Talamus Flashcards

(47 cards)

1
Q

Recepori za miris

A

Nalaze se u gornjem dijele nosne šupljine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Receptori za vid

A

Nalaze se u mržnjaci ili retini oka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako se definira osjet?

A

Osjet se definiše kao psihički proces ili doživljaj zasnovan na utvrdivanju pojedinačnih karakteristika predmeta i pojava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Da li osjeti egzistiraju kao posebni nezavisni entiteti?

A

Ne, osjeti ne egzistiraju kao posebni nezavisni entiteti, već kao dio perceptivnih procesa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Gdje se nalaze receptori za vid?

A

Receptori za vid nalaze se u mrežnjači ili retini oka.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koju energiju primaju receptori za vid?

A

Receptori za vid primaju elektromagnetnu ili svjetlosnu energiju talasne dužine od 400 do 700 nanometara.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Šta pokriva prednji dio površine oka?

A

Prednji dio površine oka pokriva prozirna rožnjača.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako se određuje količina svjetla koja prolazi kroz rožnjaču?

A

Količina svjetla koja prolazi kroz rožnjaču određena je veličinom otvora mišića zvanog šarenica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kako se naziva otvor u šarenici?

A

Otvor u šarenici naziva se zjenica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako se veličina zjenice prilagođava?

A

Veličina zjenice se automatski prilagođava pristigloj količini svjetla.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Šta se dešava sa zjenicom kada je svjetlo intenzivnije?

A

Kada je svjetlo intenzivnije, otvor zjenice je manji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koja struktura oka se prilagođava na nastalu sliku?

A

Leća se prilagođava na nastalu sliku mijenjanjem svoje zakrivljenosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Šta se događa kada se leća prilagodi?

A

Kada se leća prilagodi, zaoštrava se ugao loma zraka svjetla i stvara oštar obris na mrežnjači.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Fill in the blank: Osjet se definiše kao _______.

A

psihički proces ili doživljaj zasnovan na utvrdivanju pojedinačnih karakteristika predmeta i pojava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Gdje se nalazi središte retine gdje je vid najoštriji?

A

U fovei

Fovea je centralno područje retine koje je najosjetljivije na svjetlost i omogućava najjasniji vid.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koliko čepića ima u ljudskoj mrežnjači?

A

Oko 6,5 miliona

Čepići su odgovorni za percepciju boja i aktivni su tokom dana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koje boje registruju čepići?

A

Crvenu, žutu, zelenu i plavu

Čepići su fotoreceptori koji omogućavaju boji vid.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koliko štapića ima u ljudskoj mrežnjači?

A

Oko 120 miliona

Štapići su fotoreceptori koji su aktivni u slabom svjetlu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koje boje registruju štapići?

A

Crnu, sivu i bijelu

Štapići su odgovorni za noćni vid i percepciju svjetlosti.

20
Q

Po čemu se razlikuju štapići i čepići?

A

Po svom izgledu, funkciji i po tome koje boje registruju

Štapići su za ahromatski vid, dok čepići registruju hromatske boje.

21
Q

Šta štapići i čepići transformišu?

A

Svjetlost u električnu energiju

Ova transformacija omogućava vizualni proces.

22
Q

Zbog čega štapići i čepići mogu apsorbovati svjetlo?

A

Zahvaljujući svom fotopigmentu

Fotopigmenti su kemijske tvari koje omogućavaju osjetljivost na svjetlost.

23
Q

Šta se dešava kada štapići i čepići prime svjetlost?

A

Aktiviraju se i šalju signale putem optičkog živca

Ovi signali se obrađuju u mozgu i omogućavaju percepciju slike.

24
Q

Šta se dešava u daljnjem procesu pristiglih vizualnih informacija?

A

Tumače se, dolazi do vizuelne percepcije.

25
Kako se definiše vizualna percepcija?
Proces aktivnog prikupljanja, organizovanja i interpretiranja vizuelnih podražaja.
26
Koje su ključne funkcije vizualne percepcije?
Prepoznavanje ili kategorizovanje predmeta, lokalizacija u prostoru.
27
Šta vizualna percepcija omogućava?
Percepciju oblika, boje, udaljenosti i kretanja predmeta.
28
Koja je funkcija slušnih koščica?
Prenose vibracije zvuka iz srednjeg uha do unutrašnjeg uha ## Footnote Slušne koščice uključuju čekić, nakovanj i stremen.
29
Koji deo uha prenosi zvučne talase do bubne opne?
Vanjsko uho ## Footnote Zvučni talasi prolaze kroz vanjsko uho, srednje uho, a zatim do unutrašnjeg uha.
30
Šta se dešava sa zvučnim talasima kada udare u bubnu opnu?
Bubna opna zatreperi istom frekvencijom kao i zvučni talas ## Footnote Ovo uzrokuje daljnje prenose vibracija kroz slušne koščice.
31
Koje koščice se nalaze u srednjem uhu?
* Čekić * Nakovanj * Stremen ## Footnote Ove koščice su ključne za prenos zvuka do unutrašnjeg uha.
32
Koji deo unutrašnjeg uha sadrži receptore za sluh?
Unutrašnje uho ## Footnote Receptori za sluh pretvaraju mehaničku energiju zvučnih talasa u bioelektrične impulse.
33
True or False: Zvučni talasi se transformišu unutar vanjskog i srednjeg uha pre nego što stignu do unutrašnjeg uha.
True ## Footnote Proces transformacije zvučnih talasa je ključan za percepciju zvuka.
34
Fill in the blank: Zvučni talasi prvo prolaze kroz _______ pre nego što dođu do bubne opne.
vanjsko uho ## Footnote Ovo je prvi korak u procesu slušanja.
35
Šta se dešava u vestibularnom kanalu unutrašnjeg uha?
Koščice sabijaju tečnost ## Footnote Ovaj proces je važan za ravnotežu i percepciju zvuka.
36
Koji je poslednji deo slušnog sistema koji zvučni talas dodiruje pre nego što uđe u unutrašnje uho?
Ovalni prozorčić ## Footnote Stremen se povezuje sa ovalnim prozorčićem kako bi prenio vibracije.
37
Koje vrste papila se nalaze na jeziku?
* Vlaknaste papile * Gljivaste papile * Listaste papile * Okružene papile ## Footnote Papile su klasificirane prema obliku i funkciji, a svaka vrsta ima različitu raspodjelu na jeziku.
38
Koja je funkcija okusnih papila?
Sadrže okusne pupoljke koji omogućuju percepciju okusa. ## Footnote Svaki okusni pupoljak sadrži 50-100 okusnih ćelija.
39
K koliko okusnih pupoljaka se procjenjuje da se nalazi na jeziku?
Oko 10 000 okusnih pupoljaka. ## Footnote Ove strukture su ključne za percepciju okusa.
40
Koje papile nemaju okusne pupoljke?
Vlaknaste papile. ## Footnote Ove papile ne doprinose percepciji okusa.
41
Kako se mirisne tvari kodiraju u mozgu?
Svaka mirisna tvar kodirana je različitim obrascem reagiranja mirisnih receptora. ## Footnote Ovo omogućava prepoznavanje različitih mirisnih tvari.
42
Koje su dvije glavne regije u mozgu uključene u percepciju mirisa?
* Primarni olfaktorni korteks * Sekundarni olfaktorni korteks ## Footnote Ove regije su uključene u obradu mirisnih signala.
43
Gdje se nalazi mirisna lukovica?
Kao dio mozga, smještena je ispod frontalnog režnja. ## Footnote Ona šalje signale u snopovima u različite dijelove mozga.
44
Što se događa kada mirisna tvar prođe kroz sluznicu nosa?
Aktivira niz senzornih neurona. ## Footnote Ovi neuroni šalju signale u mirisnu lukovicu.
45
Kako se mirisni signali obrađuju u mozgu?
Ujedinjuju se signali iz velikog broja senzornih neurona. ## Footnote Ova integracija omogućava prepoznavanje mirisnih tvari.
46
Koje su karakteristike vlaknastih papila?
Imaju oblik čunjeva i raspoređene su po širokoj površini jezika. ## Footnote Ove papile ne sadrže okusne pupoljke.
47
Koje informacije se prenose iz mirisne lukovice?
Signali se šalju u različite zone cerebralnog korteksa. ## Footnote Ove zone su uključene u prepoznavanje i kategorizaciju mirisnog podražaja.