- znanost o slovima, - umjetnost upotrebe tipografskih slovnih znakova, - vještina slaganja, oblikovanja, izrade i funkcionalne upotrebe slova Također, tipografija je jedinstven spoj umjetnosti i tehnike

Vizualni identitet - tipografija Flashcards by Marina Florjanovic

Tipografija

znanost o slovima,
umjetnost upotrebe tipografskih slovnih
znakova,
vještina slaganja, oblikovanja, izrade i
funkcionalne upotrebe slova

Također, tipografija je jedinstven spoj
umjetnosti i tehnike

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

U području tipografije ključni izrazi jesu

slovo ili slovni znak, geometrija slovnih
znakova, riječ, pismo, font, pismovni rez,
porodica pisama, tipografski mjerni sustav,
veličina pisma, osnovna pismovna linija,
razmak između slova, razmak između riječi,
razmak među redovima, poravnavanje
teksta, dijeljenje riječi i isticanje u slogu

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Pismo se sastoji

od slovnih znakova kojima je
zajedničko to da su jednoobrazni i da svojim
oblikom odgovaraju jedan drugomu

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Pismo čine

verzalna slova, kurentna slova,
akcentirana slova, znakovi interpunkcije,
posebni i ekspertni znakovi te znakovi
matematičkih operacija

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Najčešći i najvažniji geometrijski elementi

slovnih znakova jesu

početna ili krovna crta, oblina ili zaobljeni
dio, završna oblina, uzlazni potez (od lat.
ascender - popeti se), silazni potez (od lat.
descender - spuštati se), kvačica, poprečna
crta te završna crta ili serif

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Pismovni rez

je određena stilizacija nekog

pisma

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Svi rezovi jednog pisma čine

porodicu tog
pisma : bold, italic, black, heavy, thin, ultra
thin, condensed…

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Prvi ozbiljniji pokušaj standardizacije u

tipografiji poduzeo je

Joseph Moxon u Engleskoj

1683. godine

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Pierre

Simon Fournier

uveo tipografski mjerni
sustav kojemu je osnovna veličina tipografska
točka

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Francois-Ambroise

Didot

predstavlja svoj
tipografski sustav, koji je i danas prihvaćen.
> Taj je sustav duodecimalni, to jest 12
tipografskih točaka čini jedan cicero

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Isticanje u slogu se dijeli na

neposredno i

posredno

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Neposredno isticanje

djeluje izravno -
pomoću slova - jasnim kontrastom njihovih
oblika

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Neposredno isticanje može se podjeliti na

kontrast sjene (upotreba masnijeg reza -
bold)
kontrast s v j e t l a (povećavanje razmaka
između slova - spacioniranje)
kontrast smjera (upotreba kurzivnog pisma)
upotrebu Inicijala (prvo veliko, najčešće i
ukrasno slovo)
upotrebu VERZALNOG pisma.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Pod posrednim isticanjem podrazumijeva se

Isticanje smještajem ili drugom bojom, Uobičajeni je način posrednog isticanja
uvlačenje pojedinih dijelova teksta.

Slično, ali suprotno djelovanje imat će
izvlačenje početnih redaka svakog odlomka -
kao sredstvo za raščlanjivanje i posebno
naglašavanje svakoga pojedinog odlomka.

> Takav način isticanja se zove “viseća uvlaka” i
najčešće se upotrebljava kod prijeloma rječnika,
adresara ili telefonskih imenika.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

“viseća uvlaka”

izvlačenje početnih redaka svakog odlomka -
kao sredstvo za raščlanjivanje i posebno
naglašavanje svakoga pojedinog odlomka

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Okvir

je također sredstvo isticanja: ono što je

u okviru važnije je od onog izvan okvira

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Prvi pokušaji zapisivanja (slikanja) kakve i

danas možemo vidjeti u

špiljama

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

piktogramska pisma

svojom formom

asociraju na pojam koji predstavljaju

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

ideografija

Dogovorno načelo, uporaba simbolike i

reduciranje ilustrativnih elemenata

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

logografsko pismo

veže se za

govorni jezik

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Hijeroglifi

Kombinacija fonetskih znakova i
ideograma

Dešifriranje hijeroglifa omogućilo je
otkrivanje kamena iz Rosette 1799. godine.

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

Prvi uočavaju važnost razmaka između slova
kao bitnog elementa za razumijevanje
cjelokupne pismene poruke

Grci

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

najstariji latinični natpisi

zlatna kopča iz Praenestine

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

latinično pismo proširuje se na cijelo područje
potiskujući ostala, lokalna pisma tamošnjih
naroda za vrijeme

vladavine Rima Sredozemljem

How well did you know this?

Not at all

Perfectly

renesansna antikva

ima sve osnovne značajke humanističkog pisma zasigurno je elegantnije i jasnijih proporcija, Nicolas Jenson

Garamond je bio prvi slovorezbar koji je svoje | pismo izveo i u

u kurzivnom rezu

Gianbattista Bodoni

kreira svoju antikvu koju karakteriziraju izraziti kontrasti između temeljnih i spojnih poteza te dugački i tanki serifi

Paul Renner pod utjecajem Bauhausa u Munchenu završava kreiranje svojega grotesknog pisma

Futura

Helvetica

pismo koje je možda najviše obilježilo grafičko oblikovanje i komunikaciju 20. stoljeća, ostvarilo globalnu prepoznatljivost, a prilagođena je potrebama različitih svjetskih jezika

Karolinška Miniskula

Pismo, kaligrafski standard u srednjem vijeku

Sustav duodecimalni, što je to i tko ga je uveo?

to jest 12 tipografskih točaka čini jedan cicero, a uveo ga je Francois-Ambroise Didot

U angloameričkim zemljama upotrebljava se | engleski point sustav u kojem jedan point ima

ima 0,352 mm, a engleski cicero (pica) ima 4,212 mm.

Gdje je sve istaknuto,

ništa nije istaknuto!

Što je preduvjet funkcioniranja pisma

sustav kodiranja i dekodiranja

Dogovor

Jedno od rješenja koje je utemeljilo cijeli | kasniji razvoj pisma

Primjenom već postojećih znakova za riječi, a | ne više za misaone teorije, razvija se

logografsko pismo

Najraniji pronađeni primjeri alfabetskog | pisma otkriveni su

1928. godine na | mediteranskoj obali u Siriji

Grci koje pismo prilagođavaju svojim potrebama

feničko pismo

Grci ne posjeduju u to doba posebne znakove za izražavanje brojki, nego za njihovo isticanje, jednako kao i kasnije Rimljani, upotebljavaju

određena slova svog alfabeta

Nakon osnivanja rimske države počeo je | razvoj

arhaičnog latiničnog pisma Od zapadnogrčke varijante alfabeta, takozvanog halkidičkog pisma.

U prvo se vrijeme pisalo

s desne na lijevu stranu da bi se zatim pisalo naizmjenično jedan red s lijeve na desnu drugi red s desne na lijevu i tako redom

Tek se u III. st. pr. n. e. prešlo na pisanje | kakvim se i danas služimo

s lijeve na desnu stranu Ta promjena smjera uvjetovana je upotrebom tekućeg tuša koji bi se razmazivao potezima desne ruke s desne na lijevu stranu.

Nakon formiranja Franačke države i vladavine Karla Velikog javila se želja za ponovnim

uspostavljanjem jedinstvenog sustava pisanja Tražilo se čitko i jednostavno pismo Tako nastaje karolinška minuskula (Karolina) imenovana po Karlu Velikom

Osim što je izvedena reforma oblika pisma koje je jednostavno, lijepo i čitko, uvedeni su i mnogi drugi, popratni elementi koji su

ubrzali | čitanje

Ustaljena je upotreba kurentnih slova, otuda i | naziv

minuskula Također se koriste razmaci za odvajanje riječi i rečenica, uvode se interpunkcijski znakovi, rastavljene riječi na kraju retka odvajaju se crticom, a odlomci se odvajaju slobodnim retkom. Sve je to pridonijelo tome da su riječi dobile oblik Čitanje je postalo brže i lakše

Do X. je stoljeća Karolina postala dominantno | knjižno pismo u

cijeloj zapadnoj Europi

Johannes Gutenberg razvija

pomična | tiskarska slova

Upravo je izumom slova koja se mogu preslagivanjem koristiti za formu, koja se potom može umnožavati, došlo do

o revolucionarnih promjena u obrazovanju, informiranju i demokratizaciji društva

> Venecijanski slovorezbar Nicolas Jenson | nastoji u svojim pismima prevladati

optičku | razliku između verzalnih i kurentnih pisama

oko 1500. godine Tiskari i tipografi, osim u naslovima, sve više odustaju od rimskih brojki i počinju rabiti

arapske oblike

Nove su arapske brojke bile

lakše za čitanje, zahtijevale su manje prostora, a omogućivale su i lakše računanje

oko 1530. godine Francuski slovorezbar Claude Garamond oplemenjuje pismo Nicolasa Jensona

Osnovni napredak njegova pisma očituje se u naglašenoj primjeni serifa i spojnih poteza koji cjelokupnom pismu daju smireniji izraz i omogućuju uzajamno optičko povezivanje slova u jedinstvenu cjelinu čime se znatno olakšava čitanje

Garamond u digitaliziranom obliku spada u

10 najviše upotrebljavanih pismovnih rezova u tiskanim izdanjima novina i knjiga

oko 1780. Francois-Ambroise Didot kreira poznato pismo sa značajkama

klasicističke antikve

oko 1785. Talijanski slovorezbar Gianbattista Bodoni, na osnovi radova obitelji Didot, kreira svoju antikvu koju karakteriziraju izraziti

kontrasti između temeljnih i spojnih poteza te dugački i tanki serifi

Bodoni i Didot se zbog svoje monumentalnosti | i danas često koriste za

brojne logotipe, pogotovo kod poznatih modnih brandova, časopisa i bankarskih institucija

grotesk

(tal. grotta - pećina, spilja, font iz pećine, primitivan, pećinski; tal. grottesca - neobično, čudnovato ili smiješno)

sredina XIX. stoljeća Pojavljuju se pisma kod kojih se u potpunosti odbacuje

upotreba serifa, a slovni oblici se | krajnje pojednostavnjuju

1832. godine Londonski slovoljevači William Thowgood i Vincent Figgins isporučuju svoja pisma pod imenom

Grotesque i Sans surryphs (od | francuskog sans serif - bez serifa)

1919. godine > Osnovan je Bauhaus, njemačka visoka škola za gradnju i umjetničko oblikovanje. > U prvoj publikaciji koju je izdao, pisalo je:

“Tipografija je alat komunikacije. Ona mora biti komunikacija u svojoj osnovi. Naglasak se mora staviti na potpunu čistoću.”

U Bauhausu se eksperimentira s

jednostavnim pismovnim oblicima, pismu se daju geometrijske osnove, a poseban se naglasak stavlja na grotesk

1930. godine Paul Renner pod utjecajem Bauhausa u Munchenu završava kreiranje svojega grotesknog pisma

Futura

1933. > Skupina autora na čelu s engleskim tipografom Stanlyem Morrisonom kreira za londonski dnevnik

The Times

čitko pismo kratkih descendera i ascendera i malih visina verzala kako bi se maksimalno uštedjelo na prostoru

jedno od najpopularnijih, najčitljivijih i prostorno najštedljivijih pisama u stolnom izdavaštvu

The Times

1957. godine > Švicarska slovolivnica Haasische Schriftgiesserei izdaje groteskno pismo Maxa Miedingera i Eduarda Hoffmana pod nazivom

Haas Grotesque Nakon izdavanja u Njemačkoj to je pismo preimenovano u Helvetica

pismo koje je možda najviše obilježilo grafičko oblikovanje i komunikaciju 20. stoljeća, ostvarilo globalnu prepoznatljivost, a prilagođena je potrebama različitih svjetskih jezika

Helvetica

Neki je nazivaju i tipografijom kapitalizma

Helvetica

U signalizaciji je zbog čitljivosti, jednostavnosti i uočljivosti toliko u upotrebi da je doživljavamo kao pismo osnovne komunikacije

Helvetica

Ono što su nekad bili Aldus, Garamond ili | Bodoni danas su

Spiekermann (Meta), Brody (Industria, Insignia, Arcadia, Blur), Blockland (Trixie), Rossum (Just Left Hand) ili Nikola Đurek (Amalia, Brioni, Tesla, Greta, Balkan)

Nicolas Jenson

renesansna antikva

Vizualni identitet - tipografija Flashcards

(71 cards)