Uvod Flashcards

(35 cards)

1
Q

Koje poslove obavlja operativni sistem

A
  • Operativni sistem je konkurentni program koji objedinjuje delove racunara i skriva od korisnika detalje kako racunar radi koji nisu bitni za koriscenje.
  • Upravlja procesorom kontrolerima i radnom memorijom
  • za korisnika predstavlja masinu koja rukuje datotekama i procesima a ne bitima i bajtima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Sta obuhvata pojam datoteke

A

Atributi i sadrzaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Sta se nalazi u deskriptoru datoteke

A
  • Atributi
  • Atributi se cuvaju/menjaju prilikom zatvaranja datoteke
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Sta omogucuju datoteke

A
  • Trajno cuvanje podataka
  • Pristup se svodi na citanje i pisanje sadrzaja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Sta prethodi citanju i pisanju datoteke

A
  • Potrebno je omoguciti pristup podacima iz datoteke
  • Zbog toga je neophodno otvaranje zbog promene pristupa podacima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Sta sledi iza citanja i pisanja datoteke

A

Zatvaranje, cime se cuvaju atributi i sadrzaj i onemoguci pristup podacima do otvaranja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Sta obuhvata pojam procesa

A

Aktivnost, sliku, atribute

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Sta se nalazi u deskriptoru procesa?

A

Atributi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koja stanja procesa postoje

A

Aktivan, Ceka, Spreman

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kada je proces aktivan

A

Kada procesor izvrsava program

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Sta je kvantum

A
  • U slucaju vise procesa istog prioriteta, procesorsko vreme se rasporedjuje izmedju njih.
  • Aktivan proces prepusta procesor drugom procesu nakon nekog intervala koji se zove kvantum
  • Trenutke isticanja kvantuma oznacavaju prekidi sata - dolazi do prekljucivanja procesa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Sta se desava nakon isticanja kvantuma

A

Prekljucivanje procesora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Po kom kriterijumu se uvek bira aktivan proces

A

Aktivan je uvek onaj sa najvisim prioritetom koji najduze stoji u stanju spreman

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koji prelazi su moguci izmedju stanja procesa

A
  • Ceka->spreman
  • Spreman <-> aktivan
  • Aktivan -> ceka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji prelazi nisu moguci izmedju stanja procesa

A
  • Spreman -> ceka
  • Ceka -> aktivan
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Sta omogucuju procesi

A
  • Bolje iskoriscenje racunara i brzu reakciju na dogadjaje
  • Postojanje vise procesa omogucava prekljucivanje sa aktivnog na sledeci, tako je procesor iskoriscen dok god ima spremnih procesa
17
Q

Sta karakterise sekvencijalni proces

A
  • Trag je redosled u kom se izvrsavaju naredbe
  • Proces je sekvencijalan ako je trag odredjen u vreme programiranja
  • Trag se moze prikazati i kao nit koja povezuje naredbe u redosledu u kom se izvrsavaju
  • Niti nasledjuju atribute
  • Sekvencijalni procesi su neosetljivi na vanjske dogadjaje
18
Q

Sta karakterise konkurentni proces?

A
  • Proces koji ima vise istovremeno postojecih niti je konkurentan
19
Q

Sta ima svaka nit konkurentnog procesa?

A
  • Deskriptor, stek, prioritet, stanje
  • Samo jedna nit moze biti aktivna
  • Saradjuju nekom razmenom podataka
20
Q

Koju operaciju uvodi modul za rukovanje procesorom

A

Operaciju prekljucivanja

21
Q

Po cemu se razlikuju prekljucivanja izmedju niti istog procesa i razlicitih procesa

A
  • Prekljucivanje izmedju niti istog procesa je brze jer obe niti pripadaju istom adresnom prostoru
  • Prekljucivanje razlicitih zahteva zahteva promenu adresnog prostora prilikom prekljucivanja
22
Q

Koje operacije uvodi modul za rukovanje kontrolerima

A
  • Drajverske operacije ulaza i izlaza, one sluze za prenos podataka izmedju radne memorije i UI uerdjaja
  • Ove operacije koriste prekljucivanje da bi zaustavile nit cija aktivnost zavisi od podataka na UI, i kasnije je opet aktivirala
23
Q

Sta karakterise drajvere

A
  • Modul za rukovanje kontrolerima sluzi za upravljanje UI uredjajima koji su zakaceni na kontrolere
  • Modul se sastoji iz niza komponenti koje se zovu drajveri
  • Svaki drajver je specijalizovan za jednu vrstu kontrolera
  • Drajver predstavlja UI uredjaj u apstraktnom obliku
  • Uvode drajverske operacije ulaza i izlaza
24
Q

Koje operacije uvodi modul za rukovanje radnom memorijom

A

Operacije zauzimanja i oslobadjanja radne memorije

25
Koje operacije poziva modul za rukovanje radnom memorijom kad podrzava virtuelnu memoriju
- Operacije drajverskog ulaza i izlaza zbog prebacivanja stranica izmedju radne i masovne memorije
26
Koje operacije uvodi modul za rukovanje datotekama
Otvaranje, zatvaranje, citanje, pisanje
27
Koje operacije poziva modul za rukovanje datotekama
- Posto se sadrzaj prebacuje izmedju radne i masovne memorije potrebno je otvaranje i zatvaranje - Za radnu memoriju treba zauzimanje i oslobadjanje - Za masovnu memoriju trebaju operacije ulaza i izlaza
28
Sta omogucuju multiprocessing i multithreading
- Multiprocessing je viseprocesni rezim rada - Multithreading je sa vise niti - Omogucuju bolje iskoriscenje procesora, visekorisnicki rezim, i brzu reakciju na dogadjaje
29
Koje operacije uvodi modul za rukovanje procesima?
Stvaranje i unistavanje procesa/niti
30
Koje operacije poziva modul za rukovanje procesima
- Operacija citanja - preuzima sadrzaj za stvaranje slike procesa iz izvrsne datoteke - Operacije zauzimanja i oslobadjanja - da bi zauzeo i oslobodio potrebnu radnu memoriju
31
Koje module sadrzi slojeviti operativni sistem
Modul za rukovanje: - Procesima - Datotekama - Radnom memorijom - Kontrolerima - Procesorom - Svrha hijerarhijske perdstave OS je da se zadatak OS rasclani na vise jednostavnih medjusobno nezavisnih zadataka
32
Sta omogucuju sistemski pozivi
Omogucavaju prelazak iz korisnickog u sistemski prostor radi pozivanja operacije operativnog sistema
33
Koje adresne prostore podrzava operativni sistem
- User space - svi procesu su u korisnickom sloju, ali razdvojeni jer svakom treba zaseban adresni prostor (korisnicki prostor) - Kernel space - operativni sistem poseduje svoj adresni prostor koji se zove sistemski prostor
34
Sta karakterise interpreter komandnog jezika
- Zaduzen je za preuzimanje i interpretiranje komandi - Posreduje izmedju korisnika i OS - Koristi OS na programskom nivou jer poziva sistemske operacije
35
Koji nivoi koriscenja OS postoje
- Programski - omogucuje sistemska biblioteka sa sistemskim potprogramima - Interaktivni - omogucuju komande komandnog jezika koje precizno opisuju rukovanje procesima i datotekama pa korisnik ne mora da poznaje mehanizme OS-a