Vježba 12: Agregatna ponuda, nezaposlenost i stabilnost cijena Flashcards

(29 cards)

1
Q

Agregatna ponuda

A

(AS), agregat supply

ukupna količina roba i usluga koja je neka zemlja spremna proizvesti i prodati u danom vremenskom razdoblju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

O kojim silama ovisi AS?

A
  1. potencijalnoj proizvodnji (ovisi o inputima i tejnološkoj efikasnosti)
    2 troškovima proizvodnje (cijene inputa, inozemne cijene, očekivana inflacija)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

kako izgleda graf AS?

A

na ordinati je P, apsicisi je realna proizvodnja , krivulja je rastuća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

kratkoročna krivulja AS

A

kejnesijanska krivulja,

  • rastuća jer su poduzeća voljna povećati svoju proizvodnju kao odgovor na pormjenu agregatne potražnje.
  • početku skoro vodoravna, na kraju potpuno okomita
  • Zbog neiskorištenih kapaciteta je u prvom dijelu vodoravna. U drugom dijelu dolazi do situacije da nema više radnika, u tim situacijama da bi povećali svoju proizvodnju moraju ponuditi veće plaće i bolje radne uvjete
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

zašto je AS rastuća u kratkom roku?

A

Zbog ponašanja cijena i nadnica. Neki od elemenata troškova su ljepjivi/ nefleksibilni u kratkom roku. Kao odgovor na veću potražnju poduzeća se općenito povisti cijene svojih proizvoda i povećati proizvodnju. Rast cijena vodi padu realne nadnice, rad postaje jeftiniji i pdouzeća uzimaju više radnika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

dugoročna krivulja AS

A

klasična krivulja ponude

  • okomita je na razini potencijalne proizvodnje
  • prvenstveno ovisi o potencijalnoj proizvodnji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

odrednice AS u dogom roku

A
  1. količina i kvaliteta radne snage
  2. ponuda kapitala i prirodnih resursa
  3. razina tehnologije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

što se događa s AS u dogom roku?

A
  • Neflesksibilni elementi troškova postaju fleksibilni i podložni pregovaranju. Radnici prepoznaju da su cijene narasle pa inzistiraju na rast plaća. Svi se troškovi prilagođavaju višim cijenama, nema poticaja za povećanje proizvodnje.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

zašto gospodarstvo može samo kratko vrijeme funkcionirati na razini iznad potencijalne

A

jer bi došlo do pregrijavanja, inflacija bi rasla jer bi i radnici i poduzeća pokušali izvući više nadnice i dobitke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

ravnotežna nezapolsnost

A
  • frikcijska ili neizbježna
  • javlja se kad ljudi DOBROVOLJNO postaju nezaposleni (npr. seljenje s jednog posla na drugi, ulazak na tržište i izlazak s njega..)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

neravnotežna nezaposlenost

A

postoji kada kvalificirani radnici spremni raditi uz postojeću satnicu ne mogu naći posao

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

dvije vrste neravnotežne nezaposlenosti

A
  1. strukturna

2. ciklička

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

strukturna nezaposlenost

A

ukazuje na nesklad između ponude i potražnje za radnicima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

ciklička nezaposlenost

A

postoji kada se dogodi jaz između ponude i potražnje na tržištu rada
- vrsta nedobrovoljne nezaposlenosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

tko su neaktivni

A

oni koji su izvan radne snage, umirovljeni, nesposobni za rad, u mirovini, obavljaju kucanske poslove ili ne traže posao

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

kako mjerimo nezaposlenost

A

stopom nezaposlesnosti ( broj nezaposlenih/ radna snaga * 100)

17
Q

inflacija

A

pad vrijednosti novca, porast u ukupnoj razini cijena

18
Q

zašto je inflacija nepoželjna

A

šteti vjerovnicima, pogoduje dužnicima, rizik dugoročnih ugovora, česta kupovina

19
Q

niska stopa inflacije

A

poželjna, omogućuje gospodarstvu da se lagano kreće, psihološki dobra jer ljudi vjeruju da imaju više novca pa će više trošiti

20
Q

kako razlikujemo inflaciju

A

prema intezitetu i izvoru

21
Q

inflacija prema izvoru

A
  1. inflacija potražnje: pojavljuje se kad se AD raste brže od proizvodnog potencijala gospodarstva povlaćeći cijene prema gore.
  2. infacija troškova: nastaje kao rezultat rastućih troškova tijekom razdoblja visoke nezaposlenosti i niske iskoristivosti resursa, dovodi do stagflacije (pada ili stagnacije proizvodnje uz rastuće cijene)
22
Q

inflacija prema intenzitetu

A
  1. niska
  2. galopirajuća
  3. hiperinflacija
23
Q

galopirajuća inflacija inflacija

A
  • dvo ili troznamenkasta stopa rasta cijena
  • obilježje zemlja sa ratom, slabim vladama, revolucijom
  • kapital bježi u inozemstvo
  • imovina se čuva na altrenativne načine (nekretnine, umjetnine.. )
24
Q

hiperinflacija

A
  • može dosegnuti stopu od milijun ili trijilun godišnje
  • gospodarstvo ne funkcionira
  • relativne cijene postaju nestabline
25
Koja vrsta nezaposlenosti je prisutna u ekonomiji koja se nalazi u stanju pune zaposlenosti
frikcijska i strukturna, ne i ciklička
26
U slučaju da stopa nezaposlenosti poraste iznad prirodne stope nezaposlenosti, koja vrsta nezaposlenosti je primarno porasla?
primarno raste ciklična nezaposlenost
27
Phillipsova krivulja (PC)
pokazuje odnos između stope nezaposlenosti i stope inflacije 1. kratkoročna PC: opadajuća jer postoji trade- off između nezaposlenosti i inflacije ( smnanjem nezaposlenosti stopa inflacije raste i obrnuto) 2. dugoročna PC: nema trade offa, PC vertikalna na raznini prirodne stope nezaposlneosti
28
Okunov zakon
za svako 2 postotno smanjenje aktualnog BDP-a u odnosu na potencijalni BDP , stopa nezaposlenosti raste za 1%. Vrijedi i obrnuto
29
Posljedica okunovog zakona
Stvarni BDP mora rasti istom stopom kao i potencijalni BDP kako nebi došlo do rasta nezaposlenosti