srednji vijek - novi vijek

Question 1

Milanski edikt

Answer 1

313.g., kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, nakana je edikta bila sloboda vjerskog izražavanja u Rimskom Carstvu, kako bi se postigao unutarnji politički mir.

Question 2

Teodozije I, rimski car

Answer 2

380. ediktom proglasio kršćanstvo državnom religijom i 392. zabranio sve poganske kultove u Carstvu. Godine 393. ukinuo je Olimpijske igre.

Question 3

529. g.

Answer 3

Crkva zatvara Platonovu akademiju; osnovan red sv. Benedikta; kršćanska crkva zauzdala grčku filozofiju, a samostani preuzimaju monopol nad podučavanjem

Question 4

Aurelije Augustin, 354.-430.

Answer 4

smatra da je zlo samo nedostatak dobra jer sve što je Bog stvorio mora biti dobro.
O državi Božjoj - najpoznatije djelo, jedan od prvih primjera filozofije povijesti, koncept “Božje države” (civitas dei) nasuprot “zemaljske države” (civitas terrena)

Question 5

Avicena (IBN SINA), 980.-1037.

Answer 5

vodeći islamski filozof, novoplatonist

napisao “Kanon medicine” u kojem je objedinio sveukupno grčko-rimsko i islamsko medicinsko znanje

Question 6

Moses Maimonides, 1135.-1204.

Answer 6

židovski filozof i liječnik, nastojao religiju dovesti u sklad s Aristotelovim učenjem, prezirao je religiozno praznovjerje i otvoreno se borio protiv antropomorfizma
Napisao “Molitvu Bogu”

Question 7

Rumi, 1207.-1273.

Answer 7

perzijski islamski filozof, teolog, pravnik, pjesnik i sufijski mistik
Njegov sufijski put k Ljubavi temelji se na neograničenoj toleranciji prema svima i svemu što postoji.

Question 8

Toma Akvinski, 1225.-1274.

Answer 8

Pokušavao sjediniti Aristotelovu filozofiju s kršćanstvom; razumom možemo spoznati da sve oko nas ima “prvi uzrok” (racionalist), Zakoni moraju biti u skladu sa općim dobrom (prirodnim zakonom), a ako nisu imamo ih pravo prekršiti

Question 9

Prva monografija o dužnostima liječnika

Answer 9

Gabriele Zerbi: De Cautelis Medicorum, potkraj 15. stoljeća

Question 10

Parcelsus 1493.- 1541.

Answer 10

spalio Kanon medicine jer je smatrao da ne treba slijepo slijediti stara znanja već istraživati i eksperimentirati

Question 11

Renesansa - obilježja

Answer 11

preporod antičkog humanizma
nov pogled na čovjeka - individualizam
zanimanje za ljudsku anatomiju odražava se i u znanosti i u umjetnosti (Leonardo da Vinci)
empirijska metoda – Galileo Galilei
nova slika svijeta - heliocentrična naspram geocentrične (Kopernik, Isac Newton)
nov odnos prema Bogu

Question 12

Individualizam

Answer 12

Etički individualizam težište stavlja na pojedinca kao subjekta djelovanja koji utoliko postaje svrha samomu sebi, tj. potpuni razvoj individualnosti promatra se kao najviši cilj ćudorednoga djelovanja. Korijeni individualizma nalaze se već u epikurejstvu, a predstavnici su kinici, epikurejci, stoici, B. de Spinoza, T. Hobbes, D. Hume.

Question 13

Empirijska metoda

Answer 13

je ona koja se temelji na istraživanju

Question 14

Martin Luther 1483.-1546.

Answer 14

reformator, protestant, želio se vratiti izvornom kršćanstvu, preveo Bibliju na njemački jezik te je tako narodni jezik preuzeo mjesto latinskog. Suprostavio se katoličkoj crkvi te je ekskomuniciran.

Prodaju oprosta grijeha smatrao skandaloznom pa je napisao: “Svakom kršćaninu koji se iskreno pokaje bit će potpuno odriješeni grijesi, bez kupnje oprosta, samo milošću Božjom.”

Question 15

Amatus Lusitanus 1511.-1567.

Answer 15

Napisao Curationum medicinalium centuriae septem, u sedmoj knjizi spominju se etička načela i liječnička prisega (polaganje računa pred Bogom)

Question 16

Carpe diem

Answer 16

= iskoristi dan, krilatica baroka

Question 17

Memento mori

Answer 17

= sjeti se da si smrtan, barok

Question 18

Barok - obilježja

Answer 18

• nepravilno zrno bisera (dosl)

Borbe katolika i protestanata, velike klasne razlike; Idealizam i materijalizam

Question 19

Idealizam

Answer 19

smjer u filozofiji koji za polazište u tumačenju svijeta i života uzima neko nadosjetilno načelo, ideju, svijest, misao ili Boga (Platon)

Question 20

Materijalizam

Answer 20

vjera u materiju, odn. smjer u filozofiji prema kojemu je materija temelj postojanja, a mišljenje i svijest su njezini proizvodi

Question 21

Descartes 1596.- 1650.

Answer 21

racionalist - razum je jedini izvor spoznaje-
metoda sumnje;
Mislim dakle jesam (Cogito ergo sum)
napisao Raspravu o metodi - u kojoj se obraća ljudima zdravog razuma

Question 22

Baruch de Spinoza 1632.-1677.

Answer 22

racionalist, panteist, kritizirao službenu vjeru pa je izopćen, “cilj vjere je samo poslušnost spram Boga i pobožnost, a cilj filozofije jest Istina “

Question 23

Panteizam

Answer 23

Bog je sveprisutan (Sve što postoji je priroda, priroda je Bog ) - Spinoza

Question 24

Elena Lucrezia Cornaro Piscopia

Answer 24

1678. prva žena u povijesti sa diplomom (matematika, teologija, filozofija), poznavala 7 svjetskih jezika

Question 25

David Hume (1711.- 1776.)

Answer 25

empirist, otkriva skepticizam kao temelj i konačni ishod svake spoznajno-empirijske orijentacije izvor i kriterij moralnog ocjenjivanja u izvornome „moralnom osjećaju”- empatija zastupao potrebu odvajanja religije od znanosti, odbacujući postojanje bilo kakve „prirodne” i razumske religije

Question 26

Skepticizam

Answer 26

pravac koji kao osnovno načelo zastupa sumnju u vrijednost neospornih izrečenih teorijskih ili praktičnih tvrdnjI, sumnju u spoznajni kriterij istinosti te tomu suprotstavlja načelo suzdržavanja od izricanja bilo kakvih sudova

Question 27

empatija

Answer 27

sposobnost suosjećanja s drugima

Question 28

"Razum jest i mora biti rob strastima"

Answer 28

D. Hume

Question 29

Jean-Jacques Rousseau 1712.- 1778.

Answer 29

francuski filozof, politički teoretičar, književnik i glazbenik Isticao je da su prvobitni ljudi u prirodnom stanju bili slobodni i jednaki, pokretani nagonom za samoodržanjem, milosrđem i ljubavlju prema sebi. Društvena nejednakost rezultat je povijesne transformacije dobroga „prirodnoga čovjeka” u natjecateljski raspoloženoga „društvenog pojedinca” nošena sebičnošću. Najznačajnije djelo: Društveni ugovor (1762.)

Question 30

“…nitko ne bi trebao biti toliko bogat da kupuje druge ljude, niti bi itko trebao biti toliko siromašan da se mora prodavati“

Answer 30

Jean-Jacques Rousseau

Question 31

"... bit ćete izgubljeni ako zaboravite da su plodovi svačiji i da zemlja nije ničija."

Answer 31

Društveni ugovor, Jean-Jacques Rousseau, 1762.

Question 32

Immanuel Kant 1724. –1804.

Answer 32

njemački filozof znanje se stječe iskustvom i razumijevanjem u tumačenju etike polazi od pojma dobre volje Dobro je ono koje ima za svrhu ispunjenje dužnosti, odnosno poštivanje zakona. Moralna dobrota nekog ljudskog čina ne slijedi iz objekta, tj. ništa nije dobro samo po sebi. (Sama nakana je dobra jedino ako se radi iz dužnosti, tj. da bismo poštivali moralni zakon) Naglašava dužnost poštivanja posebnog dostojanstva čovjeka kao razumnog i slobodnog bića.

Question 33

Volja je

Answer 33

razumska težnja

Question 34

Kategorički imperativ

Answer 34

po Kantu, moralni zakon koji nam naređuje kako da se ponašamo (svaki ga čovjek ima ako ima samokontrolu)

Question 35

„Radi tako da princip tvoga rada može postati princip rada svih drugih“.

Answer 35

Kategorički imperativ, I. Kant

Question 36

"Djeluj tako da tretiraš ljude, kako sebe tako i druge, uvijek kao cilj, a nikad kao sredstvo!„

Answer 36

Kategorički imperativ, I. Kant

Question 37

„Dvije stvari ispunjaju moju dušu uvijek novim i sve većim udivljenjem i strahopoštovanjem što se više i ustrajnije razmišljanje bavi njima: zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni.”

Answer 37

Kritika praktičnog uma, I. Kant

Question 38

Thomas Perrcival 1740.-1804.

Answer 38

napisao kodeks etičkih pravila za liječnike i kirurge etički standardizirao četiri područja djelovanja liječnika poslužio kao uzor za za izradu kasnijih službenih etičkih kodeksa

Question 39

Četiri područja djelovanja liječnika (Perrcival)

Answer 39

1. nužne vrline - strpljenje i sućut 2. govorenje istine i odnos povjerenja 3. ljubaznost i diskrecija 4. uloga liječnika kao svjedoka i vještaka u sudskim sporovima

Question 40

Svjetska zdravstvena organizacija

Answer 40

organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva. Sjedište joj je u Ženevi u Švicarskoj. SZO su osnovali UN 7. travnja 1948. godine. Prvi predsjednik skupštine SZO-a bio je prof. dr. Andrija Štampar. Osnovna zadaća - pomaganje u ostvarenju najviše razine zdravlja za sve ljude u svijetu. - Opća deklaracija o ljudskim pravima

Question 41

Svjetska liječnička udruga

Answer 41

Svjetska liječnička udruga (World Medical Association, WMA) je međunarodna nezavisna udruga osnovana 1947. g. - Ženevska deklaracija

Question 42

Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, Oviedo, 1997.g.

Answer 42

prvi međunarodni multilateralni ugovor na području ljudskih prava i primijenjene biologije i medicine ističe se potreba za međunarodnom suradnjom (teme:pristanak, privatni život i pravo na informaciju, ljudski genom, znanstvena istraživanja, odstranjivanje organa i tkiva u svrhu transplantacije, zabrana novčane dobiti i raspolaganja nekim dijelom ljudskog tkiva)

Question 43

"Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva."

Answer 43

1. članak Opće deklaracije o ljudskim pravima

Question 44

Ženevska deklaracija 1948.

Answer 44

predstavlja deklaraciju o liječničkoj posvećenosti humanitarnim ciljevima medicine, revizija Hipokratove prisege