Plućna cirkulacija, plućni edem i pleuralna tekućina

Question 1

Opiši dva cirkulacijska sustava pluća i njihovu fiziološku građu. Opiši limfne žile plućnog tkiva.

Answer 1

Bronhalne žile:
- ogranci torakalne aorte - bronhalna arterija
- cirkulacija u kojoj je tlak visok, a protok nizak
- opskrbljuje dušnik, bronhalno stablo, plućne potporne stukture i vanjske omotače plućnih arterija i vena
- 1 - 2% SMV
- opskrbljuje potporna tkiva unutar pluća - vezivno tkivo, septume te male i velike bronhe
- venska krv nakon opskrbe odlazi u plućne vene i ulijeva se u lijevi atrij zbog čega je SMV LV 1 - 2 posto veći od SMV DV

Plućne krvne žile:
- nizak tlak, velik protook
- izmjena plinova u alveolama
- plućna arterija izlazi iz desnog ventrikul, 5 cm nakon se račva na lijevu i desnu za svako plućno krilo, stijenka je tri puta tanja nego stijenka aorte
- grane su kratke, a sve arterije i arteriole imaju veći promjer nego odgovarajuće u sistemnom krvotoku - zbog toga i zbog vrlo tanke i rastezljive stijenke popustljivost je velika - 7mL/mmHg, slično popustljivosti sism. art. stabla - omogućuje im da primi udarni volumen desnog atrija

Limfne:
- iz prostora vezivnog tkiva oko završnih bronhiola, zatim idu prema hilusu i uglavnom u desni torakalni limfni vod
- čestice se uklanjaju putem limfnih žila kao i plazmatske bjelančevine kako nebi nastalo do plućnog edema

Question 2

Opiši tlakove u plućnom sustavu (u DV, u plućnoj arteriji, plućnim kapilarama, u lijevom atriju i u plućnim venama)

Answer 2

Tlak u desnom ventrikulu - normalni sistolički u DV je oko 25 mmHg, a dijastolički od 0 do 1 mmHg (to je petina vrijednosti tlakova u lijevom ventrikulu)

Tlak u plućnoj arteriji: sistolički - 25 mmHg, dijastolički - 8 mmHg, a srednji tlak u plućnoj arteriji je 15 mmHg.

Tlak u plućnim kapilarama iznosi 7 mmHg.

Tlak u lijevom atriju i u plućnim venama: srednji iznosi oko 2 mmHg (može varirati između 1 i 5 mmHg). Tlak u lijevom atriju mjeri se pomoću plućnog zaglavljenog tlaka. Kateter se uvodi kroz perifernu venu do desnog atrija, zatim desna strana srca i onda u plućnu arteriju (neki manji ogranak) sve dok se ne zaglavi. Tako izmjereni tlak iznosi oko 5 mmHg (“zaglavljeni tlak”). Uzima se u obzir to da je tok krvi u zaglavljenoj arteriji prekinut, a iz te arterije gotovo izravno su povezane plućne kapilare; zaglavljen tlak je samo 2 do 3 mmHg viši od tlaka u lijevom atriju; kada se povisi tlak u lijevom atriju, povisi se i plućni zaglavljeni tlak.

Question 3

Koliki je volumen krvi u plućima? Objasni ulogu pluća kao spremnika.

Answer 3

Volumen krvi u plućima iznosi 450 ml ili oko 9 posto ukupnog volumena krvi u cirkulaciji. Otp. 70 mL se nalazi u plućnim kapilarama.
Količina krvi u plućima može u različitim situacijama varirati od samo polovice normalne vrijednosti pa do vrijednosti koja je dvostruko veća od normalne.

Smanjenje volumena krvi u plućima:
- kad čovjek snažno izdiše zrak - visok tlak u plućima -> iz pluća se istišće i do 250 mL krvi u sistemnu cirkulaciju
- gubitak krvi iz sistemne cirkulacije krvarenjem može se kompenzirati automatskim pomakom krvi iz pluća u sistemne žile.

Povećanje volumena krvi u plućima:
- zatajenje lijeve strane srca
- povećanje otpora toku krvi kroz mitralno ušće zbog mitralne stenoze ili mitralne insuficijencije
- zaostaje krvi u plućnoj cirkulaciji - može udvostručiti plućni volumen i jako povisiti plućne vaskularne tlakove

Pomak krvi iz sistemnog u plućni krvotok i obratno ima mali učinak na sistemnu cirkulaciju, dok značajno utječe na plućnu cirkulaciju.

Question 4

Čemu je jednak protok krvi kroz pluća i kako se raspodjeljuje krv u plućima?

Answer 4

Protok krvi kroz pluća jednak je SMV-u. Dakle periferni čimbenici koji nadziru SMV, nadziru i protok kroz pluća.
(kako se tlak povisuje tako se krvne žile u plućima šire, a kako se tlak snižava one se sužavaju)

Važno je da je krv raspodjeljena u plućna područja gdje su alveole najbolje oksigenirane da bi došlo do primjerene oksigenacije.

• konc. kisika u alveolarnom zraku se snizi (pogotovo kad padne ispod 70% norm. konc - Po2 manji od 73 mmHg)
• susjedne krvne žile se stisnu - poveća se otpor više od 5 puta pri jako niskim koncentracijama (obrnuto od sistemne cirkulacije)
• hipoksija može potaknuti oslobađanje vazokontrikcijskih tvari kao npr. endotelin ili slobodne kisikove radikale ili se može povisiti osjetljivost na njih; a može i smanjiti oslobađanje vazodilatacijske tvari (CO2) iz plućnog tkiva
• moguće je da i izravno potiče vazokonstrikciju inhibiranjem kalijskih kanala koji su ovisni o kisiku u staničnim membranama glatkih mišića krvnih žila (smanjen parcijalni tlak - kalijski kanali se zatvaraju - depolarizacija - aktivacija kalcijskih kanala s posljedičnim utokom Ca 2+ - kontrakcija malih arterija i arteriola)

Dakle, ako su neke alveole slabo ventilirane, konc kisika mala, okolne žile se stisnu -» krv teče u bolje ventilirana plućna područja – usmjeravanje protoka krvi tamo gdje će biti najkorisnije.

Question 5

Učinak gradijenta hidrostatskog tlaka u plućima na protok krvi u plućima.

Answer 5

Hidrostatski tlak u plućima stvara razliku u tlaku između vrška i osnovice pluća. Ako promatramo od razine srca u području vrška je plućni arterijski tlak 15 mmHg manji nego u razini sa srcem, a ispod srca, u području donjeg dijela pluća je tlak za 8 mmHg veći nego na razini srca.
Te razlike u tlakovima utječu na protok krvi u različitim djelovima pluća. U uspravnom položaju i mirovanju protok krvi kroz donje dijelove pluća je mali, a u donjim dijelovima je oko 5 puta veći.