Uvod Flashcards
(26 cards)
Prema opstoj teoriji svaki sistem se sastoji od
- Skupa delova koji formiraju neku funkcionalnu sredinu
- Nacina povezivanja i intenziteta veza izmedju pojedinacnih delova
- Principa(pravila) na osnovu kojih se delovi povezuju u celinu
Def. privrednog sistema
Privredni sistem je skup institucija i mehanizama za donosenje i implementaciju odluka koje se tiču proizvodnje, raspodele, razmene i potrosnje u jednoj zemlji u odredjenom vremenskom periodu.
Prema Holesovskom postoje 4 glavne komponente privrednog sistema:
- Resursi (sredstva za proizvodnju, ljudski faktor, prirodna bogatstva i
tehnolosko znanje) - Učesnici (ljudi u različitim situacijama, pozicija sa razlicitim ciljevima i
preferencijama) - Procesori (to su pojedini aspekti i rezultati aktivnosti ekonomskih ucesnika
objasnjavajuci kako funkcionise privredni sistem) - Institucije (relativno stabilni tipovi veza i odnosa koji povezuju ekonomske
ucesnike i njihlove aktivnosti)
Def. privrednog sistema po Neubergeru i Duffiju
Prema Neubergeru i Duffiju privredni sistem je drustveno odredjeni mehanizam za donosenje ekonomskih odluka u tri osnovna podrucja: proizvodnja, potrosnja, raspodela.
Takodje kazu da je privredni sistem sastavljen od 4 medjusobne komponente:
- Sistem donosenja odluka
- Informacioni sistem
- Sistem motivacija
- Kordinacioni mehanizam
Razlikujemo 4 oblika donosenja odluka po nivou decentralizacije odnosno centralizacije i to:
- Kompletna centralizacija (u praksi nepostoji, potreban vrhovni centralni
autoritet kojindonosi sve odluke) - Administrativna decentralizacija (centralni autoritet donosi osnovne odluke, a
pravo na manje znacajne odluke prenosi na nize nivoe) - Manipulativna decentralizacija (slicna prethodnoj ali u kojoj centralna vlast
ne ogranicava exsplicitno slobodu nizeg nivoa) - Kompletna decentralizacija (moc donosenja odluka disperzira na niz
nezavisnih jedinica)
Treba razlokovati 3 osnovna tipa informacionih signala:
- Cene(roba faktora proizvodnje)
- Podaci o fizickim velicinama (inputi, autputi, kapaciteti)
- Planski zadaci (pokazatelji)
Odluke mnogih pojedinacnih ili udruzenih ucesnika mogu se povezati ili kordinisati na tri nacina (Neuberger i Duffi) :
- snagom tradicija
- trzista
- planom
Nevidljiva ruka kao kordinacioni mehanizam se zasniva na 3 kljucne postavke:
- Svaki pojedinac je motivisan sopstvenim interesom
- Robe I usluge se obezbedjuju putem razmene sa ostalim ucesnicima
- Pojedinac tezi da ostvari sopstevne interese
Prema karakteru vlasnistva nad sredstvima za proizvodnju I obrisima
prisvajanja koji iz njega proizilaze. Razlikujemo 3 osnovna svojinska oblika.
- Privatna
- Drzavna
- Drustvena
Prema sistemu donosenja ekonomskih odluka
- Pretezno centralizovani (pri cemu se prava koja se garantuju nizim nivoima
odlucivanja mogu oduzeti diskrecionim pravom visih) - Pretezno decentralizovani (pri cemu nizi nivo odlucivanja po osnovu prava
svojine ili zakona poseduju moc donosenja kljucnih ekonomskih odluka)
Prema motivacionom sistemu tj na osnovu impulsa koji pokrecu ekonomske
ucesnike I uticu na njihovo odlucivanje u procesu drustvene reprodukcije:
- Materijalno stimulisanje (system nagradjivanja koji dovodi do zeljenog
ponasanja ucesnika na taj nacin sto uspesniji dobijaju vise od manje uspesnih) - Moralnim stimulisanjem (kojim se ucesnici motivisu da svoje obaveze prema
drustvu ili kompaniji izvrsavaju zbog priznavanja ili odgovarajuce promicije)
Prema nacinu alokacije proizvodnih resursa i ekonomske aktivnosti
1.Trziste (osnovni mehanizam povezivanja ekonomskih ucesnika u njihovim
ekonomskim aktivnostima)
2.Putem planskog mehanizma
Do kraja 80-ih godina osnova za komparativnu analizu bila su 3 osnovna privredna sistema:
1.Kapitalisticki privredni sistem
2.Socijalisticki centralno-planski sistem
3.Socijalisticki samoupravni trzisni privredni sistem
Kapitalisticki privredni sistem
Karakterise privatna svojina nad
faktorima proizvodnje, sistem donosenja odluka je decentralizovan- u rukama vlasnika proizvodnje, odluke o proizvodnji raspodeli razmeni i potrosnji su kontrolisane pomocu trzisnih mehanizma
Socijalisticki centralno planski sistem
Zasniva se na drzavnoj svojini kao
dominantnom svojinskom obliku, donosenje odluka- centralizovano kordinisano pomocu planskog mehanizma. Ekonomski ucesnici ostvaruju zadate ciljeve na osnovu materijalnih i delimicno moralnih podsticaja
Socijalisticki samoupravni trzisni privredni sistem
Osnovni svojinski oblik
drustvena svojina nad sredstvima za proizvodnju. Sistem donosenja odluka- decentralizovan u osnovi. Trziste je osnovni kordinacioni mehanizam. Materijalna motivacija je glavni pokretac.
U okviru zemalja u tranziciji izdvojila su se 2 osnovna tipa:
- Zemlje istocne i centralne evrope sa vecim ili manjim uspehom zavrsile prvu
fazu tranzicije- privatizacija drzavnog sektora u privredi, uspostavljanje makroekonomske stabilnosti, liberalizacija ekonomskih odnosa sa inostranstvom. - Zemlje koje su zadrzale klasicne prerogative centralno planskog sistema ili
jos nisu ekonomski ni politicki osposobljenje za sustinskutranziciju ka trzisnoj privredi(Kuba, DR Koreja, Vijetnam, NR Kina zbog svojih specificnosti zauzima posebno mesto.)
Promene u razvijenom kapitalizmu sporije i evolutivne. Odnosile su se na:
- Svojinu(razdvajanja prava upravljanja i raspolaganja ostvarenim rezultatima)
- Sistem donosenja odluka (u pravcu jacanja menadzerstva)
- Ukljucivanje zaposlenih u proces odlucivanja
- Podsticaj zaposlenih
- Kordinacioni mehanizam (fleksibilniji odnos izmedju trzisnog mehanizma i
mkroekonomskih funkcija drzave)
Umesto jedinstvene grupe kapitalistickih i privrednih sitema definisemo 2 tipa:
- Socijalno-trzisne
- Participativne
Nova tipologija privrednih sistema obuhvata 4 grupe
- Socijalno-trzisne i participativne privrede
- Ostale razvijene zemlje
- Zemlje u tranziciji
- Socijalisticke reformske privrede
Socijalno-trzisne i participativne privrede
Dolazi do sirenja
radnickog akcionarstva i drugih oblika svojinske raspodele. Decentralizovan sistem sa kombinacijom masovnog ukljucivanja zaposlenih u odlucivanju. Motivacioni sistem se razvija u pravcu ucestvovanja zaposlenih u raspodeli profita. Kordinacionisistem zajedno sa reafirmacijom trzista jaca redistributivne i socijalne funkcije drzave.
Ostale razvijene zemlje
Navedeni procesi nisu toliko ispoljeni. Preovladjuje ekonomski neoliberalizam, slabije delovanje redistributivnih mehanizama i socijalno zastitnih funkcija drzave.
Zemlje u tranziciji
Postigle politicki koncenzus oko prelazog perioda, raspolazu i sprovode konkretne promene preobrazaja osnovnih privredno sistemskih odrednica ka modernoj trzisnoj privredi,privatizacija,liberalizacija, makroekonomska stabilizacija.