Ponuda Novca Flashcards

(37 cards)

1
Q

O čemu sve ovisi ponuda novca?

A

Središnja banka upravlja ponudom valutarnog novca.
Država utječe na količinu novca u optjecaju emitirajući obveznice.
Ponuda novca ovisi i o nebankarskom sektoru, o ponašanju države, o sektorima poduzeća i stanovništva.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

O čemu govori IS-LM model?

A

O ravnoteži na tržištu roba i usluga te novca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Na što se sve odražavaju promjene u ponudi novca?

A

Na zaposlenost, razinu cijena, stope rasta BDP-a, devizni tečaj, trgovačke odnose sa inozemstvom…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Središnja banka može djelovati na nominalnu, ali ne može na realnu količinu novca.

A

TOČNO

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koja su dva osnovna pristupa definiciji novca?

A

Transakcijski
Pristup likvidnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je to motiv opreznosti?

A

Držanje novca za hitne slučajeve.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koji monetarni agregati postoje u RH do uvođenja eura?

A

M⁰

M⁴

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

M1 i M4 obuhvaćaju:

A

Novčane obveze monetarnih financijskih institucija prema ostalim rezidentima, isključujući središnju državu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Monetarni agregat M0:

A

Primarni je novac.
Čine ga gotov novac u optjecaju, novčana sredstva u blagajnama kreditnih institucija, depoziti kreditnih institucija kod HNB-a i depoziti ostalih financijskih institucija kod HNB-a.

Najvažniji tok kreiranja do kraja 2022.-devizne transakcije u sklopu kojih središnja banka kupuje devize od banaka i prodaje im kune.
(SB kupuje eure u uvjetima prevelike aprecijacije kune)
Treći kanal kreiranja M0: različiti oblici kredita koje SB odobrava bankama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je vidljivo u konsolidiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija?

A

Tokovi kreiranja i poništavanja monetarnih agregata M1 i M4.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Monetarni agregat M1:

A

Čine ga gotov novac u optjecaju, depoziti ostalih FI kod HNB-a, depozitni novac kod kreditnih institucija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Monetarni agregat M4:

A

Čine ga novčana masa M1, štedni i oročeni depoziti, devizni depoziti, obveznice i instrumenti tržišta novca te izdani udjeli novčanih fondova.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Neto domaća aktiva (NDA) jednaka je:

A

Razlici ukupnih likvidnih sredstava M4 i neto inozemne aktive (NIA).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Formula novčane mase u užem smislu:

A

M1=K(krediti i drugi plasmani)-NP(nemonetarna pasiva)+Es(neto inozemna aktiva)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Monetarni agregati u RH nakon uvođenja eura:

A

Najširi monetarni agregat postaje M³ i uvodi se M².

Ne pravi se razlika između depozita u domaćoj i stranoj valuti, odnosno i jedni i drugi depoziti uključuju se u monetarne agregate M1, M2 i M3.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Agregat M1:

A

Gotovina u optjecaju
Prekonoćni depoziti u domaćoj i stranoj valuti (obuhvaćaju transakcijske račune, štedne depozite i primljene prekonoćne kredite)

17
Q

Agregat M2:

A

Monetarni agregat M1
Oročeni depoziti u domaćoj i stranoj valuti s izvornim dospijećem do 2 godine
Depoziti u otkaznom roku do 3 mjeseca

18
Q

Agregat M3:

A

Monetarni agregat M2
Krediti na osnovi repo poslova
Izdani udjeli novčanih fondova
Izdani vrijednosni papiri s izvornim dospijećem do 2 godine

19
Q

Promjene iskazane u bilanci središnje banke:

A

vezane su uz instrumentarij monetarne politike koji središnja banka primjenjuje radi održavanja stabilnosti cijena na adekvatnoj razini te reguliranja novčane ponude

20
Q

Monetarna politika:

A

djeluje na likvidnost banaka, njihovu sposobnost odobravanja kredita, a time i na likvidnost ukupnog gospodarstva te kretanje drugih makroekonomskih varijabla kao što su kamatne stope i devizni tečaj

21
Q

SB u razvijenim ekonomijama:

A

Ne brani tečaj.
Kratkoročnim kamatnim stopama na novčanom tržištu djeluje na ostale kamatne stope

22
Q

HNB prije uvođenja eura koristi:

A

Stalno raspoložive mogućnosti
Operacije na otvorenom tržištu
Obveznu pričuvu
Ostale instrumente i mjere

23
Q

Kako HNB kreira i povlači primarni novac?

A

Kupnjom vrijednosnih papira, redovitim i strukturnim operacijama te lombardnim/prekonoćnim kreditima,deviznim transakcijama.

24
Q

Koje su to stalno raspoložive mogućnosti?

A

Prekonoćni depozit
Prekonoćni kredit

25
Koje su to operacije na otvorenom tržištu?
Povratne operacije Konačne operacije
26
Operacije na otvorenom tržištu s obzirom na učestalost i namjenu:
Redovite Operacije fine prilagodbe Strukturne
27
Obvezna pričuva:
Osnovica za obračun: kunski i devizni dio Obračunsko razdoblje traje od prvog do posljednjeg dana u kalendarskom mjesecu. Postotak izdvajanja kunskog dijela:70% Postotak izdvajanja deviznog dijela:0% Preostali dio obvezne pričuve održava se prosječnim dnevnim stanjima likvidnih potraživanja.
28
Što se smatra likvidnim deviznim potraživanjima?
Devizna potraživanja s preostalim rokom dospijeća do 3 mjeseca.
29
Nakon uvođenja eura,tko donosi odluke o kamatnim stopama i druge odluke iz domene monetarne politike?
Europska središnja banka.
30
Nakon uvođenja eura, tko provodi operacije monetarne politike u operativnom smislu?
Hrvatska narodna banka.
31
Što čini Eurosustav?
1. ESB 2. Nacionalne središnje banke članica EU koje su uvele euro kao jedinstvenu valutu
32
Koji je temeljni cilj ESB-a?
Očuvanje stabilnosti cijena, niska, stabilna i predvidiva inflacija na razini stope inflacije blizu, ali ne više od 2%.
33
Koja su 3 standardna instrumenta monetarne politike ESB-a?
Operacije na otvorenom tržištu Stalno raspoložive mogućnosti Minimalna obvezna pričuva
34
(ESB) Redovite operacije na otvorenom tržištu:
Glavne operacije refinanciranja (tjedno) Dugoročnije operacije refinanciranja (mjesečno) Prije korištene: operacije fine prilagodbe i strukturne Eurosustav implementirao: ciljanje dugoročnije operacije refinanciranja (TLTRO)
35
(ESB) Stalno raspoložive mogućnosti:
Mogućnost depozita (prekonoćni) Granična mogućnost kreditiranja (prekonoćni)
36
Smjernice buduće monetarne politike:
Nema učinka na likvidnost banaka, ali ima na očekivanja budućih kretanja ESB-ovih kamatnih stopa i drugih promjena instrumentarija.
37
(ESB) Minimalna obvezna pričuva:
Po stopi 1% na osnovicu koju čine depoziti i druge obveze kreditnih institucija čiji je rok dospijeća do 2 godine. Održava se na računu za namiru banke kod HNB-a. Na održavanu obveznu pričuvu, Eurosustav plaća kamatu bankama.