Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Statistika > Usmeni > Flashcards

Usmeni Flashcards

(66 cards)

Start Studying
1
Q

Definicija statistike

A

Znanstvena metoda koja se bavi prikupljanjem, uređivanjem, analizom i tumačenjem podataka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Deskriptivna statistika

A

U okviru deskriptivne statistike zaključci se donose na temelju svih podataka. Ona obuhvaća postupke uređivanja, grupiranja, tabeliranja, grafičkog prikazivanja te izračunavanja različitih statističko-analitičkih veličina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Inferencijalna statistika

A

U sklopu inferencijalne statistike zaključci se donose na temelju dijela podataka, odnosno uzorka. Temelji se na teoriji vjerojatnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Statistički skup

A

Jedinice koje su predmet promatranja statističkom metodom. Npr. osobe, poduzeća, države. Definiraju se pojmovno, prostorno i vremenski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Opseg skupa

A

Broj jedinica u statističkom skupu. Dijeli se na konačni i beskonačni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Osnovni skup

A

Skup podataka o promatranom svojstvu za svaku jedinicu statističkog skupa (populacija)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Populacija

A

Skup podataka o promatranom svojstvu za svaku jedinicu statističkog skupa (osnovni skup)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Uzorak

A

Podskup, dio osnovnog skupa. Dio podataka koji je izdvojen iz cjelovite evidencije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Statističko obilježje

A

Svojstvo koje stupnjem ili oblikom varira od jedinice do jedinice statističkog skupa (varijabla)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Varijabla

A

Svojstvo koje stupnjem ili oblikom varira od jedinice do jedinice statističkog skupa (statističko obilježje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Vrste statističkog obilježja?

A

Postoje dvije kategorije vrsta obilježja. Prva je numerička odnosno kvantitativna koja se izražava brojevima. Ona se dijeli na kontinuirana obilježja, koja mogu poprimiti bilo koju vrijednost iz nekog intervala i na diskretna , odnosno diskontinuirana, koja poprimaju isključivo cjelobrojne vrijednosti. Druga kategorija su kvalitativna obilježja koja se dijele na nominalna obilježja, koja mogu biti atributivna i geografska, tj. izražavaju se opisno ili riječima, te redoslijedna obilježja, odnosno obilježja ranga.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Mjerenje

A

Postupak pridruživanja numeričkih i nenumeričkih oznaka jedinicama statističkih skupova na temelju određenog pravila. Temelji se na primjeni mjernih skala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Na čemu se temelji mjerenje?

A

Na primjeni mjernih skala

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

4 vrste mjernih skala?

A

Nominalna, ordinalna, omjerna i intervalna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Nominalna mjerna skala

A

Sastoji se od liste naziva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Ordinalna mjerna skala

A

U ovoj skali se jedinicama statističkih skupova pridružuju slovne oznake, simboli ili brojevi sukladno intenzitetu mjernog svojstva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Intervalna mjerna skala

A

Ovom skalom jedinicama statističkih skupova se pridružuju brojevi sukladno intenzitetu mjernog svojstva. Za ovu skalu karakteristično je da ima definiranu mjernu jedinicu i dogovorno utvrđenu nulu, npr. temperaturna ljestvica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Omjerna mjerna skala

A

Ovom skalom jedinicama statističkih skupova se pridružuju brojevi sukladno intenzitetu mjernog svojstva. Za ovu skalu karakteristično je da ima definiranu mjernu jedinicu i nulu koja označava nepostojanje svojstva, npr. broj zastoja rada stroja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji izvori podataka postoje?

A

Primarni i sekundarni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Primarni izvori podataka

A

Podaci se prikupljaju u svrhu istraživanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Sekundarni izvori podataka

A

Podatke prikupljaju razne institucije, np. DZS, banke, osiguravajući zavodi…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što nastaje uređivanjem podataka?

A

Statistički nizovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje vrste statističkih nizova postoje?

A

VRNN - Vremenski, redoslijedni, numerički, nominalni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Nominalni niz

A

Nastaje uređivanjem podataka o nominalnom obilježju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Redoslijedni niz
Nastaje uređivanjem podataka o rang varijabli
26
Numerički niz
Nastaje uređivanjem podataka koji predstavljaju vrijednosti numeričke varijable
27
Vremenski niz
Nastaje kronološkim nizanjem podataka o nekoj pojavi
28
Koje vrste tablica postoje?
Jednostavna, skupna, kombinirana, odnosno tablica kontigence/tablica s dva ulaza
29
Skupna tablica
Sadrži barem dva niza koja su grupirana prema modalitetima istog obilježja
30
Kombinirana tablica
Podaci su grupirani prema modalitetima dvaju ili više varijabli
31
Tablica kontigence
Podaci su grupirani prema modalitetima dvaju ili više varijabli
32
Tablica s dva ulaza
Podaci su grupirani prema modalitetima dvaju ili više varijabli
33
Relativni brojevi
Omogućavaju elementarnu analizu podataka u sklopu deskriptivne statistike. To mogu biti proporcije, postotci, odnosno relativne frekvencije. Zatim, indeksi, te relativni brojevi koordinacije
34
Relativni brojevi koordinacije
Omjerni brojevi koji nastaju diobom dvaju koordinirajućih veličina, npr. gustoća stanovništva
35
Kvalitativni podaci
Oblici nominalne ili redoslijedne varijable
36
Mali broj kvalitativnih podataka
Ako je mali broj, podaci se navode nekim redom odabranim po volji ili prema intenzitetu mjernog obilježja kod redoslijednih podataka, npr. ocjene od najmanje prema najvećoj
37
Veći broj kvalitativnih podataka
Ako je veći broj, pristupa se grupiranju. Grupiranjem se skup podataka raščlanjuje na podskupove koji se međusobno ne preklapaju.
38
Frekvencija
Broj podataka istog ili sličnog modaliteta varijable
39
Nominalni ili redoslijedni niz
Parovi različitog oblika kvalitativne varijable oi i pripadajućih frekvencija fi, (oi, fi), i=1,2,...,k
40
Opseg skupa
Zbroj frekvencija
41
Relativna frekvencija
Omjer frekvencije i opseg skupa
42
Postotna relativna frekvencija
Relativna frekvencija pomnožena sa 100
43
Vrste površinskih grafova kojima se prikazuju kvalitativni nizovi?
Stupci (položeni, uspravni), strukturni krugovi i polukrugovi, razdijelni stupci, višestruki stupci
44
Numerički nizovi
Nastaju uređenjem numeričkih podataka. Način njihova uređivanja ovisi o tome jesu li disketni ili kontinuirani
45
O čemu ovisi način uređivanja numeričkih nizova?
O tome jesu li podaci kontinuirani ili diskretni
46
Uređivanje u slučaju malog broja podataka
Uređuje se nizanjem po veličini. Pojedinačni numerički podaci grafički se prikazuju dijagramom s točkama i dijagramom stablo-list (S-L dijagram).
47
Uređivanje u slučaju diskretnog obilježja s velikim brojem podataka i manjem broju oblika
Pristupa se grupiranju. Numerički niz odnosno distribucija frekvencije se sastoji od parova (xi, fi), i=1,2,...,k. Xi su modaliteti numeričkog obilježja, a fi pripadajuće frekvencije
48
Uređivanje u slučaju kontinuiranog obilježja
Grupiranje se provodi na temelju razreda. Svaki razred ima svoju gornju i donju granicu
49
Uređivanje u slučaju diskretnog obilježja s većim brojem oblika
Grupiranje se provodi na temelju razreda. Svaki razred ima svoju gornju i donju granicu.
50
Frekvencija razreda
Broj podataka omeđen donjom i gornjom granicom razreda
51
Od čega se sastoji numerički niz odnosno distribucija frekvencija?
Od parova razreda i pripadajućih frekvencija.
52
Što prethodi formiranju distribucije frekvencija?
Određivanje broja razreda i njihove veličine
53
Što se koristi za određivanje broja razreda?
Sturgesovo pravilo
54
Za što se koristi Sturgesovo pravilo?
Za određivanje broja razreda
55
Kako glasi Sturgesovo pravilo?
k je otprilike 1 + 3,3 logaritma od zbroja frekvencije. K je broj razreda
56
Kako se određuje veličina razreda ako su razredi jednakih veličina?
Veličina im se apsoksimira tako da se raspon varijacije podijeli s brojem razreda
57
Kada se primjenjuju razredi jednakih veličina?
Kada su podaci simetrično raspoređeni
58
Kada se primjenjuju razredi različitih veličina?
Kada su podaci asimetrično raspoređeni
59
Koje granice razreda postoje?
Prave i nominalne
60
Prave granice razreda
Donja granica tekućeg razreda je jednaka gornjoj granici prethodnog razreda
61
Nominalne granice razreda
Pretvaraju se u prave tako da se svaka donja granica umanji za polovicu jedinice, a svaka gornja uveća za polovicu jedinice. To vrijedi za sve slučajeve, osim za navršene godine života.
62
Veličina razreda
Određuje se kao razlika gornje i donje prave granice
63
Razredna sredina
Određuje se kao poluzbroj gornje i donje prave granice razreda
64
Kako se grafički prikazuje distribucija frekvencija?
Histogramom i poligonom frekvencija
65
Kumulativni niz
Nastaje postupnim zbrajanjem apsolutnih ili relativnih frekvencija.
66
Kako se grafički prikazuje kumulativni niz?
Kumulantom

Statistika (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions