SKRIPTA Flashcards
(32 cards)
preoperativno logopedsko savjetovanje
nakon što liječnik bolesniku priopći vrstu operativnog zahvata * najčešće na dan primitka u bolnicu * psihološko savjetovanje
HNR
- omjer harmoničnog i šumnog dijela spektra (harmonic to noise ratio, HNR)
objektivna mjera koja evaluira promuklost u glasu i izražava se u dB
HNR – iznad 14dB poželjno, NHR mora biti manji od 0.14
DSI
dysphonia severity index (Indeks jakosti disfonije)
višeparametrijski mjerni instrument koji su 2000. godine razvili Wuyt i sur.,
- Vrijednost navedena četiri akustička parametara potrebna za izračun DSI temelji se na analizi 4 vrste fonacije, jedna za svaki parametar. Drugim riječima, ispituju se najduža te najtiša fonacija, nakon njih slijede fonacija od najniže do najviše frekvencije, odnosno fonacijski raspon kojim se određuje kolika je vrijednost najviše frekvencije i tri isprekidane fonacije trajanja 5-6 sekundi prema kojima se određuje jitter.
AVQI
Acoustic Voice Quality Index, AVQI (Maryn i sur., 2009)
mjeri stupanj jakosti disfonije tako što kombinira akustičku analizu fonacije (tri sekunde) i govora (dvije rečenice)
pokazalo se da ima valjanu dijagnostičku vrijednost za nizozemski, engleski, njemački i francuski jezik
pokazao je dijagnostičku točnost i značajnu korelaciju s GRBAS skalom
dobra strana ovog instrumenta je i mogućnost pouzdanog mjerenja opće težine disfonije (Grade – G) te razlučivanja normalnog glasa od disfonije – još se uvijek provode istraživanja da bi se ove dobre strane pouzdano dokazale
Zašto kontinuirani govor?
a. vokalne nedosljednosti (prozodija, prekidi glasa, modulacije) se ne mogu uvidjeti u izgovaranju produljenih vokala, a mogu biti odlučujuće u zapažanju i vrednovanju kvalitete glasa
b. disfunkcije mogu biti različito percipirane ovisno o analizi (fonacija može biti dobra, a glas u govoru istovremeno može biti loš)
c. preciznija procjena i određenje terapije
elementi vokalne terapije
edukacija o anatomiji vokalnog sustava i o tome kako patologija utječe na produkciju glasa
modifikacija ili eliminacija nepoželjnih vokalnih ponašanja – higijena glasa
postizanje efikasnog glasa pomoću modifikacije disanja i protoka zračne struje
poboljšanje vokalne kvalitete boljim približavanjem glasnica
smanjenje napetosti mišića laringealnog područja – metoda žvakanja, metoda zijevanja, laringealna masaža
vježbe kod kuće
što obuhvaća rehabilitacija nakon totalne laringektomije?
- Gutanje * Disanje * Korištenje pomagala * Glas/govor * Miris * Rehabilitaciju plivanja
ezofagealni govor
Ezofagealni govor * najstariji način alaringealnog govora * dobra razumljivost * slobodne ruke * uredna morfologija gornjeg ezofagealnog ušća * mogućnost pohađanja govornih vježbi * dugotrajan proces usvajanja novog mehanizma * (3.-6.mj.) * sporiji ritam govora
Ezofagealni govor - metode učenja * inhalacijska * injekcijska * deglutacijska Uvođenje zraka u gornji dio ezofagusa koji služi kao generator za proizvodnju ezofagealnog glasa
što moramo napraviti prije terapije s djecom
prije terapije:
a. anamneza
Intervju s roditeljima (prvi simptomi, promjene u glasu, obiteljska podloga)
simptomi (hrapavost, šumnost, visina, slab glas, nazalnost, itd)
Korištenje glasa / ponašanje
Ostali simptomi
Medicinska anamneza
b. multidimenzionalna procjena
c. rutine (obitelj, škola, aktivnosti)
DUGOROČNI vs. KRATKOROČNI CILJEVI
DUGOROČNI CILJEVI
opći cilj terapije poremećaja glasa kod djece jest uspostavljanje „optimalne kvalitete glasa i laringealne funkcije“ (Allegro, 2008; str. 151)
dugoročni ciljevi definiraju očekivanja o kvaliteti djetetova glasa i ponašanjima koja će biti uspostavljena na kraju terapije
KRATKOROČNI CILJEVI
mogu se odnositi na uzimanje propisanih lijekova (na primjer, za astmu, alergiju, GERB), usvajanje tehnika vokalne higijene, uklanjanje štetnih vokalnih ponašanja (u vidu zlouporabe i/ili krive uporabe glasa), uspostavljanje odgovarajućeg načina disanja i rezonancije (i korištenje u prikladnim situacijama), a oblikuju se s obzirom na dugoročni cilj i djetetove individualne potrebe (Stemple i Hapner, 2019; Swigert, 2005)
kc - glas neprikladnog intenziteta
KRATKOROČNI CILJEVI – KORIŠTENJE GLASA NEPRIKLADNOG INTENZITETA
dijete će izbaciti korištenje glasa neprikladnog intenziteta i znat će koristiti različite intenzitete glasa primjereno situacijama
ciljevi tretmana:
o dijete će moći razlikovati tri razine intenziteta
o dijete će moći producirati tri razine intenziteta na riječima i rečenicama te u konverzaciji
o dijete će izabrati i koristiti odgovarajuću razinu intenziteta u različitim situacijama
primjer dugoročnog cilja
Dugoročni cilj Dijete će moći koristiti glas u svim situacijama bez promjene u njegovoj kvaliteti Dijete će koristiti glas čija kvaliteta će odgovarati njegovim vršnjacima
VHI
Voice Handicap Index, VHI (Jacobson i sur., 1997)
postoji verzija prevedena na hrvatski jezik – Indeks vokalnih teškoća (Bonetti i Bonetti, 2013)
upitnik ima tri podskale: emocionalna (VHI-E), funkcionalna (VHI-F) i fizička (VHI-P)
upitnik sadrži 30 tvrdnji
pacijent izabire ponuđene tvrdnje označene brojevima od 0 do 4 – nikad, gotovo nikad, ponekad, gotovo uvijek i uvijek
bodovi cjelokupnog upitnika mogu se kretati od 0 do 120
pVHI
Pediatric Voice Handicap Index, pVHI (Zur i sur., 2007)
sadrži 23 ponuđene tvrdnje označene brojevima od 0 do 4 (nikada-uvijek)
na emocionalnu podskalu odnosi se 7 tvrdnji, na funkcionalnu također 7, a na fizičku 9 tvrdnji
upitnik ispunjavaju roditelji
VAPP
Voice Activity and Participation Profile, VAPP (Ma i Yiu, 2001)
sastoji se od 28 čestica:
percepcija jakosti problema s glasom (1 čestica)
utjecaj na posao (4 čestice)
utjecaj na dnevnu komunikaciju (12 čestica)
utjecaj na socijalnu komunikaciju (4 čestice)
utjecaj na emocije (7 čestica)
zasebna procjena ograničenja glasovnih aktivnosti i ograničenja sudjelovanja (smanjenje ili izbjegavanje vokalnih aktivnosti pojedinaca)
omogućuje kliničarima da se obrate klijentima s pitanjima o poslu, svakodnevnoj i socijalnoj komunikaciji i emocijama
Međunarodna klasifikacija funkcioniranja, nesposobnosti i zdravlja (WHO, 1997) pruža okvirni koncept za razvoj ovog instrumenta za procjenu
sustav bodovanja:
svaki od pet dijelova pojedinačno je bodovan (A)
zbroj rezultata svih dijelova daje ukupni rezultat (B)
dva dodatna rezultata čine 2. + 3. + 4. dio
1. ALS (Activity Limitation Score) – rezultat ograničenih aktivnosti dobiven zbrajanjem prvih pitanja
2. PRS (Participation Restriction Score) – rezultat ograničenog sudjelovanja dobiven zbrajanjem drugih pitanja
ukupni ALS (D) čine ALS 2., 3. i 4. dijela
ukupni PRS (E) čine PRS 2., 3. i 4. dijela
VOISS
Voice Symptoms Scale, VoiSS (Wilson, 2004)
prva verzija upitnika imala je 44 čestice
sadašnja verzija sadrži:
a. faktor koji se odnosi na samo oštećenje (15 tvrdnji)
b. emocionalni faktor (8 tvrdnji)
c. faktor fizičkih simptoma (7 tvrdnji)
odgovori se kreću na skali od 0 (nikada) do 4 (uvijek)
ujedinjuje tri faktora – teškoća, emocionalni aspekt i fizički aspekt
SIVD
Screening Index for Voice Disorder, SIVD (Ghirardi i sur., 2013)
upitnik za samoprocjenu poremećaja glasa kod učitelja
cvhi-10
Children’s Voice Handicap Index-10, CVHI-10 (Ricci-Maccarini i sur., 2013)
koristi se za djecu u dobi između 8 i 14 godina
djeca sama ispunjavaju upitnik
cvhi-10-p
Children’s Voice Handicap Index-10 for Parents, CVHI-10-P (Ricci-Maccarini i sur., 2016)
verzija CVHI-10 upitnika koji ispunjavaju roditelji
postoji umjerena korelacija između CVHI-10 i CVHI-10-P upitnika
bolja je korelacija između CVHI-10 i perceptivnih varijabli – realnija je procjena glasa same djece nego njihovih roditelja
potrebno je daljnje istraživanje ovih upitnika
VFI
Vocal Fatigue Index, VFI (Nanjundeswaran, 2014)
koristi se za prepoznavanje osoba s vokalnim zamorom
sadrži opis tipičnih problema osobe s vokalnim zamorom
preveden je na njemački, turski, portugalski, kineski, perzijski i hrvatski jezik
konačna verzija upitnika sadrži 19 pitanja u tri dijela:
a. umor u glasu
b. fizička neugoda
c. poboljšanje glasa nakon odmora
SIMPTOMI VOK. ZAMORA
- Promuklost
- Šumnost
- Gubitak glasa
- Prekidi u visini
- Nemogućnost održavanja visine glasa
- Gubitak raspona visine
- Slabost glasa
- Gubitak raspona glasnoće
- Vokalni napor
- Gubitak zraka tijekom govora
- Nestabilan glas
- Napetost u vratu/ramenima
- Bol u vratu/grlu
- Zamor mišića grla
- Stegnutost mišića vrata
- Bol tijekom gutanja
- Potreba za pročišćavanjem grla
- Nelagoda u prsima, ušima, leđima i vratu
alati perceptivne procjene glasa
a. GRBAS
b. BVP
c. VPA
d. CAPE-V
VRQOL
Voice-Related Quality of Life, VRQOL
ljestvica koja procjenjuje utjecaj poremećaja glasa na svakodnevno funkcioniranje
sastoji se od 10 pitanja, a bodovi se kreću od 0 do 100
VPA
Vocal Profile Anaysis Scheme, VPA (Camargo i Madureira, 2008)
bazira se na fonetskom opisu kvalitete glasa
pomoću 20 parametara ispituje fonaciju i prozodiju usporedbom vokalnih parametara grupiranih u parametre kvalitete, prozodije i vremenskog slijeda, s neutralnom referencom (da se izbjegne unutarnje neslaganje oko „normalnosti“ određenog parametra)
ocjenjivanje se vrši na skali od šest intervala
osim parametra S, no i njegova je pouzdanost bila umjerena
CAPE - V
Consensus Auditory-Perceptual Evaluation of Voice, CAPE-V
konstruiran je kao klinički vizualno-analogni mjerni instrument
sastoji se od šest podskala: opća jakost poremećaja, hrapavost, šumnost, napetost, visina i glasnoća
svaki atribut procjenjuje se na liniji dužine 100 mm
