POGLAVLJE 2- RASTOPINE Flashcards
(29 cards)
Rastopine elektrolita?
-imamo jake i slabe elektrolite
-jaki: potpuno disociraju, imaju svojstvo provođenja elektriciteta
-slabi:ne disociraju upotpunosti (1-10%), ne provode elektricitet kao jaki
Šta je glavna razlika između jakih i slabih elektrolita?
Jaki elektroliti su poznati po tome što su jači, da imaju slabije veze između atoma; npr. H-X
Nabroj slabe elektrolite
1) većina anorganskih kiselina; H2CO3, H3BO3, H3PO4, H2S, H2S
2) većina organskih kiselina i baza (amonijak)
3) halidi, cijanidi, tiocijanati od žive, zinka i kadmijuma
Nabroj jake elektrolite
1) anorganske kiseline:HNO3, HCl, HClO3,HClO4, H2SO4*, HBr, HI
2) alkalni i zemljoalkalni hidroksidi
3) većina soli
*H2SO4–> upotpunosti disocira u HSO4(-) i H(+)
Bronsted-Lowry-jeva teorija
Kiselina je donor protona, a baza je akceptor protona.
Konjugirane kiseline i baze
Svaka kiselina kada donira proton kreira tzv. konjugiranu bazu- to je tvar koja je formirana kada baza primi proton.
NH3 + H2O <-> NH4 (+) + OH (-)
baza kiselina konj.kis. konj. baza
Objasni zašto je teško klasificirati elektrolite
Naprimjer, kada na flaši vidimo da se unutra nalazi NaCN (sol) koja sadrži zapravo Na ione i CN ione, kao i HCN; hidrogen cijanid-toksičan gas, međutim sam ion CN (cijanidni ion) nije gas i prenosi se samo u tvrdom i tekućem stanju. U svakom slučaju, uglavnom je cijanidni ion taj koji uzrokuje smrt. Na koji način?
-Zbog mogućnosti stvaranja brzih veza (kompleksa) sa željezovim +3 ionom koji se nazali u hemoglobinu, a koji je zadužen za prenošenje kisika u krvotoku, uzrokuje slabije svojstvo prenošenja kisika po tijelu.
U slučaju kada otvorimo obe staklenke, bilo to da je u formi iona kao cijanidni ion ili u obliku spoja HCN- može doći do smrti.
šta su amfiprotične tvari?
to su tvari koje se ponašaju i kao kiseline i kao baze. npr. H2PO4 (-) ion—
a)ponaša se kao baza u prisustvu donora protona:
-> H2PO4 (-) + H (+) <—> H3PO4 + H2O
baza kiselina konj.kis. konj.baza
b) ponaša se kao kiselina u prisustvu baze:
H2PO4 (-) + H2O <—> HPO4 (-2) + H (+)
kiselina baza konj.baza konj.kiselina
Arrheniusova teorija?
Kiseline disociraju vodikove ione, a baze hidroksidne ione. Nije upoštevao teoriju o topilu
navedi primjer za biološki aktivne supstance i vezu sa zwitterionima (glicin)
-većina aminokiselina ima mogućnost da se pojave u obliku zwitteriona-> da sadrže i + i - naboj
npr. amino kiselina GLICERIN NH2CH2COOH <—–> NH3(+)CH2COO(-)
Amfiprotično topilo-kao voda
-voda nije jedino topilo, ali se kaže da je univerzalno topilo, jer djeluje na većinu anorganskih supstanci.
-ostali primjeri amfiprotičnih tvari su metanol, etanol, anhidridna acetatna kiselina
-to šta će to topilo biti u reakciji ovisi direktno samo o topilu
šta je autoprotoliza?
-to je u suštini samo-ionizirianje tvari *objasni za vodu sve sa prezentacije
Ravnotežno stanje?
-kada reaguju tvari u hemijskoj reakciji, gotovo nikada sva tvar ne zreagira u produkte
-zbog toga moramo imati hemijsko ravnotežje; izjedančimo hemijsku reakciju!
-kada reakcija dosegne stanje ravnotežja, pojedine značajnosti sistema se mijenjaju, kao naprimjer boja se prestane mijenjati
-pozicija kemijskog ravnotežja je neodvisna od načina na koji smo dosegli to stanje (Le Chatelier)
Le Chatelierov princip?
-ako sistemu promijenimo neku intenzivnu veličinu, sistem će nastojati tu promjenu umanjiti.
-sistem nastoji da se odupre vanjskim promjenama temperature, volumena isl.
koncentracija- l. c. princip
Koncentracija
Povećavajući koncentraciju reaktanata, ravnoteža će se pomaknuti u smjeru produkata, i obrnuto. Ovo možemo prikazati na temelju reakcije sinteze metanola iz vodika i ugljikovog (IV) oksida:
CO + 2 H2 ⇌ CH3OH
Ako povećamo koncentraciju CO u sustavu, sustav će naše djelovanje nastojati poništiti. To će napraviti tako što će se sintetizirati više metanola, dok se ponovno ne uspostavi ravnoteža.
promjena temperature-l.c.p.
Promjena temperature
Kada imamo endotermnu ili egzotermu povratnu reakciju (kada se troši ili oslobađa energija), za očekivati je da će ona biti suprotna u suprotnom smjeru. Kada povećamo temperaturu sustava, ravnoteža se pomiče u onom smjeru u kojem se toplina troši, i obrnuto. Na primjer, otapanje neke soli u vodi troši toplinu. Kako je otapanje soli u vodi ravnotežna reakcija, sol će se bolje otopiti u vrućoj nego u hladnoj vodi.
promjena pritiska/tlaka-l.c.p.
Promjena tlaka
Povećanje tlaka u reakciji s plinovima pomaknut će ravnotežu u onom smjeru koji dovodi do smanjenja broja molekula, i obrnuto. Promjena tlaka nema utjecaja na reakciju u kojoj je množina produkata jednaka množini reaktanata.
N2 + 3 H2 ⇌ 2 NH3 ΔH = −92kJ mol-1
4 mola ⇌ 2 mola
Povećanje tlaka će u ovom slučaju pomaknuti ravnotežu prema amonijaku.
Konstantan ionski produkt vode-objasni!
-vodena raztopina ima male količine hidroksidnih i hidronijumovih iona. što je posljedica disocijacije reakcije:
2H2O <-> H3O + + OH -
Kemijsko ravnotežje— reaktanti <-> produkti
-razmerje između reaktanata i produkata u hemijskoj reakciji,
-nalazi se svuda; u gasovima, tekućinama, tvrdim tvarima, faznim mejama
Konstanta ravnotežja
Guldberg i Waage
-Zakon o vplivu koncentracija (masa)
aA + bB <-> cC + dD
Termodinamska ravnotežna konstanta
-dio termodinamike
-promjena gibsove energije: *ENTALPIJA *ENTROPIJA
G=H-TS
Konstanta ravnotežja: Kr= e^(-G/RT) —-> ovisi samo od temperature
Šta je aktivnost komponenti?
Aktivnost je definirana kao razmerje posebnih komponenti u odnosu na standardno stanje a/a0
Izražavanje aktivnosti za plinove, neionizirane tvari, čiste tvrde tvari, tekućine, ionske zvrsti?
-> plinovi: koristimo parcijalni tlak
->neionizirane molekule: koristimo koncentraciju
->čvrste tvari i tekućine: a=1, ne pišemo ih
->ionske zvrsti: aktivnost je jednaka konecentraciji —
a=y*c …………………..y-koeficijent aktivnosti 0<y<1
-koeficijent aktivnosti ovisi od temperature, ionske jakosti, velikosti iona
! u idealnim(razredčenim) rastopinama je I<0.001M iz čega slijedi da je y—>1
Brzina kemijske reakcije?
-dio kemijske kinetike
v=c/t (odvod)
v=k(koncentracije reaktanata) strelica u desno
v=k(koncentracije produkata) strelica u lijevo
-ravnoteža je u sistemu uspostavljena kada su v(L)=v(D)