uho i osjet sluha Flashcards
(104 cards)
1
Q
Kako nastaje zvuk?
A
Zvuk nastaje mehaničkim djelovanjem na molekule medija koje se zgušnjavaju i razrjeđuju te time stvaraju vibracije odnosno valove
2
Q
Koje su karakteristike zvuka?
A
- vibracije molekula zraka šire se pravocrtno u svim smjerovima
- brzina kretanja zvuka je oko 340 m/s
- jednostavni zvukovi se mogu opisati sinusoidnom funkcijom
3
Q
Koja su fizikalna obilježja zvuka?
A
Frekvencija, amplituda i faza
4
Q
Šta je frekvencija vala, koja je mjerna jedinica?
A
Broj ciklusa u jedinici vremena, broj zgušnjavanja i razrjeđivanja zraka (Hz)
5
Q
Što je amplituda, koja je mjerna jedinica?
A
Veličina zračnog tlaka, udaljenost između brijega (ili dola) i vala i njegove točke ravnoteže (dB)
6
Q
Šta je faza, kako se mjeri?
A
Početni položaj vala u odnosu na referentnu točku, mjeri se u stupnjevima
7
Q
Koliko stupnjeva tvori cijeli titraj ili ciklus vala?
A
360
8
Q
Što je fazni pomak?
A
Pomak u titranju dva vala
9
Q
Iz čega se razvio slušni sustav?
A
Iz kože
10
Q
Opiši evoluciju uha u 3 koraka
A
- bočna brazda (lateralna linija)- horizontalni red živčanih završetaka u koži riba i vodozemaca
- primitivni labirint- neke vrste riba s unutrašnjim ušima
- pužnica- sisavci, ptice i gmazovi
11
Q
Koja su 3 glavna dijela uha?
A
Vanjsko, srednje i unutrašnje
12
Q
Od čega se sastoji vanjsko uho?
A
Od ušne školjke, slušnog kanala i bubnjića
13
Q
Od čega se sastoji srednje uho?
A
Od slušnih košćica i Eustahijeve cijevi
14
Q
Od čega se sastoji unutrašnje uho?
A
Od pužnice i Cortijevog organa
15
Q
Koja su dva mišića koja se nalaze u srednjem uhu?
A
Stapedius (čekić) i tensor tympani (stremen)
16
Q
Koja je funkcija mišića u srednjem uhu?
A
Zaštita unutarnjeg uha- akustični refleks
17
Q
Od čega se sastoji koštani labirint u unutrašnjem uhu?
A
Od pužnice i polukružnih kanala
18
Q
Koja je funkcija pužnice?
A
Sluh
19
Q
Koja je funkcija polukružnih kanala?
A
Ravnoteža
20
Q
Od kojih se tri kanala sastoji pužnica?
A
- vestibularni
- pužnični ili središnji
- timpanični
21
Q
Šta je perilimfa, gdje se nalazi?
A
Slična krvnoj plazmi, u vestibularnom i timpaničnom kanalu
22
Q
Šta je endolimfa, gdje se nalazi?
A
Tekućina s puno K+ iona, pozitivnija od perilimfe, u pužičnom kanalu
23
Q
Čime je omeđen pužični kanal?
A
Bazilarnom i Reissnerovom membranom
24
Q
Šta je Cortijev organ, gdje je smješten?
A
Na bazilarnoj membrani, mjesto gdje se mehanička energija titranja pretvara u živčane impulse
25
Koji su glavni dijelovi Cortijevog organa?
Stanice dlačice i tektorijalna membrana
26
Za šta su pričvršćene vanjske stanice dlačice, kakav proces obavljaju?
Za tektorijalnu membranu, aktivan proces
27
Koja je funkcija unutrašnjih stanica dlačica?
Kodiraju visinu i intenzitet zvuka
28
Objasni pretvorbu mehaničke energije titranja u živčane impulse.
Bazilarna membrana prenosi vibracije na stanice dlačice koje se zatim savijaju. Na stereocilijama dlačice nalaze se ionski kanali. Savijanjem dlačica ionski kanal se otvara i kalijevi ioni ulaze u stanicu. Dolazi do depolarizacije. Na bazi stanice otvaraju se kanali za kalcij. Oslobađaju se neurotransmiteri na dnu stanice dlačice. Aktivacija stanica spiralnog ganglija
29
Kakav je tip 1 vlakana slušnog živca?
Mijelinizirana vlakna, povezana s unutrašnjim stanicama dlačicama (većina)
30
Kakav je tip 2 vlakana slušnog živca?
Nemijelizirana vlakna, povezana s vanjskim stanicama dlačicama
31
Kako se kodira visina zvuka? (2 principa, 2 podprincipa)
1. princip frekvencije
- princip salve
2. princip mjesta
- putujući val
32
Objasni princip frekvencije
Bazilarna membrana vibrira kao cjelina, frekvencija tiranja se pretvara u frekvenciju okidanja akcijskog potencijala
33
Koji je nedostatak principa frekvencije?
Neuronska aktivnost ide do 1000 Hz, ne mogu se kodirati zvukovi viši od 1000 Hz
34
Objasni princip salve, čija je to ideja?
Wever, temporalni kod, različiti neuroni okidaju akcijske potencijale u različitim točkama ciklusa zvučnog vala, fazno zaključavanje
35
Objasni princip mjesta
Različite frekvencije vibracije proizvode promjene na različitim mjestima na bazilarnoj membrani
36
Objasni putujući val, čija ideja?
Bekesy, putujući val prolazi cijelom bazilarnom membranom, ovisno o frekvenciji, na određenom mjestu val postiže maksimum
37
Šta je tonotopna organizacija?
Pravilan poredak frekvencija duž bazilarne membrane
38
Koji je nedostatak putujućeg vala?
Neprecizno kodiranje frekvencija manjih od 1000 Hz, bazilarna membrana je na vrhu previše labava
39
Što je aktivni proces, koji dio je zaslužan za njega?
Vanjske stanice dlačice, povećanje amplitude putujućeg vala na mjestu gdje dostiže maksimum
40
Koja je prednost aktivnog procesa?
Postiže se veća preciznost u kodiranju visine zvuka
41
Šta se dpgađa s pužnicom zbog aktivnog procesa?
Emitira zvukove- otoakustične emisije
42
Šta je tinitus, od čega može nastati?
Zujanje u ušima, aspirin, izlagaje buci, neuroska degeneracija
43
Opiši uzlazne slušne puteve
Lijeva, desna pužnica- pužnična jezgra (moždano deblo)- gornja maslinasta jezgra (moždano deblo)- lijevi/desni donji kolikuli- medijalna genikulatna jezgra (talamus)- primarni auditorni korteks A1 (temporalni režanj)
44
Gdje gornja maslinasta jezgra projicira EFERENTNA vlakna?
- lateralni dio: ipsilateralno do unutarnjih stanica dlačica
- medijalni dio: kontralateralno do vanjskih stanica dlačica
45
Opiši podešenost za frekvencije slušnog živca
- šire su krivulje podešenosti za više frekvencije (sto za niske, tusuću za visoke)
- bolje razlikovanje zvukova niže frekvencije
46
Opiši kompresiju amplitude
- dinamična kompresija raspona neuronskog odgovora
- potencijalna funkcija s eksponentom n=0.3
- pojačava zvukove slabijeg intenziteta
47
Što je modulacija amplitude?
Spore promjene zvuka (omotnica amplitude), podešenost za modulaciju (skupina detektora)
48
U kojim su dijelovima neuroni osjetljivi na modulaciju amplitude?
Moždano deblo, talamus i korteks
49
Tri elementa organizacije slušnog korteksa
- jezgra
- pojas (belt)
- parapojas (parabelt)
50
Koji su dijelovi jezgre slušnog korteksa?
-A1 (primarni slušni korteks)
- R (rostralno polje)
- RT (rostralno.temporalno polje)
51
U primarnom slušnom korteksu, koje su osobine stanica koje pokazuju podešenost za frekvenciju?
- tonotopna organizacija
- šire krivulje podešenosti nego u slušnom živcu
- slabije reagiraju na čiste tonove
52
Stanice u primarnom slušnom korteksu pokazuju podešenost za:
- modulaciju amplitude
- spektralnu modulaciju
53
Koja su dva kortikalna slušna puta, koje su im funkcije?
1. vetralni što put- vokalizacija
2. dorzalni gdje put- lokalizacija
54
Opiši put ventralnog puta
primarni auditorni korteks- pojas- prednji dio parapojasa- orbitofrontalni korteks
55
Opiši put dorzalnog puta
primarni auditorni korteks- pojas- stražnji dio parapojasa- parijetalni porteks/dorzolateralni prefrontalni korteks
56
Koja su dva elementa detekcije zvukova?
- minimalni čujni pritisak (apsolutni prag)
- minimalno čujno polje
57
Što je minimalni čujni pritisak, čime se prezentira?
Prag razine zvučnog pritiska koji se tek može zamijetiti, prezentira se slušalicama
58
Šta je minimalno čujno polje, čime se prezentira?
Lokalizacija zvuka, prezentira se zvučnicima
59
O čemu ovisi apsolutni prag za zvuk, gdje je najveća osjetljivost, koji su to zvukovi?
O frekvenciji, 3000-4000 Hz, govorni zvuk
60
Šta je dinamički raspon?
Raspon između apsolutnog praga i praga boli, za podražaje 1000-5000 iznosi više od 100 dB
61
Koji je raspon frekvencija?
20-20000 Hz
62
Na što utječe trajanje zvuka?
Na detekciju zvuka
63
Šta je vremenska sumacija, formula?
Zbrajanje cjelokupne zvučne energije primljene unutar određenog intervala C= 1 puta t
64
Šta zbrajanje više sumbliminalnih tonova omgućuje?
Njihovu detekciju
65
Do čega dovodi naizmjenično binauralno prezentiranje zvuka?
Do sumacije unutar intervala do 200 ms
66
Koje su karakteristike kritičnog pojasa frekvencija?
- određuje raspon frekvencija zvukova čije dodavanje olakšava detekciju ciljnog zvuka
- pojas se proširuje s porastom frekvencija
67
Šta je slušno maksiranje?
Zasjenjivanje zvuka dodavanjem drugog zvuka
68
Koji su elementi slušnog maskiranja?
Ciljni zvuk/meta i maska/sjena
69
Šta je istovremeno maskiranje?
Ciljni ton i maska se prezentiraju istovremeno
70
Što je maskiranje unaprijed?
Maska-MPI-ciljni ton
71
Što je maskiranje unatrag?
Ciljni ton-MPI-maska
72
Što je središnje maskiranje?
Zadavanje ciljnog tona i maske istovremeno u različita uha
73
Što je informacijsko maskiranje, čime je uzrokovano?
Maska sadrži više frekvencija koje su udaljenije od mete, vjv uzrokovano nemogućnošću slušatelja da usmjeri pažnju na frekvenciju mete
74
Tko je osmislio teoriju dvostruke lokalizacije zvuka, koje su dvije komponente?
Lord Rayleigh, binauralna razlika u intenzitetu, binauralna razlika u vremenu
75
Objasni binauralnu razliku u intenzitetu
Glava kao zvučna sjena, dobar znak za lokalizaciju zvukova visokih frekvencija
76
Objasni binauralnu razliku u vremenu
Oko 14 cm razmak između ušiju, dobar znak za lokalizaciju zvukova niskih frekvencija
77
Objasni pokazatelje smjera za složene zvukove
- složeni zvukovi nastaju uslijed reverberacije (odbijanje zvukova)
- jeka se čuje kod kašnjenja većeg od 35 ms
78
Što je efekt prventsva, koja je ilustracija?
Zvuk koji stiže prvi u grupi zvukova (zvuk+jeka) je odrednica za lokalizaciju, ilustracije jednog zvučnika
79
Koji su pokazatelji udaljenosti za složene zvukove, objasni malo?
-intenzitet (opada s udaljenošću)
- količina reverberacije (više reverberacije s većpm udaljenošću)
- spektar zvuka (veća udaljenost rezultira s manje viših frekvencija)
80
Na šta reagiraju binauralni neuroni u gornjoj maslinastoj jezgri?
- binauralnu razliku u vremenu (medijalni dio) EE
- binauralnu razliku u intenzitetu (lateralni dio) EI
81
Koje su subjektivne dimenzije zvuka?
Glasnoća, visina, timbar, volumen i gustoća, konsonantnost i disonantnost
82
S čime je povezana glasnoća?
S amplitudom zvučnog vala
83
Koja je mjera za glasnoću?
Son, 1 son glasnoća pri zvuku od 40 dB na 1000 Hz
84
Šta utječe na doživljaj glasnoće?
Frekvencija
85
Šta su krivulje jednake glasnoće?
Izjednačavanje glasnoće za različite frekvencije
86
Koji su elementi glasnoće?
Trajanje, binauralna prezentacija, slušna adaptacija, slušni zamor, složenost zvučnog podražaja
87
Šta je trajanje?
Utječe na doživljaj glasnoće za tonove do 200 ms
88
Šta je binauralna prezentacija?
Dvostruko glasnije
89
Šta je slušna adaptacija?
Opadanje osjetljivosti pri izlaganju zvukovima
90
Šta je slušni zamor?
Opadanje osjetljivosti pri izlaganju vrlo intenzivnim zvukovima
91
Šta je složenost zvučnog podražaja?
Povećanje raspona frekvencije složenog zvuka čini zvuk glasnijim
92
Koja je važna odrednica visine zvuka?
Frekvencija
93
Šta je muzička ljestvica=?
Jedinica za visinu tonova
94
Mjera za visinu?
Mel skala, 1000 mela je zvuk od 1000 Hz na 40 dB
95
Poveži visoke zvukove i porast intenziteta
Visoki zvukovi se s porastom intenziteta čine još višima
96
Poveži niske zvukove i porast intenziteta
Niski zvukovi se s porastom intenziteta čine još nižima
97
Ako zvuk prekratko traje, šta čujemo?
Škljocaj
98
Koje je minimalno trajanje visokofrekventnih zvukova, koliko nisko?
10 ms, puno više od 10 ms
99
Šta su harmonici?
Višekratnici temeljne (fundamentalne) frekvencije
100
Opiši iluziju nedostajuće temeljne frekvencije
Složeni zvuk bez temeljne frekvencije, doživljava se jednako visok kao i zvuk s prisutnom temeljnom frekvencijom
101
Nedostatak principa mjesta uz iluziju ned. tem. frekv.
Ne može ju objasniti
102
Nedostatak principa salve uz iluziju ned. tem. frekv.
ne može objasniti kodiranje frekvencija viših od 4000 Hz
103
Koji je kompromis između principa mjesta i salve za kodiranje frekvencija?
20-1000 Hz princip salve
1000-4000 Hz princip salve i mjesta
4000-20000 Hz princip mjesta
104
Šta je timbar?
Percipirana kvaliteta zvuka, omogućava da razlikujemo zvukove iste frekvencije i amplitude koju su proizveli glazbeni instrumenti
