Trziste Rada

Question 1

Definiraj tržište rada

Answer 1

Tržište rada predstavlja sveukupnost odnosa između ponude i potražnje za radom

Question 2

Koje kategorije ili veličine su bitne za definiranje veličine tržišta rada

Answer 2

Broj stanovnika, radno sposobno stanovništv i radna snaga koja uključuje zaposlene i nezaposlene

Question 3

Pojasni pojam broj stanovnika u odnosu na važnost tržišta rada

Answer 3

Broj stanovnika je najširi makroekonomksi indikator, on definira Tržiše rada ukazujući na demografsku veličinu zemlje koja direktno uvjetuje veličinu tržišta rada

Question 4

Pojasni pojam radno sposobno stanovništvo vezano uz tržište rada

Answer 4

Radno sposobno stanovništvo je uži pojam odnosno makrekonomski idikator od broja stanovnika koji definira tržište rada. U radno sposobno stanovništvo ulaze osobe straije od 15 do 65 godina no nisu svi radno aktivni odnosno svi radno sposobni ne predstavljaju radnu snagu

Question 5

Pojasni pojam radna snaga i navedi koji joj je sinonim

Answer 5

Radna snaga je uži pojam od radno sposobnog stanovništva i uključuje onaj dio stanovništva koji je od 15 do 65 godina koji su zaposleni (rade) ili su nezaposleni (prijavljeni su u HZZ). Sinonim je ekonomski aktivno stanovništvo.

Question 6

Koje pokazatelje koristimo u empirijskoj analizi tržišta rada?

Answer 6

Stopa participacije rada i stopa nezaposlenosti

Question 7

Objasni stopu participacije rada

Answer 7

Stopa participacije rada je omjer radne snage i radno sposobnog stanovništva

Question 8

Kako se računa stopa participacije

Answer 8

Radna snaga kroz radno sposobno stanovništvo puta 100

Question 9

Analizirajući tržište rada u Hrvatskoj koje zaključke donosimo po pitanju stope participacije?

Answer 9

Stopa participacije na tržištu rada u Hrvatskoj vrlo je mala što znači da od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva jedan veliki dio (gotovo polovica) nije radno aktivna (niti radi niti traži posao).

Question 10

Objasni stopu nezaposlenosti

Answer 10

Stopa nezaposlenosti je omjer broja nezaposlenih u odnosu na radnu snagu te je glavni pokazatelj slike nekog tržišta rada

Question 11

Kako se računa stopa nezaposlenosti (u)

Answer 11

Ukupan broj nezaposlenih kroz radna snaga puta 100

Question 12

Analizirajući tržište rada u Hrvatskoj koje zaključke donosimo po pitanju stope nezaposlenosti?

Answer 12

Stopa nezaposlenosti Hrvatskoj iznosi oko 7 posto što je najnniža stopa nezaposlensti te je mnogi nazivaju prirodnom stopom nezaposlenosti. Stpa nezaposlenosti je niska zbog rasta ekonomske aktivnosti posljednjih godina poput iseljavanja. Analizirane stope nezaposlenosti usklađene su sakretanjem stope nezaposlenosti u EU

Question 13

Usporedi europsko tržište rada i američko tržište rada

Answer 13

Europsko tržište rada puno je rigidnije tržište rada naspram američkog tržišta rada zbog čega se promjene nezaposlenosti ne vide odmah već sa vremenskim odmakom. S obzirom na fleksibilnost američkog tržišta, u vrijeme recesija i kriza, ono reagira odmah (stope naglo rastu) kao i po izlasku iz istih ( stope se naglo smanje pri ekonomskom oporavku). Na europskom tržištu nezaposlenost raste kasnije i smanjuje se kasnije.

Question 14

Na koji način možemo mjeriti nezaposlenost odnosno stopu nezaposlenosti?

Answer 14

Može se mjeriti kroz službenu registraciju nezaposlenih ( preko HZZ-a) i anketnog mjerenja nezaposlenosti.

Question 15

Objasni službenu registriranu nezaposlenost

Answer 15

Odnosi se na formalnu, administrativnu stopu nezaposlenosti, računa se temeljem službeno prijavljenih nezaposlenih osoba podijeljenih sa radnom snagom

Question 16

Objasni anketno mjerenje nezaposlenosti

Answer 16

Odnosi se na procjenu koja se temelji na određenom broju anketa velikog uzorka te se procjenjuje kolika je zaista stvarna stopa nezaposlenosti. Stopa se računa razrađenom metodologijom Svjetske organizacije rada (ILO). U prošlosti su odstupanja bila velika zbog rada na crno dok zadnjih godina razlika nije značajna.

Question 17

Sa čime stopa nezaposlenosti visoko korelira? Objasni.

Answer 17

Stopa nezaposlenosti visoko korelira sa poslovnim ciklusima. To znači da u vrijeme recesije stopa nezaposlenosti raste, odnosno, u vrijeme ekspanzije stopa nezaposlenosti pada

Question 18

Utječe li na stopu nezaposlenosti karakteristika tržišta rada? Objasni.

Answer 18

Na stopu nezaposlenosti utječu karakteristike tržišta rada. Naime, 2 zemlje strukturno različite sa različitim tržištima rada (felksibilno vs rigidno), istom stopom rasta BDP-a, iste veličine i karakteristike, nalazeći se u istoj fazi poslovnog ciklusa ( npr. u ekspanziji), zemlja sa fleksibilnim tržištem rada imati će nižu stopu nezaposlenosti od zemlje sa rigidnim tržištem rada.

Question 19

Definiraj rigidno tržište rada.

Answer 19

Rigidno tržište rada pokazuje nefleksibilnost u različitim aspektima te za posljedicu ima višu stopu nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti se sporije povećava u vrijeme recesije te sporije kreće novo zapošljavanje u vrijeme ekspanzije. Takvo tržište rada moguće je fleksibilizirati ulaganjem države u tržište rada ( edukacije, prekvalifikacije i sl.)

Question 20

Koje vrste nezaposlenosti poznajemo?

Answer 20

Ciklička nezaposlenost, strukturna nezaposlenost i frikcijska nezaposlenost

Question 21

Objasni cikličku nezaposlenost

Answer 21

Ciklička nezaposlenost rezultat je poslovnih ciklusa (recesija) pri čemu poduzeća smanjuju obim posla, nezaoslenost se povećava, dolazi do pada potražnje roba i pada proizvodnje što rezultira niskom potražnjom na tržištu rada (porast nezaposlenosti)

Question 22

Objasni ulogu vlade i ponašanje rigidnog odnosno fleksibilnog tržišta rada pri cikličkoj nezaposlenosti.

Answer 22

Vlada može primjeniti cikličke mjere poticanja ekonomskog rasta (smanjivanje poreza, davanje različitih poticaja). Što je tržište rada rigidnije, vrijeme potrebno da se ciklička nezaposlenost promijeni biti će duže i obrnuto što je tržište rada fleksibilnije.

Question 23

Objasni strukturnu nezaposlenost i navedi sinonim.

Answer 23

Strukturna nezaposlenost ili prirodna stopa nezaposlenosti rada je nezaposlenost koja rezultira nepodudaranjem ponude i potražnje na tržištu rada. Razloz nepodudaranje mogu biti različiti (rigidno radno zakonodavtsvo, neadekvatni obrazovni sustav). Na ovu vrstu nezaposlenosti se lako i brzo može utjecati mjerama.

Question 24

Objasni frikcijsku nezaposlenost

Answer 24

Frikcijska nezaposlenost je privremena. Razlozi takve nezaposlenosti mogu biti napuštanje straog posla, porodiljni, bolest itd. Poseba kategorija frikcijske nezaposlenosti je sezonska nezaposlenost što znači da nezaposlenost raste tijekom niske sezone (turizam, poljoprivreda, građevinarstvo).
Hrvatska ima relativno visoku komponentu frikcijske nezaposlenosti.

Question 25

Koje dvije relacije koristimo kod teorijskog modela objašnjavanja prirodne stope nezaposlenosti odnosno strukturne nezaposlenosti?

Answer 25

Relaciju određivanja nadnica i relaciju određivanja cijena.

Question 26

Što sve utječe na visinu nadnica u ekonomiji?

Answer 26

Pregovaračka moć sindikata, pregovaračka mć radnika, razina stope nezaposlenosti, očekivana razina cijena i ostali čimbenici

Question 27

Objasni pregovaraču moć sindikata kao utjecaj na visinu nadnice

Answer 27

Sindikati u pojeidnim zemljama imaju značajnu ulogu u formiranju visine nadnice (Europa npr). Uloga sindikata vidi se kroz kolektivno pregovaranje koje je važno s obzirom da se kolektivni ugovori potpisuju u pravilu do 3 godine. Što je sindikat jači odnosno bolja mu je pregovaračka moć ima za rezultat vee nadnice (HEP, kolektivni ugovor javnog sektora)

Question 28

Objasni pregovaračku moć radnika kao utjecaj na visinu nadnice

Answer 28

Pregovaračka moć radnika jača je što osoba ima bolje kvalifikacije i više vještina u odnosu na svoju konkurenciju te samim time može ostvariti više nadnice.

Question 29

Objasni stopu nezaposlenosti kao utjecaj na visinu nadnice

Answer 29

U trenucima kada je stopa nezaposlenosti viša, nadnice će biti niže i obrnuto, kada je stopa nezaposlenosti niža, nadnice će biti veće. Veza stoe nezaposlenosti i nadnica je negativna jer kad u raste, W pada.

Question 30

Objasni očekivanu razinu cijena kao utjecaj na visinu nadnice

Answer 30

S obzirom na važnost realne nadnice za radnike i poduzeća, naša očekivanja o tome što će se dešavati sa cijenama u budućnosti utječe na naša očekivanja nadnica što će imati utjecaja u procesu pregovaranja i konačni ishod. Očekivanje rasta dovodi do potražnje većih nadnica u pregovorima. Veza je pozitivna jer kad Pe raste raste i W.

Question 31

Što je Pe

Answer 31

Očekivana agregatna razna cijena

Question 32

Što je Z varijabla

Answer 32

Z varijabla su ostali čimbenici

Question 33

Objasni Z varijablu kao utjecaj na visinu nadnice

Answer 33

Z varijabla pokazuje rigidnost na tržištu rada i obuhvaća nekoliko faktora odnosno indikatora, a ti faktori su: razina minimalne plaće, naknada za nezaposlene i regulativa o otpuštanju zaposlenih. Ako će Z varijabla rasti, rasti će i nadnice.

Question 34

Objasni W=PeF(u,z)

Answer 34

Nadnice ovise o očekivanoj razini cijena i funkcija su stope nazposlenosti i Z varijable

Question 35

Objasni relaciju određivanja nadnica

Answer 35

Relacija određivanja nadnica pokazuje vezu između stope nezaposlenosti i realne nadnice. Što je viša stoa nezaposlenosti, biti će niža realna nadnica, a što je viša Z varijabla biti će više realne nadnice.

Question 36

Kako se piše relacija određivanja nadnica?

Answer 36

W/P = F(u,z) | (-,+)

Question 37

O čemu ovise realne nadnice?

Answer 37

Ovise o stopi nezaposlenosti sa kojom imaju negativnu vezu i o Z varijabli sa kojom imaju pozitivnu vezu.

Question 38

Objasni relaciju određivanja cijena.

Answer 38

Relacija određivanja cijena je relacija između cijena odabrane od poduzeća, nominalne plaće i marže.

Question 39

Koja varijabla je zajednička relaciji određivanja nadnica i određivanju cijena?

Answer 39

Varijabla = realna nadnica - W/P

Question 40

Kako pišemo relaciju određivanja nadnice?

Answer 40

W/P = 1/(1+marža)

Question 41

Grafički prikaži model tržišta rada i objasni

Answer 41

Nacrtaj i provjeri u bilježnici

Question 42

Što određuje prirodnu stopu nezaposlenosti?

Answer 42

Relacije određivanja cijena i određivanja nadnice

Question 43

Ovisi li prirodna stopa nezaposlenosti (strukturna nezaposlenost) o poslovnim ciklusima?

Answer 43

Ne, ona ne ovisi o poslovnim ciklusima već o strukturnim faktorima, ona se ne može brzo smanjiti ali se na nju može utjecati s vremenom.

Question 44

Koji su to faktori koji će utjecati na prirodnu stopu nezaposlenosti?

Answer 44

Faktori koji se nalaze u sadržaju relacije određivanja nadnica i određivanja cijena.

Question 45

Grafički prikaži promjenu Z varijable uslijed povećanja naknade za zaposlene pri čemu nadnice rastu te navedi koja relacija se mijenja, PS ili WS.

Answer 45

Nacrtaj i provjeri u bilježnici

Question 46

Grafički prikaži povećanje marže što dovodi do smanjenja relane nadnice te navedi koja relacija se mijenja, PS ili WS.

Answer 46

Nacrtaj i provjeri u bilježnici

Question 47

Osim karakteristika tržišta rada na pirodnu stopu nezaposlenosti utječe i?

Answer 47

Antimonopolsko zakonodavstvo odnosno promjene na tržištu koje rezultiraju promjenama na marže.

Question 48

Kada dolazi do prirodne stope zaposlenosti i definiraj ju.

Answer 48

Do prirodne stope zaposlenosti dolazi kada je output odnosno BDP na svojoj prirodnoj razini. To je razina zaposlenosti koja prevladava kada je nezaposlenost jednaka svojoj prirodnoj stopi.

Question 49

Rezultat smanjenja minimalne zagarantirane place je ______ ______ ______

Answer 49

Visa razina nadnica