Upravljanje spremničkim prostorom

Question 1

Kako i kada procesor pristupa spremniku?

Answer 1

pri dohvatu instrukcija, pri dohvatu i pohrani operanada/podataka i pri korištenju stoga

Question 2

Što sve ide u spremnik?

Answer 2

1) jezgra
- jezgrine funkcije i strukture podataka
2) programi
- instrukcije, podaci, gomila, stog

Question 3

Koji je najjednostavniji način upravljanja spremnikom?

Answer 3

samo OS i jedan program:
samo za vrlo jednostavne sustave (npr. neki ugrađeni)
*idealno je više programa kad su svi u radnom spremniku (opet ugrađeni sustavi jer su programi mali)
*više programa, jedan u radnom, ostali u pomoćnom spremniku (za veliku zamjenu konteksta)

Question 4

Kako obaviti zamjenu procesa uz minimalan gubitak vremena?

Answer 4

DMA sklopovima

Question 5

Virtualni spremnički prostor

Answer 5

u sustavima koji koriste pomoćni spremnik za upravljanje spremničkim prostorom…
sastoji se od glavnog/radnog spremnika i pomoćnog spremnika

Question 6

Koje adrese su apsolutne?

Answer 6

Fizičke koje idu na sabirnicu. A relativne su logičke.

*jezgri je dohvatljiv cijeli fizički adresni prostor

Question 7

Procesni informacijski blok

Answer 7

skup potrebnih informacija za upravljanje procesom (opis korištenog dijela radnog i pomoćnog spremnika, opisnici dretvi, korištenih datoteka i sl.)

Question 8

Koji su načini upravljanja spremnikom koji koriste pomoćni spremnik?

Answer 8

1) statičko upravljanje - statički podijeliti spremnik na particije
2) dinamičko - dinamički dijeliti spremnik prema potrebama
3) straničenje

Question 9

Statičko upravljanje spremnikom (prednosti, mane)

Answer 9

+jednostavan model

• unutarnja fragmentacija (dio particije koji proces ne koristi neiskoristiv od strane drugih procesa)
• vanjska fragmentacija (program se može izvoditi samo u particiji za koju je pripremljen)
• nema zaštite (greška jednog procesa može uzrokovati grešku u drugom ili u jezgri)
• veliki programi se ne mogu pokretati

Question 10

Dinamičko upravljanje spremnikom i problem fragmentacije

Answer 10

• sklopovska pretvorba logičke u fizičku adresu
• problem fragmentacije (kad proces završi nastaje rupa koja se ne može u potpunosti iskoristiti od strane drugog procesa) može se kontrolirati uzimanjem najmanje dovoljne rupe, spajanjem nastale rupe sa susjednim te zaustavljanjem sustava i izvođenjem defragmentacije

Question 11

Khnuthovo pravilo

Answer 11

u stabilnom sustavu broj rupa jednak je 50% broja punih blokova, tj. 1/3 svih blokova su rupe

n = m/2

Question 12

Kako možemo zaštititi spremnički prostor?

Answer 12

Uz zbrajalo možemo dodati 2 komparatora koja će spriječiti da program izađe iz svog segmenta. (=sklopovska zaštita)

Question 13

Svojstva dinamničkog upravljanja spremnikom (mane/prednosti)

Answer 13

+program ostaje u logičkim adresama
+zaštita spremnika
-sklopovska potpora (kod statičkog ne)
-fragmentacija
-ne mogu se pokretati programi koji ne stanu u radni spremnik
+fleksibilnije, iskoristivije i bez vanjske fragmentacije za razliku od statičkog

Question 14

Kako riješiti problem velikih programa?

Answer 14

Podijeliti spremnik na male i jednake dijelove i dodijeliti neke djelove spremnika djelovima procesa, a pretvorbu adresa raditi sklopovljem (= STRANIČENJE)