Pojam obveze i pravne činjenice Flashcards
(25 cards)
Što je obvezno pravo?
Obvezno pravo je grana prava koja se bavi obveznim odnosima.
Zašto je rimsko obvezno pravo važna pravna baština?
Odgovor: Rimsko obvezno pravo je najvažnija pravna baština Rima jer predstavlja preciznu razradu svih bitnih odnosa koji nastaju u oblasti pravnog prometa.
Što je obvezni odnos (obligatio)?
Obvezni odnos ili obveza (obligatio) je pravni odnos među dvije stranke na osnovu kojeg je vjerovnik (creditor) ovlašten zahtijevati od dužnika (debitor) određenu činidbu koju je dužnik obvezan izvršiti uz prijetnju sankcijom obveznog prava.
Koji su osnovni elementi obveznog odnosa?
Osnovni elementi obveznog odnosa su:
Subjekt obveznog odnosa (vjerovnik i dužnik)
Sadržaj obveznog odnosa (prava vjerovnika i obveze dužnika)
Predmet obveznog odnosa (obvezna činidba: dare, facere, praestare)
Pravno relevantna činjenica koja je dovela do zasnivanja obveznog odnosa (izvor obveze)
Tko su subjekti obveznog odnosa?
Subjekti obveznog odnosa su vjerovnik (creditor) i dužnik (debitor).
Što je predmet obveznog odnosa?
Predmet obveznog odnosa je činidba koju je vjerovnik ovlašten zahtijevati od dužnika, odnosno činidba koju se dužnik obvezao izvršiti vjerovniku.
Što su dare, facere i praestare u kontekstu obveznog prava?
“Dare” znači prenijeti vlasništvo ili posjed stvari.
“Facere” označava svaku drugu činidbu koja se sastoji u dužnikovom propuštanju ili činjenju.
“Praestare” se odnosi na naknadu štete počinjene neizvršenjem neke obveze.
Kako nastaje obvezni odnos?
Obvezni odnos najčešće nastaje ugovorom između stranaka, no može nastati i iz drugih pravno relevantnih činjenica, kao što su delikti.
Što su ugovorne obveze?
Ugovorne obveze su obveze koje nastaju iz ugovora između stranaka.
Što su deliktne obveze?
Deliktne obveze su obveze koje nastaju iz nedopuštenih radnji (delikata).
Što znači tražbina (creditum) u kontekstu obveznog prava?
Tražbina (creditum) je vjerovnikov zahtjev na činidbu prema dužniku.
Što znači dug (debitum) u kontekstu obveznog prava?
Dug (debitum) je dužnikova obveza izvršiti činidbu prema vjerovniku
Koje su pravne posljedice ako dužnik ne izvrši svoju obvezu?
Ako dužnik ne izvrši svoju obvezu, može se suočiti s pravnim posljedicama kao što su plaćanje odštete ili prisilno izvršenje obveze.
Što su pravne činjenice?
Pravne činjenice su činjenice za koje pravni poredak veže pravne učinke.
Kako se dijele pravne činjenice s obzirom na postanak?
Pravne činjenice se dijele na prirodne događaje (facta naturalia) i ljudske radnje (acta humana).
Što su prirodni događaji u kontekstu pravnih činjenica?
Prirodni događaji postaju pravnim činjenicama kada pravo za njih veže određene pravne učinke, kao što su rođenje, smrt i protek vremena. Ovi događaji se nazivaju pravnim događajima.
Što su ljudske radnje u kontekstu pravnih činjenica?
Ljudske radnje su očitovanja ljudske volje za koja su vezani pravni učinci, i nazivaju se pravnim radnjama.
Kako se dijele ljudske radnje?
Ljudske radnje mogu biti dopuštene (acta humana iuridica) i nedopuštene (humana delicta).
Što su pravni događaji?
Pravni događaji su prirodni događaji za koje pravo veže pravne učinke, a ti učinci nastaju na osnovu propisa pravnog poretka i neovisno o volji stranaka.
Što su pravni poslovi?
Pravni poslovi su dopuštene ljudske radnje koje predstavljaju stranačko očitovanje volje usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka
Što su delikti?
Delikti su nedopuštene ili protivpravne ljudske radnje. Dijele se na kaznena djela (crimina) i privatne delikte (delicta privata).
Kako obveznopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju?
Obveznopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju kada se dogode određene pravne činjenice.
Koja je razlika između dopuštenih i nedopuštenih ljudskih radnji?
Dopuštene ljudske radnje (acta humana iuridica) su pravni poslovi usmjereni na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, dok su nedopuštene ljudske radnje (humana delicta) protivpravne radnje koje se nazivaju deliktima.
Kako pravo veže učinke za prirodne događaje?
Pravo veže učinke za prirodne događaje kroz propise pravnog poretka, neovisno o volji stranaka.