Povijest Zemlje Flashcards

(71 cards)

1
Q

Tko je otac geografije i zašto?

A

Eratosten, izračunao je opseg zemlje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je Ptolomej napravio?

A

Geocentrični sustav.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Gdje nastavlja razvoj tijekom velike seobe naroda?

A

U arapskom svijetu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koja su velika otkrića u srednjem vijeku?

A

Amerika i dokaz da je Zemlja okrugla (opet).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je napravio Kopernik?

A

Heliocentrični sustav.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je napravio Galileo Galilei?

A

Potvrdio heliocentrični sustav.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je otkrio Alexander von Humboldt?

A

Zemljin magnetizam i pad temperature s rastom visine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Zašto je bitan Carl Ritter?

A

Pisao je o odnosu čovjeka i prirodnih faktora, utemeljitelj je moderne geografije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je geografski prostor?

A

Ono što geografija istražuje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Zašto “geografija” a ne “zemljopis”?

A

Jer nije samo o Zemlji i ne opisujemo ju samo.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što obuhvaća opća geografija?

A

Fizičku i socijalnu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što obuhvaća regionalna geografija?

A

Geografija samo određenog dijela Zemlje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što obuhvaća primijenjena geografija?

A

Primjenu znanja u rješavanju problema.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je GIS?

A

Geografski Informacijski Sustav, bitan je alat u geografskom istraživanju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što obuhvaća historijska geografija?

A

Povijest Zemlje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Na što se dijele geološka razdoblja?

A

Eone, ere, periode, epohe i doba.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Na što se dijeli prekambrij?

A

Hadij, arhaik i proterozoik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Opiši Hadij.

A

Zemlja je užarena, nema kisika, prve kiše.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Opiši arhaik.

A

Stvaraju se kratoni i pojavljuju se cijanobakterije (i stromatoliti).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Opiši proterozoik.

A

Cijanobakterije se množe, proizvodi se kisik i formira se atmosfera.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Na što se dijeli fanerozoik?

A

Paleozoik, mezozoik i kenozoik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Na što se dijeli paleozoik?

A

Kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Opiši kambrij i ordovicij.

A

Tkzv. kambrijska eksplozija života, nastaju prve ribe i kopnene biljke.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Opiši silur i devon.

A

Kaledonska orogeneza, buja život u moru, životinje izlaze na kopno pri kraju devona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Opiši karbon.
Velike šume paprati (fosilna goriva), hercinska orogeneza i prvi reptili.
26
Opiši perm.
Veliko izumiranje živih bića (90% svih organizama).
27
Na što se dijeli mezozoik?
Trijas, jura i kreda.
28
Opiši mezozoik.
Dinosauri, Pangea se razdvaja, alpska orogeneza, izumiranje zbog meteora u Yucatánu.
29
Na što se dijeli kenozoik?
Paleogen, neogen i kvartar.
30
Opiši kenozoik.
I dalje traje alpska orogeneza, doba sisavaca.
31
Na što se dijeli kvartar?
Pleistocen i holocen.
32
Opiši kvartar.
Ledeno doba u pleistocenu, izdizanje morske razine (transgresija) u holocenu.
33
Što su fosili?
Mineralizirani ostatci iz prošlosti u sedimentnim stijenama.
34
Što su ihnofosili?
Tragovi života, a ne sam život (otisak na kamen, npr.).
35
Što je petrifikacija?
Proces kojim skelet u vodenoj otopini mineralizira.
36
Što je provodni fosil?
Ostatak organizama koji su živili kratko ali bili široko rasprostranjeni.
37
Opiši građu Zemlje.
Kora, gornji plašt, donji plašt, vanjska jezgra i unutarnja jezgra.
38
Od čega je jezgra napravljena?
Željeza i nikla (FeNi).
39
Opiši razliku vanjske i unutarnje jezgre.
Vanjska je tekuća, a unutarnja je čvrsta.
40
Što je litosfera?
Čvrsti sloj koji čine kora i gornji plašt, razlomljen je na litosferne ploče.
41
Što je astenosfera?
Tekući sloj na kojem plutaju litosferne ploče.
42
Što je konvekcija?
Kruženje tvari u astenosferi. Topliji dio se diže, pa hladi i spušta dolje.
43
Koja je posljedica konvekcije?
Kretanje litosfernih ploča.
44
Opiši razliku oceanske i kontinentske kore.
Oceanska je tanja i mlada, a kontinentska je starija i deblja.
45
Što su plohe diskontinuiteta?
Granice između slojeva Zemlje.
46
Koja je ploha Wiecher-Oldham-Gutenbergova?
Ona između jezgre i plašta.
47
Koja je ploha Mohorovičićeva?
Ona između kore i plašta.
48
Što je stijena?
Čvrsta masa koja gradi Zemljinu koru.
49
Navedi 3 tipa stijena.
Magmatske, sedimentne i metamorfne.
50
Kako nastaju magmatske stijene?
Hlađenjem magme ili lave.
51
Kako nastaju sedimentne stijene?
Taloženjem usitnjenog materijala.
52
Kako nastaju metamorfne stijene?
Preobrazbom drugih stijena visokom temperaturom i pritiskom.
53
Na što se dijele magmatske stijene?
Intruzivne, efuzivne i žične.
54
Kako nastaju intruzivne stijene?
Hlađenjem magme.
55
Kako nastaju efuzivne stijene?
Hlađenjem lave.
56
Kako nastaju žične stijene?
Nastaju iz magme koja uđe u pukotine drugih stijena.
57
Na što se dijele sedimentne stijene?
Na klastične, kemogene i biogene.
58
Kako nastaju klastične stijene?
Taloženjem usitnjenog kamenog materijala.
59
Kako nastaju kemogene stijene?
Kemijskim taloženjem mineralnih tvari iz vodene otopine.
60
Kako nastaju biogene stijene?
Taloženjem ostataka biljaka i životinja.
61
Navedi primjer intruzivne stijene.
Granit.
62
Navedi primjer efuzivne stijene.
Bazalt.
63
Navedi primjer žične stijene.
Dijabaz.
64
Navedi primjer klastične stijene.
Konglomerat.
65
Navedi primjer kemogene stijene.
Kremen.
66
Navedi primjer biogene stijene.
Vapnenac.
67
Navedi primjer metamorfne stijene.
Mramor.
68
Opiši kaledonsku orogenezu.
Sudarili su se Laurencija i Baltika, nastali su kanadski štit, škotsko gorje, norveško gorje i islandako gorje.
69
Opiši hercinsku orogenezu.
Sudarili su se Stari crveni kontinent i Gondvana, nastali su apalačko gorje, australske alpe, prave alpe i ural.
70
Opiši alpsku orogenezu.
Sudarili su se Afrika i Indija s Euroazijom, nastali su stjenjak, ande, atlas, kavkaz, apenini, dinara, stara planina balkan, pireneji, itd.
71
Što je stijenski ciklus?
Proces kojim se mijenja vrsta neke stijene.