voda Flashcards
(49 cards)
1
Q
organoleptički pokazatelji
A
boja, mutnoća, miris, okus
- oni koji se određuju ljudskim osjetilima
* DOBRA PITKA VODA JE BEZ MIRISA I OKUSA!
2
Q
BOJA
A
- potječe od prisutnih otopljenih i suspendiranih tvari - “prividna” boja
- uklanjanjem suspendiranih čestica dobije se prava boja vode
- nema izrazito higijensko značenje, daje vodi loš izgled
- M.D.K. → 20 mg/PtCo ljestvice
3
Q
MUTNOĆA
A
- optički efekt izazvan rasipom svjetlosti, koji uzrokuje suspendirana i koloidno otopljena tvar (anorganska tvar - npr. pijesak, glina, ilovača; neživa ili živa organska tvar - npr. mikroorganizmi, plankton)
- prvenstveno mana izgleda
- higijenski pokazatelj kakvoće - onečišćenje
- važan pokazatelj u kontroli procesa pročišćavanja vode i podzemnih i izvorskih voda
- M.D.K. → 4 NTU jedinice (Nephelometric Turbidity Unit)
4
Q
MIRIS
A
- sanitarno značenje
- često prvi očiti pokazatelj onečišćenja vode
- pitka voda nema miris
-može potjecati od:
– prirodnih tvari (npr. alge, zemlja, trava)
–organskih i anorganskih onečišćenja (npr. nafta, klor, feces) - kvalitativno - opisuje se vrsta mirisa
- kvantitativno - opisuje se intenzitet mirisa
5
Q
OKUS
A
- sanitarno značenje: promjena može ukazivati na onečišćenje
- voda u prirodi, osim morske, je bez okusa
- nezadovoljavajući okus vode može potjecati od:
– prirodnih tvari (npr. tlo, alge, bakterije)
– organskih i anorganskih onečišćenja (npr. fenoli, klor)
6
Q
fizikalni pokazatelji
A
temperatura, pH, el. vodljivost,
7
Q
TEMPERATURA
A
- nema zdravstvenu važnost
- dobra, ukusna pitka voda ima temperaturu oko 15 °C
- M.D.K. → 25 °C
- temperaturu vode je važno znati:
– kod dezinfekcije vode (kloriranje)
– kod određivanja koncentracije otopljenih plinova - u podzemnim vodama na dubini od 20 m prestaje utjecaj temperature zraka na temperaturu vode
8
Q
pH
A
- pH vode uvjetuju otopljeni ioni
- M.D.K. → 6,5 – 9,5 pH jedinica
9
Q
EL. VODLJIVOST VODE
A
- mjera sposobnosti vode da provodi električnu struju - proporcionalna je koncentraciji anorganskih iona (anioni - kloridi, nitrati, sulfati, fosfati; kationi - Na, Ca, Mg, Fe)
- organska tvar ne provodi električnu struju (alkoholi, šećeri, ulje, fenoli)
- mjerna jedinica: Simens/cm (S/cm) ili mS/cm, odnosno μS/cm
- M.D.K → 2500 μS/cm/20°C
10
Q
kemijski pokazatelji
A
organska tvar - dušik u obliku amonijaka, nitrita i nitrata
11
Q
organska tvar
A
- smatra se onečišćenjem u vodi
- Može biti prisutna:
– kao prirodno onečišćenje od uginulih biljnih i životinjskih organizama
– kao sekundarno onečišćenje koje potječe od ljudske ili životinjske otpadne tvari ili industrijskih otpadnih produkata - karakteristične frakcije organske tvari u vodi predstavljaju dušikovi spojevi: amonijak, nitriti i nitrati, koji se smatraju indikatorima (pokazateljima) onečišćenja
12
Q
dušikovi spojevi
A
- veliko sanitarno značenje
- ovi spojevi nastaju raspadom organske tvari koja sadrži dušik: NH3 → NO2- → NO3-
- posebnu pozornost na prisutnost tih spojeva treba obratiti u vodama područja s intenzivnom poljoprivredom, gdje su u upotrebi umjetna, ali i prirodna gnojiva (kruti i tekući gnoj)
13
Q
amonijak
A
- pod pojmom amonijak podrazumijevaju se ne-ionizirani (NH3) i ionizirani (NH4+) oblik
- amonijačni dušik je produkt raspada biljnih i životinjskih bjelančevina
- prisutnost amonijaka u površinskim vodama ukazuje na svježe organsko onečišćenje
- M.D.K. → 0,5 NH4+ mg/L
14
Q
nitriti
A
- nitrificirajuće bakterije u procesu nitrifikacije pod aerobnim uvjetima oksidiraju amonijak u nitrite
- također mogu nastati bakterijskom redukcijom nitrata u anaerobnim uvjetima procesom denitrifikacije
- u površinskim vodama - često nisu prisutni jer se tu lako oksidiraju u nitrate
- u podzemne vode najčešće dospijevaju ispiranjem iz tla
- onečišćene vode nitritima ukazuju na prisutnost djelomično razgrađene organske otpadne tvari
- M.D.K. → 0,5 NO2 mg/L
15
Q
nitrati
A
- nitrati su najviše oksidirano stanje dušika koje se nalazi u vodi
- nitratne bakterije oksidiraju nitrite u nitrate u aerobnim uvjetima i pod utjecajem svjetlosti
- visoki sadržaj nitrata ukazuje na:
– prisutnost biološke otpadne tvari u krajnjem stupnju stabilizacije
– na ispiranje iz gnojenih poljoprivrednih površina - otpadne vode, s velikom koncentracijom nitrata uz fosfate, uzrokuju bujanje algi - “cvjetanje”
- M.D.K. → 50 NO3 mg/L
16
Q
Utrošak KMnO4 - oksidativnost
A
- pokazatelj koji ukazuje na količinu organske tvari u vodi
- voda koja sadrži organsku tvar ljudskog, životinjskog, biljnog ili industrijskog podrijetla utrošit će određenu količinu KMnO4 za njezinu oksidaciju
- količina utrošenog KMnO4 ovisi o količini i kemijskoj strukturi organskih spojeva koji se oksidiraju
- svi organski spojevi ne oksidiraju se jednako pa se ovaj pokazatelj smatra samo uvjetnim mjerilom koncentracije organske tvari u vodi
- M.D.K. → 5,0 O2 mg/L
17
Q
otopljeni kisik u vodi
A
- određivanje otopljenog kisika u vodi je najvažnija analiza kod ocjenjivanja površinskih voda!
- na osnovi sadržaja otopljenog kisika procjenjuje se:
- utjecaj oksidacije otpadnih tvari na vodotoke
- stabilnost vode za uzgoj riba i drugih organizama
- mogućnost procesa samopročišćavanja
- rezultat se izražava u O2 mg/L
18
Q
otopanje kisika iz atmosfere ovisi o:
A
- temperaturi vode i barometarskom tlaku
- površini vode izložene atmosferi
- koncentraciji mineralnih soli
- količini algi
19
Q
čimbenici koji povećavaju konc. otopljenog kisika
A
- snižavanje temperature
- aeracija
- fotosinteza danju
20
Q
čimbenici koji smanjuju konc. otopljenog kisika
A
- porast temperature
- organska i anorganska tvar
- respiracija mikroorganizama
21
Q
biokemijska potrošnja kisika
A
- BPK5 je empirijski test u kojem se određuje relativna potreba za kisikom u efluentima i otpadnim vodama
- BPK5 označava količinu kisika koji se utroši u procesu razgradnje organske tvari oksidacijom ili se utroši od strane aerobnih mikroorganizama
- BPK5 → O2 mg/L = O2 „odmah“ - O2 nakon 5 dana
22
Q
kloridi
A
- prisutni u svim vrstama voda, obično u vidu metalnih soli
- mogu potjecati iz tla jer su dobro topivi
- kao onečišćenje u vodama iz domaćinstva
- u otpadnim vodama, naročito onima s fekalnim sadržajem, jer su sastavni dio mokraće
- utvrđuju se zbog okusa i agresivnosti vode, nisu opasni za zdravllje
- M.D.K. → 250 Cl mg/L
23
Q
ukupna tvrdoća vode
A
- pojam koji predstavlja količinu otopljenih soli kalcija i magnezija
- dijeli se na:
– karbonatnu ili prolaznu tvrdoću
– stalnu tvrdoću ili neprolaznu - 1 njemački stupanj - 1 °dH (Deutsche Härte) = 10 mg/L CaO
- sa zdravstvenog stajališta tvrdoća vode nema veći značaj, no u slučaju tvrde vode dolazi do taloženja kamenca
- M.D.K. za tvrdoću vode nije naveden u Pravilniku
24
Q
podjela vode prema tvrdoći
A
- vrlo meka → 0-5 °dH
- meka → 5-10 °dH (oborinske vode)
- srednje tvrda → 10-15 °dH (povrsinske vode)
- tvrda → 15-30 °dH (podzemne)
- vrlo tvrda → > 30 °dH
25
mikrobiološka analiza vode
- provodi se kako bi se utvrdilo da li su u vodi prisutni mikroorganizmi, posebice patogeni
- u mikrobiološku analizu vode spadaju bakteriološka, virusološka i biološka analiza vode
- u rutinskim istraživanjima provodi se uglavnom bakteriološka analiza
26
bakteriološka analiza
cilj:
-- odrediti da li je voda onečišćena ili ne
-- utvrditi učinkovitost tehnološkog procesa pročišćavanja
-- utvrditi učinkovitost dezinfekcije
- u rutinskoj bakteriološkoj analizi se određuje:
-- ukupni broj bakterija u 1 mL vode na neselektivnoj podlozi
-- prisutnost bakterija fekalnih indikatora
27
broj aerobnih mezofilnih bakterija
- korisna je informacija o sanitarnoj kvaliteti vode
- pokazuje stupanj bakterijskog onečišćenja kojima je temperatura inkubacije oko 37 °C
- broj bakterija (kolonija, CFU) u 1 mL vode
- M.D.K. → 100/1 mL na 37 °C/48 h i 100/1 mL na 22 °C/72 h
28
koliformne bakterije
- ukupan broj koliformnih bakterija je kriterij za određivanje stupnja kontaminacije vode otpadom fekalnog podrijetla
- koliformne bakterije se kao skupina definiraju kao aerobne gram negativne bakterije koje fermentiraju laktozu
- najvjerojatniji broj koliformnih bakterija - NBK/100 mL
- M.D.K. → 0/100 mL
- voda za piće NE smije ih sadržavati (kondicioniranje i dezinfekcija)
29
vodoopskrba u ruralnoj sredini
bunari, cisterna, lokve i čatrnje
30
bunari
- vodeni objekti za dobivanje podzemne vode
31
vrste bunara
kopani, bušeni, Nortonov, Reni, Arteški
32
kopani bunar
- kopaju se iznad vodonosnog sloja
- dubina ovisi o razini vodonosnog sloja, voda iz drugog ili trećeg vodonosnog sloja
- uglavnom okrugli, a zidovi su im od armiranog betona, kamena, opeke ili betonskih cijevi
33
bušeni bunar
- izrađuju se utiskivanjem metalnih cijevi u zemlju sve do odgovarajućeg sloja podzemne vode
- imaju veliku higijensku prednost pred kopanim bunarima
34
Nortonov bunar (crpka) - pumpa
- buši se u nizinskim predjelima, gdje vodonosni sloj leži na dubini od 6 do 11 m
- šiljasta cijev s mrežicom na vrhu
- klipni uređaj za pumpanje vode
35
Reni bunar
- buši se obično uz rijeke
36
Arteški bunar
- dubina 80 m i više
- što je razina vode niža, izlazi pod jačim tlakom
- može sadržavati otopljene plinove, primjerice H2S
- voda dobre kvalitete, puno otopljenih minerala - mineralne i termalne vode
- voda sama izbija iz bušotine zbog tlaka
37
cisterna
- objekt - spremište za hvatanje oborinske vode
- sastoji se od: nakapne površine, odvodne cijevi, spremišta vode (dvije komore), filtra i uređaja za crpljenje vode
38
lokve i čatrnje
- najprimitivniji oblik snabdijevanja vodom
- nepropusne vrtače u kršu
39
saprobni sustav
- osnovna ekološka metoda koju su prvi put primjenili Kolkwitz i Marsson
- utvrđuje se biocenoze i organizmi indikatori u stajačicama i raznim područjima tekućica
- po Leibmanu - klase boniteta
40
saprobni sustav dijeli vode na:
-polisaprobne vode - jako onećišćene vode
- alfa mezosaprobne vode
- beta mezosaprobne vode
- oligosaprobne vode - malo opterećene
- katarobne vode - prirodno čiste
41
saprobni sustav po Leibmanu
- IV. klasa boniteta- POLISAPROBNE VODE (crveno)
- III. klasa boniteta- ALFA MEZOSAPROBNE VODE (zuto)
- II. klasa boniteta- BETA MEZOSAPROBNE VODE (zeleno)
- I. klasa boniteta- OLIGOSAPROBNE VODE (plavo)
- AZOIČNA ZONA- zona bez života
42
polisaprobne vode (IV. klasa)
* voda s najvećim onečišćenjem organskim tvarima
* brojni produkti razgradnje bjelančevina
* biološka potrošnja kisika (BPK) i kemijska potrošnja kisika (KPK) su izrazito velike
* voda je mutna, prljave boje s intenzivnim neugodnim mirisom
* Polisaprobni organizmi - trepetljikaši
43
alfa - mezosaprobne vode (III. klasa)
* vode sa srednjim stupnjem onečišćenja
* količina kisika znatno varira između dana i noći
* kao produkti razgradnje javljaju se masne kiseline
* biološka potrošnja kisika (BPK) je visoka
* Alfamezosaprobni organizmi - trepetljikaši, školjke i ličinke kukaca
44
beta - mezosaprobne vode (II. klasa)
* umjereno onečišćene vode
* redukcijski procesi se zaustavljaju nakon nekog vremena i uspostavlja se aerobno stanje
* miris i boje su uglavnom normalni
* Betamezosaprobni organizmi – alge kremenašice, jarmašice, zelene, amebe, bičaši, kolnjaci
45
oligosaprobne vode
- voda je bistra, buja biljni( zelene alge, kremenjašice, mahovine) i zivotinjski( prazivotinje, ličinke kukaca, virnjaci, pastrve) svijet. Imaju normalnu i stalnu količinu kisika(hipersaturacija) jer su ili plitke(intenzivna fotosinteza i velika površina vode u kontaktu sa zrakom) ili su to brze tekućice( u kojima se miješa voda sa zrakom)
- heterotrofnih bakterija ima manje od 100 u cm.
- izvorišta potoka, mlade akumulacije, alpska i planinska jezera te netaknuti potoci
- autopurifikacija- samočišćenje
46
biotički i abiotički čimbenici
- fizičko - kemijski
- geografski
- socijalni
47
fizičko kemijski
1. Hladnoća / toplina (vodozemci se mogu smrznuti - etilen-glikol → antifriz)
2. Voda / vlaga (neke životinje nemaju mehanizme koji ih štite od isparavanja, pa su prisiljene
3. živjeti u vodenom okolišu)
4. Svjetlost / električna struja (=> tetanička kontrakcija mišića (trajna - grč))
5. Otrovi
6. Zračenje
7. Mehaničke povrede
48
geografski
1. Klimatski - tropska klima / arktička i antarktička klima / umjerena klima
2. Nadmorska visina - zbog razine kisika (manje na većim visinama)
3. Dubina mora, jezera i rijeka (hiperbarički čimbenici) => svakih 10 m dubine hidrostatski tlak raste za 1 atm; životinje koje žive u takvom okolišu imaju izjednačen tlak - ako ih se izvadi van (npr. s 5 atm na 1 atm), one se raspuknu.
49
socijalni
1. Materijalni položaj
2. Psihički i radni uvjeti - nehigijenski uvjeti i neadekvatna prehrana => poremećaji u strukturi i funkcioniranju organizma
