se na raspodjelu moci i bogatstva u nekoj kulturi. Kulture s visokom distancom moci: imaju moc i utjecaj koncentriran u rukama elite (Panama, Filipini, Gvatemala.) Kulture s raspodjelom moci u kojima se više cijeni konzultativnost pri donošenju odluka (Austrija, Izrael, Danska) **VISOKI KONTEKST (dvosmislenost, razna tumacenja) vs. NISKOM KONTEKSTU** (cinjenice, znacenja) Kontekst je definiran kao društvena okolina u kojoj se dogada komunikacija. Kulture visoke kontekstualnosti: smatraju da je znacaj komunikacijskih poruka i osobnih odnosa vezan uz okruženje u kojem se ovijaju (Japan, Koreja, Kina.) Kulture niske kontekstualnosti: oslanjaju se na znacenja koja se prenose rijecima (SAD, Njemacka, skandinavske zemlje...)