pravo 1 Flashcards
(30 cards)
ustav
temeljni zakon svake države u kojem se uspostavlja politički i pravni poredak. zakoni moraju biti u suglasnosti s ustavom, dok ostali propisi sa ustavom i zakonom.
zakon
razlikujemo 2 vrste zakona:
1.zakon za čije je donošenje potrebna većina glasova. tj. organski zakoni koje Hrv sabor donosi na osnovu 2/3 vecine glasova i uobicajni koje Hrv sabor donosi vecinom glasova svih zastupnika.
2. zakoji se donose po uobičajnoj proceduri i natpolovičnom vecinom glasova zastupnika nazočnih na sjednici
podzakonski opći akti
- poslovnik i drugi opći akti sabora- njime se ureduje unutarnje ustrojstvo i rad sabora
- opći akti Predsjednika RH- za ratnog stanja donosi uredbe Uredbe sa zakonskom snagom
- opći akti Vlade i Ministarstva- Vlada donosi uredbe, poslovnik kojim se ureduje ustrojstvo i nacin rada te odlucivanje Vlade, kao i odluke, rješenja i zaključke.
- Ministri, predstojnici državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naputke i naredbe
4.opći akti lokalne i područne samouprave- donose poslovnik kojim se uređuje unutarnje ustrojsvo i način rada, te opće akte kojim se uređuju pitanja iz djelokruga lokalne i područne samouprave. - opci akti pravnih osoba- donose statute kojim se ureduje ustrojstvo, ovlasti i nacin odlucivanja pojedinih tijela.
podzakonski opcenormativni akati
i ratifikacija
zakonom se reguliraju mnoga važna podrucja ali njime se ne mogu obuhvatiti sva područja, pa su oni regulirani i drugim pravnim pravilima koji su po rangu niži od zakona. to su podzakonski općenormativni akti.
oni moraju biti doneseni u skladu s: -danim ovlastima; -poštivajući određenu proceduru; - u skaldu s Ustavom i zakonom
ratifikacija podzakonskih općenormatvnih akata- je institut kojim predstavničko tijelo naknadno potvrđuje podzakonske općenormativne akte što su ih donijele druge države.
vrste općenormativnih akata
- prema posebnom ovlastenju- tu se radi o prenošenju nadležnosti viših tijela na niža da donesu svoja pravna pravila u određenoj materiji. Npr. Sabor može ovlastiti vladu da nešto učini u vrijeme kada Sabor ne zasjeda
- za izvršenje zakona-to su podzakonski općenormativni akti koji služe za lakše i uspješnije izvršenje zakona. sa prestankom važenja zakona i taj akt gubi snagu.
- koji dopunjuju i zajenjuju zakon- njime se dopunjuju odredbe zakona i propisuju nova pravila koja u potpunosti zamjenjuju neki do tada važeći tekst zakona.
- spontani podzakonski općenormativni akti- ovlast za njihovo dana je u ranijoj pravnoj normi. donosilac ne mora čekati novu ovlast jer ju ima od ranije. Npr. prijedsjednik RH da u vrijeme ratnog stanja može donijeti Uredbu sa zakonskom snagom.
načelo zakonitosti i slučajevi nezakonitosti
prema Ustavu RH svi zakoni moraju biti u skladu sa Ustavom, a ostali propisi sa Ustavom i zakonom
Slučajevi nezakonitosti:
1. Nenadležnost- postupanje tijela državne uprave koje nema ovlasti i nije nadležno postupati u određenoj upravnoj stvari ili području. nenadležnost postoji kada tijelo: a)rješava stavr za koju nije nadležno; b)suzdržava se riješiti stvar koju je nadležno riješiti.
2. greška u proceduri i formi-povrjedjena je procedura donošenja upravnog akta i nedostaje propisana norma.
3.greška u činjeničnom stanju- činjenice su pogrešno ili nepotpuno utvrđene ili je izveden pogrešan zaključak u svezi s činjenicama.
4. greška u cilju i svrsi- primjena zakona je pogrešna. pojedinačni akt ili radnja donijeti su u usuprotnosti cilju.
5. materijalna povreda zakona- d nje dolazi ako nadležno tijelo: a) ne primjeni propis kojji trebao primjeniti
b) primjeni drugi propis koji u tom slucaju ne dolazi u obzir
c) pogrešno protumači ili orimjeni propis koi je trebao prmjeniti.
slobodna (diskrecijska) ocjena
postoje slučajevi kada donositelj pravne norme propusti propisati kako postupiti u konkretnom slučaju, pa ostavlja mogučnost njenom donositelju da u rješavanju konkretne stvari postupi po vlastitom nahođenju.
slobodna ocjena javlja se u području disjunktivne pravne norme. mora se zasnivati na pravnoj normi i primjenjivač pravnih pravila može birati samo između ponuđenih alternativa.
slobodnoj ocjeni izmiču: nadležnost, procedura koja prethodi donošenju upravnog akta, način utvrđivanja činjeničnog stanja, forma i oblik upravnog akta.
Upravni akt
predstavlja autoratitivnu
odluku u kojoj se jednostarano odlučuje o subjektivnim pravima, obvezama i pravnim interesima pojedinih subjekata u konkretnoj upravnoj stvari.
Bitni elementi su: 1. autotitativnost i jednostaranost
2. konkretnost
3. pravno djelovanje
4. vravna vezanost
bitni elementi upravnog akta
- autotitativnost i jednostaranost- donositelj upravnog akta pri njegovom donošenju djeluje autoritativno. istupa jačom voljom prema drugim subjektimma. Upraavni akt je uvijek jednostarn
- konkretnost- ide u dva smijera- prema predmetu o kojem se odlučuje
- prema subjektu o čijim se pravima i obvezama odlučuje - pravno djelovanje- upravni akt proizvodi pravni učinak zbog čega se i donosi. upravnim aktom se neki pravni odnos: -zasniva, mijenja ili ukida-djelovanje akta je konstitutivno
- utvrđuje-djelovanje akta je deklaratorno - pravna vezanost-upravni akt donose: -tijela državne uprave i druga državna tijela
- pravne osobe s pravnim ovlastima
izvanredni pravni lijekovi
- obnova postupka-u kojem je doneseno rješenje da se ne može pokrenuti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od 3g od dana dostave rješenja: a)ako se sazna za vove činjenice i dokaze, b)ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na neistinitim navodima stranke
c) rješenje je donijela neovlaštena osoba
d) ako stranku nije zastupao zakonsti zastupnik
e) ako stranki nije data mogučnost da se služi svojim jezikomm ili pismom - poništavanje i ukidanje nezakonitih rješenja
- ukidanje zakonitih rješenja
- oglašavanje rješenja ništavim
nadležnost
može biti: 1. stvarna
2. mjesna
1.stvarna nadležnost određije se zakonom koji uređuje pojedino upravno područje ili određuje nadležnost javnopravnih tijela. Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona, niti je moguće utvrditi po naravi stvari, stvarno je nadležno prvostupanjsko tijelo državne uprave zaduženog za poslove državne uprave.
2. mjesna nadležnosst određuje se propisom o upravno-teritorijalnoj podjeli, odnosno ustrojstvu javnopravnih tijela. ako se mjesna nadležnost ne može odrediti na propisan način, mjesna nadležnost odredit će se prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka.
službena osoba
svaka osoba ovlaštena pravnom normom za vođenje postupka ili rješavanje u upravnoj stvari koja mora imati odgovarajuću stručnnu spremu, radno iskustvo i položen državni ispit.
izuzeće službene osobe
čelnik tijela zakljjučkom će izuzeti službenu osobu od vođenja postupka ili rješavanja u upravnoj stvari ako je ta službena osoba u toj upravnoj stvari: -ako je stranka, suovlaštenik, suobveznik, svjedok, vještakili osoba ovlaštena za postupanje
-ako je sa strankom ili zastupnikom u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika.
- ako je sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj lozi, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja.
pokretanje postupka
upravni postupak se pokreće: 1 na zahtjev stranke
2. po službenoj dužnosti
1.na zahtjev stranke postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnom tijelu.
2. po službenoj dužnosti- postupak se smatra pokrenutim kada službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja postupka po službenoj dužnosti. pokreće se kada je to propisano zakonom i radi zaštite janog interesa
predmet upravnog spora
- ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi i pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravnom aktu) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek,
- ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek,
- ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke,
- ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora.
zašto drugostupanjsko tijelo može odbiti žalbu
Drugostupanjsko tijelo odbit će žalbu ako utvrdi:
1. da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
2. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari,
3. da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.
tužitelj
tužitelj je fizička ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom, postupanjem javnopravnih tijela, odnosno propuštanjem donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnih tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanja, raskidom ili izvršavanjem upravnog ugovora.
tuženik
TUŽENIK je javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinačnu odluku, postupilo ili propustilo postupiti, odnosno koje je stranka upravnog ugovora.
- KONSTITUTIVNI I DEKLARATORNI
Konstitutivnim aktom se zasniva, mijenja ili ukida neki pravni odnos. Djeluje ubuduće.
Deklaratorni akti djeluju unazad
POSTUPAK 1 ° TIJELA PO ŽALBI
POSTUPAK 1 ° TIJELA PO ŽALBI
Ispitat će dali je žalba:
- dopuštena
- pravodobna
- izjavljena od ovlaštene osobe
Ako je žalba nedopuštena, nepravodobna ili nije izjavljena od ovlaštene osobe odbacit će je rješenjem.
Ako je rješenje doneseno u postupku neposrednog rješavanja, a stranka u žalbi zahtjeva da joj se omogući izjašnjavanje o činjenicama ili da se provede ispitni postupak, prvostupanjsko tijelo dužno je postupiti po zahtjevu stranke.
Kada 1° tijelo ocjeni da je žalba osnovana u cijelosti ili djelomično zamijenit će pobijeno rješenje novim ako se ne dira u prava trećih osoba.
ROK ZA PODNOŠENJE TUŽBE
Tužba se podnosi sudu u roku od 30 dana od dostave osporene pojedinačne odluke ili odluke prigovoru na osporeno postupanje.
Ako pojedinačna odluka nije dostavljena stranci u skladu sa pravilima o dostavi, tužba se može podnijeti u roku od 90 dana od dana kada je stranka saznala ili je mogla saznati za odluku.
Ako pojedinačna odluka u uputi o pravnom lijeku sadrži dulji rok za pokretanje spora od roka propisanog zakonom tužba se može podnijeti u roku navedenom u uputi o pravnom lijeku.
Ako odluka o pravnom lijeku pogreškom sadrži da tužba nije dopuštena, tužba se može podnijeti u roku od 90 dana od dana kada je stranka saznala ili mogla saznati za mogućnost podnošenja tužbe.
rok za podnošenje žalbe
Žalba se podnosi upravnom sudu koji je donio odluku u roku od 15 dana od dana dostave presude.
vlada
Vlada donosi uredbe, poslovnik kojim se uređuje ustrojstvo i način rada te odlučivanje Vlade, kao i odluke, rješenja i zaključke
prestanak državljanstva otpustom
to je način prestanka državljanstva na temelju posebnog akta državnih tijela, a u povodu molbe pojedinca. Može se dati osobi koja: ima 18g, bez smetnji za vojne obveze, podmireni svi porezi, pravno uređene mirovinske obveze, ima strano državljanstvo.
Ne može ga dobit osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili ima propisanu kaznu zatvora.
