Vježba 12: Agregatna ponuda, nezaposlenost i stabilnost cijena Flashcards
(29 cards)
Agregatna ponuda
(AS), agregat supply
ukupna količina roba i usluga koja je neka zemlja spremna proizvesti i prodati u danom vremenskom razdoblju
O kojim silama ovisi AS?
- potencijalnoj proizvodnji (ovisi o inputima i tejnološkoj efikasnosti)
2 troškovima proizvodnje (cijene inputa, inozemne cijene, očekivana inflacija)
kako izgleda graf AS?
na ordinati je P, apsicisi je realna proizvodnja , krivulja je rastuća
kratkoročna krivulja AS
kejnesijanska krivulja,
- rastuća jer su poduzeća voljna povećati svoju proizvodnju kao odgovor na pormjenu agregatne potražnje.
- početku skoro vodoravna, na kraju potpuno okomita
- Zbog neiskorištenih kapaciteta je u prvom dijelu vodoravna. U drugom dijelu dolazi do situacije da nema više radnika, u tim situacijama da bi povećali svoju proizvodnju moraju ponuditi veće plaće i bolje radne uvjete
zašto je AS rastuća u kratkom roku?
Zbog ponašanja cijena i nadnica. Neki od elemenata troškova su ljepjivi/ nefleksibilni u kratkom roku. Kao odgovor na veću potražnju poduzeća se općenito povisti cijene svojih proizvoda i povećati proizvodnju. Rast cijena vodi padu realne nadnice, rad postaje jeftiniji i pdouzeća uzimaju više radnika
dugoročna krivulja AS
klasična krivulja ponude
- okomita je na razini potencijalne proizvodnje
- prvenstveno ovisi o potencijalnoj proizvodnji
odrednice AS u dogom roku
- količina i kvaliteta radne snage
- ponuda kapitala i prirodnih resursa
- razina tehnologije
što se događa s AS u dogom roku?
- Neflesksibilni elementi troškova postaju fleksibilni i podložni pregovaranju. Radnici prepoznaju da su cijene narasle pa inzistiraju na rast plaća. Svi se troškovi prilagođavaju višim cijenama, nema poticaja za povećanje proizvodnje.
zašto gospodarstvo može samo kratko vrijeme funkcionirati na razini iznad potencijalne
jer bi došlo do pregrijavanja, inflacija bi rasla jer bi i radnici i poduzeća pokušali izvući više nadnice i dobitke
ravnotežna nezapolsnost
- frikcijska ili neizbježna
- javlja se kad ljudi DOBROVOLJNO postaju nezaposleni (npr. seljenje s jednog posla na drugi, ulazak na tržište i izlazak s njega..)
neravnotežna nezaposlenost
postoji kada kvalificirani radnici spremni raditi uz postojeću satnicu ne mogu naći posao
dvije vrste neravnotežne nezaposlenosti
- strukturna
2. ciklička
strukturna nezaposlenost
ukazuje na nesklad između ponude i potražnje za radnicima
ciklička nezaposlenost
postoji kada se dogodi jaz između ponude i potražnje na tržištu rada
- vrsta nedobrovoljne nezaposlenosti
tko su neaktivni
oni koji su izvan radne snage, umirovljeni, nesposobni za rad, u mirovini, obavljaju kucanske poslove ili ne traže posao
kako mjerimo nezaposlenost
stopom nezaposlesnosti ( broj nezaposlenih/ radna snaga * 100)
inflacija
pad vrijednosti novca, porast u ukupnoj razini cijena
zašto je inflacija nepoželjna
šteti vjerovnicima, pogoduje dužnicima, rizik dugoročnih ugovora, česta kupovina
niska stopa inflacije
poželjna, omogućuje gospodarstvu da se lagano kreće, psihološki dobra jer ljudi vjeruju da imaju više novca pa će više trošiti
kako razlikujemo inflaciju
prema intezitetu i izvoru
inflacija prema izvoru
- inflacija potražnje: pojavljuje se kad se AD raste brže od proizvodnog potencijala gospodarstva povlaćeći cijene prema gore.
- infacija troškova: nastaje kao rezultat rastućih troškova tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti i niske iskoristivosti resursa, dovodi do stagflacije (pada ili stagnacije proizvodnje uz rastuće cijene)
inflacija prema intenzitetu
- niska
- galopirajuća
- hiperinflacija
galopirajuća inflacija inflacija
- dvo ili troznamenkasta stopa rasta cijena
- obilježje zemlja sa ratom, slabim vladama, revolucijom
- kapital bježi u inozemstvo
- imovina se čuva na altrenativne načine (nekretnine, umjetnine.. )
hiperinflacija
- može dosegnuti stopu od milijun ili trijilun godišnje
- gospodarstvo ne funkcionira
- relativne cijene postaju nestabline