poremećaji glasa Flashcards

(134 cards)

1
Q
  1. Omjer faze udaha i izdaha
A

izdah je značajno dulji od udaha

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Subjektivna procjena glasa dobije se primjenom?
A

Voice Hendikep Indeks- Vhi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Do poremećaja glasa može doći kao posljedica
A

bolesti nadbubrežne žlijezde

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. U organske poremećaje glasa ne pripada
A

spastična disfonija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Povećanjem inteziteta glasa povećava se
A

amplituda lat.pomaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Eufoničan glas je
A

rezultat usklađenosti respiracije,fonacije rezonancije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Bezvučna fonacija je posljedica
A

razmaknutih ili potpuno spojenih nevibrirajućih glasnica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. U organske uzroke poremećaja glasa ne pripada
A

hiperkinezija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Logopedija i fonijatrija kao znanstvene discipline nastaju
A

početkom 20.st.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. U biološkom smislu grkljan je važan jer
A

razdvaja dišni i hranidbeni put.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Zračna struja s obzirom na porijeklo:
A

Plućna (pulmonička)
Grkljanska (glotalna)
Mekonepčana (velarna)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Vokalni noduli (čvorići) su
A

benigne tvrde izrasline na glasnicama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Reinkeov edem nastaje
A

nakupljanjem tekućine u Reinkeovom prostoru.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Najčešći uzrok dječje promuklosti je
A

hiperkinetička fonacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Rizični čimbenici za razvoj kontaktnog ulkusa su
A

GERB, upale, zlouporaba glasa/pušenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Kod degenerativne laringopatije najčešće nadomjesno hipertrofiraju
A

ventrikularni nabori.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q
  1. Neparne hrskavice larinksa su:
A

štitna ili tiroida
prstenasta ili krikoida
grkljanski poklopac ili epiglotis

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q
  1. Parne hrskavice grkljana:
A

piramidalne ili aritenoidne
kornikulate
kuneformne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q
  1. Spastične disfonije obilježavaju
A

spazmi laringealnih i respiracijskih mišića tijekom fonacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q
  1. GRBAS ljestvica procjenjuje
A

glas u 5 opisnih kategorija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

5 opisnih kategorija GRBAS ljestvice:

A

1.Opća procjena poremećaja glasa
2.Hrapavost
3.Šumnost
4.Asteničnost
5.Napetost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q
  1. Indirektna laringoskopija___________________, a direktna laringoskopija___________________.
A
  1. Indirektna laringoskopija___𝐤𝐨𝐫𝐢𝐬𝐭𝐢 𝐨𝐠𝐥𝐞𝐝𝐚𝐥𝐨 𝐳𝐚 𝐩𝐫𝐞𝐠𝐥𝐞𝐝 𝐠𝐫𝐥𝐚___, a direktna laringoskopija___𝐩𝐨𝐝𝐫𝐚𝐳𝐮𝐦𝐢𝐣𝐞𝐯𝐚 𝐤𝐨𝐫𝐢š𝐭𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐨𝐩𝐭𝐢č𝐤𝐨𝐠 𝐢𝐧𝐬𝐭𝐫𝐮𝐦𝐞𝐧𝐭𝐚 𝐮 𝐩𝐫𝐞𝐠𝐥𝐞𝐝𝐮 ž𝐝𝐫𝐢𝐣𝐞𝐥𝐚.___
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q
  1. Za funkcionalne poremećaje glasa (poremećaj mišićne napetosti)
A

nije poznat uzrok pa zato kažemo da su idiopatski.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q
  1. Šumnost je posljedica
A

slabosti medijalnog pritiska glasnica, te tako ne dolazi do zatvaranja glotisa već zračna struja prolazi kroz glotis i stvara glotalni šum.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
24. Zvuk iz grkljana se oblikuje
prolaskom kroz nadgrkljanske šupljine.
26
25. Izvedbeni organi su:
inicijatori ili respiratori, generatori ili fonatori.
27
26. Izgovorni organi su
artikulatori.
28
27. Fonacija može biti:
𝐳𝐯𝐮č𝐧𝐚– približene i napete, te fonirajuće glasnice 𝐛𝐞𝐳𝐯𝐮č𝐧𝐚 – razmaknute ili potpuno spojene i nevibrirajuće glasnice š𝐚𝐩𝐭𝐚𝐯𝐚 – razmaknute ili dijelom razmaknute i nevibrirajuće glasnice kombinirana.
29
28. Vibratorni ciklus glasnica se dijeli u
faze otvaranja, zatvaranja i zatvorenosti
30
29. Tjelesni obris glasa podrazumijeva tri istaknuta mjesta doživljaja glasa i to ( tri istaknuta mjesta u dobro imposiranom glasu, tri mjesta najjačeg osjeta glasa)
tvrdo nepce, prsna kost i trbuh.
31
30. U nastanku glasa sudjeluje
cijelo tijelo.
32
31. Omjer udaha i izdaha prilikom mirnog disanja i prilikom govora:
mirno disanje: 40:60%, prilikom govora: 10:90%
33
32. Promuklost utječe na koja akustička obilježja glasova?
Jitter i Shimmer
34
33. Podjela izvedbenih organa po Škariću:
Inicijatori(respiratori) Generatori (fonatori) Izgovorni organi ili artikulatori
35
34. Zloupotreba glasa:
vikanje, predugo i preglasno govorenje, govorenje za vrijeme bolesti, naprezanje…
36
35. Vrste govora:
Vikanje, tvrda ataka, govor izvan prihvatljivog raspona, preglasan govor
37
36. 3 vrste subjektivnih testova:
GRABS, CAPE-U, BUFFALO PROFIL
38
37. Vokologija je usmjerena na
zdrave i bolesne.
39
38. Šumnost se javlja uslijed
turbulentnog strujnanja zraka kroz glotis i to zato što tijekom fonacije ne dolazi do adekvatnog priljubljivanja glasnica.
40
39. Poremećaj glasa je
poremećaj vokalnih parametara koji osobu razlikuju od drugih osoba istog spola, dobi i kulturne pripadnosti.
41
40. Najsveobuhvatnija pretraga
Akustička analiza
42
41. Hipokinetičku disfoniju uzrokuje
hipotonija fonacijskih mišića
43
42. Vokalna rehabilitacija je
popravak glasa ili vraćanje u početno, normalno stanje
44
43. Intenitet se mjeri tijekom:
produkcije, fonacije i govora
45
44. Glasovni raspon je
razlika između najniže frekvencije i najviše frekvencije koju osoba može fonirati.
46
45. Habilitacija je
proces omogućavanja, opremanja ili stjecanja kapaciteta. To uključuje proces izgradnje i jačanja glasa da bi se zadovoljile specifične potrebe.
47
46. Čime može nastati poremećaj glasa?
tonzilektomija, adenotomija
48
47. Glotis se nalazi u__________________, sačinjen od_________________, omeđen_______________
47. Glotis se nalazi u____𝐬𝐫𝐞𝐝𝐢š𝐧𝐣𝐞𝐦 𝐝𝐢𝐣𝐞𝐥𝐮 𝐥𝐚𝐫𝐢𝐧𝐤𝐬𝐚___, sačinjen od___𝐦𝐞𝐦𝐛𝐫𝐚𝐧𝐞 𝐢 𝐤𝐚𝐫𝐭𝐢𝐥𝐚𝐠𝐢𝐧𝐨𝐳𝐧𝐨𝐠 𝐝𝐢𝐣𝐞𝐥𝐚___, omeđen__𝐯𝐨𝐤𝐚𝐥𝐧𝐢𝐦 𝐧𝐚𝐬𝐭𝐚𝐯𝐜𝐢𝐦𝐚 𝐮 𝐦𝐞𝐝𝐢𝐣𝐚𝐥𝐧𝐨𝐦 𝐝𝐢𝐣𝐞𝐥𝐮 𝐚𝐫𝐢𝐭𝐞𝐧𝐨𝐢𝐝𝐚.___
49
48. Osnovna frekvencija je
broj titraja glasnica u sekundi, osnovni laringealni ton (F0)
50
49. 2 vrste poremećaja glasa kod djece:
vokalni noduli, paraliza glasnica, funkcionalni glasovni problemi
51
1. Organski uzroci disfonija su promjene struktura uključenih u generiranje glasa. T/N
T
52
2. Krikotiroidni i krikoaritenoidni zglob omogućavaju složene pokrete laringealnih hrskavica. T/N
T
53
3. Kod pareze/paralize jedne glasnice zdrava glasnica djelomično nadoknađuje nedostatak. T/N
T
54
4. Dizartrija uzrokuje promjene prozodijskih sastavnica govora. T/N
T
55
5. Kod atake ili glotalnog udara početak otvaranja glasnica je nagao i eksplozivan. T/N
T
56
6. Perceptivni korelat spektralnih karakteristika je intezitet glasa. T/N
N
57
7. Prezbifonija je promjena kvalitete glasa koja nastaje kao posljedica napetosti glasnica. T/N
N
58
8. GRBAS skala procjenjuje i stupanj nazalnosti. T/N
N
59
9. Indeks vokalnih teškoća(VHi) je objektivna mjera procjene glasa. T/N
N
60
10. Vokalni polip se obično nalazi na jednoj glasnici. T/N
T
61
11. Kod laringektomiranih osoba se zatvoreni prostor stvara u jednjaku. T/N
T
62
12. Dugotrajna intubacija može dovesti do organskih promjena na glasnicama. T/N
T
63
13. Kod pareze/paralize jedne glasnice zdrava glasnica u potpunosti nadoknađuje nedostatak. T/N
N
64
14. Dizartrija uzrokuje promjene suprasegmentalnih govornih osobina. T/N
T
65
15. Krikotiroidni mišić produžuje glasnice i regulira napetost glasnica. T/N
T
66
16. Omjer frikcije i fonacije je uredan u rasponu od 0,3 – 0,5. T/N
N
67
17. Deveti kranijalni živac važan je kod akta gutanja. T/N
T
68
18. VHi procjenjuje tjelesne, funkcionalne i endokrinološke aspekte poremećaja glasa. T/N
T
69
19. Disfonija kao posljedica mišićne napetosti je funkcionalni poremećaj. T/N
N
70
20. Tijekom fonacije vokala glotida je otvorena. T/N
T
71
21. Osnovna frekvencija kod novorođenčadi je 100-300Hz? T/N
N
72
22. Supraglotalni prolaz je otvoren kod proizvodnje vokala? T/N
T
73
23. Kod jednostrane paralize, druga glasnica preuzima njezinu funkciju? T/N
T
74
24. Intezitetski raspon je 30Db? T/N
N
75
25. Kontaktni ulkus spada u organske poremećaje? T/N
T
76
26. Kontakni ulkus je organski uzrok poremećaja glasa? T/N
T
77
27. F0 novorođenčadi je 400-600? T/N
T
78
28. Pri parezi jedne glasnice, druga djelomično nadoknađuje? T/N
T
79
29. Intezitet glasa se povećava povećanjem zračne struje? T/N
T
80
30. Vikanje spada u problematično negovorno ponašanje? T/N
N
81
31. Dizartrija uzrokuje promjene u prozodiji? T/N
T
82
32. Dizartrija utječe na prozodiju? T/N
T
83
33. F0 kod muškaraca i žena se razlikuje zbog duljine glasnica? T/N
T
84
34. Kod starijih osoba izraženiji su poremećaji glasa? T/N
T
85
1. 5 nadgrkljanskih rezonancijskih šupljina:
Morganijeva ždrijelna usna nosnena usnena
86
2. 3 okolinska čimbenika koja mogu utjecati na kvalitetu glasa:
trajanje govorenja pozadinska buka akustika prostora loša mikroklima zagađenje zraka
87
3. Vrste poremećaja nazalnosti:
hiper i hipo nazalnost i miješana nazalnost. Otvorena i zatvorena ( rinolalija aperta, rinolalija klauza) - vrste
88
4. Simptomi hiperkinetičke disfonije 1 stupnja
neodgovarajuće generiranje glasa vokalni zamor promuklost šum, tvrda ataka, parestezije
89
5. Vokalni parametri koje analiziramo tijekom akustičke analize glasa
glasovni raspon intezitet nazalnost omjer zvuka i šuma frek. i amplitude ??
90
6. Glasovna terapija neće biti učinkovita:
-ako nije usklađena s preporukom fonijatra o spremnosti larinksa za terapiju. -kada nema motivacije za bolji glas -kada pacijent ne sluša i ne primjenjuje savjete o vokalnoj higijeni -kada pacijent ne prihvaća odgovornost -kada logoped ne zna što radi i zašto to radi.
91
7. Voklana izdržljivost je povezana sa sljedećih 5 elemenata:
1. zamor mišića grkljanja 2. Zamor respiratornih mišića 3. Naprezanje ligamenata zglobova 4. Mehanički zamor tkiva 5. Loša vokalna
92
8. Nabrojite 3 načina generiranja 𝐚𝐥𝐚𝐫𝐢𝐧𝐠𝐞𝐚𝐥𝐧𝐨𝐠 glasa:
1. 𝐄𝐳𝐨𝐟𝐚𝐠𝐞𝐚𝐥𝐧𝐢 2. 𝐓𝐫𝐚𝐡𝐞𝐨𝐞𝐳𝐨𝐟𝐚𝐠𝐞𝐚𝐥𝐧𝐢– govor uz pomoć ugrađene proteze 3. 𝐄𝐥𝐞𝐤𝐭𝐫𝐨𝐥𝐚𝐫𝐢𝐧𝐤𝐬– govor uz pomoć mehaničkih, digitalnih pomagala
93
9. Pojačani ili smanjeni protok zračne struje kroz nos naziva se
hiperrinofonija i hiporrinofonija
94
10. 3 kirurške intervencije upodručju larinksa:
laringektomija kordektomija traheotomija
95
11. Znakovi vokalnog zamora:
promjena visine promjena glasnoće disfonija promjena boje smanjen fiziološki i dinamički raspon
96
12. Najmanje 4 uzroka paralize glasnice:
Oštećenje SŽS Tumor Kirurški zahvat Neurogene bolesti
97
13. 3 najvažnija rezonatora?
Nosni Usni Ždrijelni
98
14. Simptomi LFR-a:
promukao (dubok glas), niska frekvencija, osjećaj izrasline u grlu, žgaravica, kašljanje, pojačana sluz.
99
15. Mod ili registar za snagu i fleksibilnost:
prsni ili modalni raspon falseto registar pulsirajući glas
100
16. Poremećaj glasa klasificira se kao odstupanje u:
visini, jačini i boji glasa.
101
17. Poremećaj rezonancije kod rascjepa nepca (mekog,tvrdog)
- Kod poremećaja nosnog rezonatora nema pregrade u nosu, teže se diše i najčešće kroz usta i onda zračna struja prolazi sa svih strana te se povećava nazalnost. Nazalnost je još više izražena kod rascjepa nepca.
102
18. Zašto je kod novorođenčadi grkljan položen visoko (u razini 2. i3. kralješka)?
Zato što tako može istovremeno disati i hraniti se bez opasnosti gušenja.
103
19. Objasnite povezanost organskih i funkcionalnih poremećaja glasa.
/////////////////
104
20. Što je hiperkinetička disfonija 2 stupnja?
- Češća kod žena, javljaju se Frenkelove točke, kod djece je to u prostoru sredine glasnice.
105
21. LSVT terapija.
Nastala je kao metoda namjenjena pacijentima s Parkinsonovom bolesti. Cilj je maksimizirati fonatorne i respiratorne funkcije upotrebom jednostavnih zadataka. Potiče se glasan govor uz vanjsko nadgledanje inteziteta. Napor koji se time generira jača laringealnu mišićnu aktivnost , artikulaciju, pa čak i facijalnu ekspresiju. Osoba mora glasno govoriti , pojačan govorni napor, intenzivni tretman, rekalibracija intenziteta glasnoće, Evaluacija -praćenje cijelo vrijeme.
106
22. Opisati važnost nepčane kosti kao artikulacijskog organa.
- čini stražnju četvrtinu tvrdog nepca - veže se s maxillom i s njom dijeli prostor unutar lubanje na tri šupljine usne, nosne, orbitalne
107
23. Opisati neurokronaksičnu tj.neuromotornu teoriju vibracije glasnica.
///////////
108
24. Opisati utjecaj kvalitete glasa na kvalitetu života.
= kvaliteta života, promjena akustičnih karakteristika glasa , negativan utjecaj na komunikaciju, socijalizaciju, emocionalno stanje, zabrinutost, nelagode i frustracije zbog čestih potreba ponavljanja izgovorenog.
109
25. Opisati važnost mjerenja max vremena fonacije i omjera fonacije i frikcije u dijagnostici poremećaja glasa.
- Kratko vrijeme fonacije, uz normalni vitalni kapacitet znak je fonacijske insuficijencije glasovne regije – znači da nezatvranje glotisa omogućava protok zraka. NORMALAN S/Z – 0,9 - 1
110
26. Opisati Lax Vox metodu terapije poremećaja glasa.
- Cup Bubble metoda – aerodinamički zadatak s ciljem postizanja mirne fonacije tijekom govora. Pacijent puše kroz fleksibilnu silikonsku slamku kroz šalicu s vodom, bezglasno. Glas se kasnije dodaje i s vremenom se frekvencija mijenja. Šalica se postupno napušta i fonacija se nastavlja. Smatra se da ova vježba širi vokalni trakt i smanjuje se napetost glasnica.
111
27. Opisati subjektivne i objektivne metode u procjeni kvalitete glasa.
SUBJEKTIVNE : GRBAS, BVP, VHi OBJEKTIVNE: akustička analiza, DSi Subjektivne procjene glasa su najstariji način usporedbe glasa s eufoničnim glasom, samoslušanje i samoprocjena, subjektivni broj parametara je velik, za dobre glasove kažemo da je npr. Zvonak, pun , harmoničan, za loše kažemo da je hrapav, kreštav. Objektivnost subjektivne procjene: bez obzira na parametre različiti ljudi različito čuju određeni glas, to ovisi o uvjetima slušanja, motivaciji, umoru, raspoloženju. Najpouzdaniji rezultati su kod sub. procjene samoprocjene org. porem. glasa. Njezini instrumenti su: GRBAS, CAPE -u
112
28. Objasniti primjenu rezonantne terapije kod poremećaja glasa i razloge njene primjene:
-Cilj je postići najjači, najčišći mogući glas uz najmanji dodir glasiljki kako bi vjerojatnost ozljede bila minimalna, naziva se glas i fokusom prema naprijed.Koristi se kod osoba s funkcionalnom disfonijom, nodulima i drugim lezijama koje su nastale jakim dodirima glasnica.
113
29. Artikulacijski organi:
Usna šupljina Alveole Donji sjekutići Nosna šupljina Gornja usna Donja usna Meko nepce Gornji sjekutići Hrbat jezika Tvrdo nepce Vršak jezika Korijen jezika
114
30. Teorije vibracije glasnica:
1. Teorija vibrirajuće žice 2. Mioelastična teorija 3.Neurokronaksična teorija (neuromotorna) 4. Aerodinamična teorija 5. Teorija dviju masa 6. Teorija epitela
115
31. Nabroji uzroke funkcionalnih poremećaja glasa:
pogrešne uporabe glasa, zlouporabe, prekomjeran govor, pušenje, pretjerana glasnoća, čišćenje grla, udisanje nadražujućih sredstava…
116
32. Razlike vezane za spol i glas.
duljina glasnica, menopauza, PMS Kod djece poremećaji glasa su češći kod dječaka nego kod djevojčica, što se mijenja s dobi. Najveći broj pacijenata je u dobi 20-40 godina. Osobine glasa žena podložnije su poremećajima. Muški i ženski glas razlikuju se u visini i glasnoći zbog anatomskih razlika u vokalnim naborima, okolnom tkivu te prirodnoj lubrikaciji. Kod žena su prisutnija psihogena (8:1) i funkcionalna oštećenja glasa (poremećaji jedenja su češći kod žena, a oni indirektno utječu na glas zbog gubitka mišićne mase i opće slabosti te zbog kromosomskih faktora). Kod muškaraca su prisutnije organske maligne promjene na glasnicama, poput tumora (3:1)
117
33. Vibratorni ciklus glasnica.
- Može se podijeliti u 3 faze: 1. Faza otvaranja 2. Faza zatvaranja 3. Faza zatvorenosti U neutralnom govoru faza otvaranja traje 50 %, faza zatvaranja 37%, a faza zatvorenosti 13% od ukupnog trajanja jednog ciklusa.
118
34. Vrste trauma larinksa:
-Akcidentalne -Jatrogene -Iradijacijske -Kirurške -Funkcionalne
119
35. Shimmer
Shimmer – promjena amplitude uzastopnih perioda (0,30 dB do 0,50 dB).
120
36. Jitter
Jitter – promjene osnovne frekvencije, normalne vrijednosti dopuštaju odstupanje od 1%
121
37. Značajke aerodinamičkih testova:
Može se odrediti ekspiracijski volumen za vrijeme fonacije., ako se pri tome uzme u obzir vrijeme u kojem se zbiva analizirana pojava dobiva se prosječan protok kroz glotis u sekundi fonacije. Pri nepotpunom zatvaranju glotide protok je velik,a pri hiperfunkciji ili hiperkineziji, kada su glasnice dugo ili čvrsto priljubljene u medijalnoj liniji, on je mali.
122
38. Vokalna edukacija i higijena:
1. Mogućnost preveniranja poremećaja 2. Mogućnost usporavanja promjena uzrokovanih starenjem 3. Mogućnost sprječavanja smanjivanja kvalitete života 4.Mogućnost iskorištavanja maksimalnih vokalnih kapaciteta 5. Podjednako je važna i u dječijoj i u odrasloj dobi
123
39. Nabroji simptome poremećaja glasa kod paralize glasnica:
šumna kvaliteta glasa, promuklost, glasno disanje, zamaranje, potreba za uzimanjem zraka za vrijeme govora, nemogućnost glasnog govora, gubitak ''gag'' refleksa, neučinkovito kašljanje, često čišćenje glasnica
124
40. Simptomi vokalnog starenja:
gluhoća i starenje sluznice, glasno disanje, smanjena elastičnost.
125
41. Simptomi GLRB:
promukao (dubok) glas, niska frekvencija, osjećaj izrasline u grlu, žgaravica, kašljanje, pojačana sluz, gorko- kiseli okus u ustima, pogoršavanje simptoma nakon začinjene hrane
126
42. Vokalne ciste su ...?
ciste na glasnicama su rijetke jer glasnice nemaju žljezdanog tkiva. Ipak kod kongenitalnih prebačaja takvog tkiva u glasnica moguć je razvoj cističnih tvorbi. One su najčešće smještene na slobodnom rubu glasnica u srednjoj njihovoj trećini i uzrokuju znakovitu promuklost. One su tekućinom napunjene vrećice, različite veličine i lokacije. Uglavnom se nalaze na jednoj glasnici.
127
43. Vokalni noduli su..?
Benigne tvrde izrasline na glasnicama. Nastaju na mjestu najveće vibracijske amplitude ( Frenkelove točke – slobodni rub glasnica na granici prednje i srednje tekućine). Mogu biti jednostrane ili obostrane i rezultat su iritacije povišenim tlakom tijekom dodira glasnica. Potpuno zatvaranje glasnica nije moguće. Simptomi su: čujni dah, promuklost te snižena visina( zbog povećane mase glasnica). Česte su kod muške djece 5-12 godina. Kod vokalnih nodula nema šaptanja jer je kod šaptanja prednja komisura stisnuta što je dodatak ataki na glasnice.
128
44. Objasni kako funkcionalni poremećaj može prijeći u organski.
Zbog zlouporabe glasa, funkcionalni poremećaj može prijeći u organski jer se mogu javiti različiti problemi, npr. Promuklost, zamor koji dovodi do funkcionalnih poremećaja. No, ako se takav način produkcije, koji šteti vokalnim strukturama, koristi duže razdoblje, može doći do organskih patoloških promjena vokalnih struktura koje sudjeluju u proizvodnji glasa.
129
45. Simptomi poremećaja glasa kod paralize glasnica
šumna kvaliteta glasa, promuklost, zagrcavanje, kašljanje tijekom jela i pića.
130
46. Na koja akustička obilježja glasova utječe promuklost?
Jitter, Shimmer.
131
47. F0 kod m i ž se razlikuje zbog _________.
duljine glasnica.
132
48. Zloupotreba glasa _________, _________ i __________.
noduli, niža visina i čujni dah
133
49. Šumnost se javlja uslijed __________-
polipa, nodula.
134
50. Intenzitet glasa se povećava s __________.
povećanjem struje.