Voluntarizam, strukturalizam i rana njemačka psihologija

Question 1

Tko je osnovao voluntarizam?

Answer 1

Wilhelm Wundt

Question 2

Ciljevi Wundtove eksperimentalne psihologije

Answer 2

1. Otkriti bazične elemente misli
2. Otkriti zakone po kojima se bazični elementi spajaju u složenija iskustva

Question 3

Wundt se protivio materijalizmu. T/N

Answer 3

Točno

Question 4

Što su za njega predstavljali voljni procesi?

Answer 4

Za njega su voljni procesi bili centralni procesi koji djeluju na elemente misli i daju im formu, kvalitetu ili vrijednosti koje nemaju sami po sebi.

Question 5

Što Wundt kaže o volji?

Answer 5

• odnosi se na pažnju i htijenje
• centralni koncept kroz kojeg se trebaju razumijevati svi glavni problemi u psihologiji
• ljudi mogu odlučiti na što će usmjeriti pažnju
• velik dio selektivne pažnje motiviran nekim razlogom

Question 6

Razlika između psihologije i ostalih znanosti

Answer 6

Ostale znanosti se bave posrednim iskustvom (npr. fizika koristi mjerne instrumente), dok psihologija neposredno promatra svjesno iskustvo.

Question 7

Što je introspekcija?

Answer 7

Refleksija subjektivnih iskustava. Ta refleksija može biti usmjerena na detekciju prisutnosti ili odsutnosti osjeta(Wundt i Titchener) ili na detekciju misaonih procesa(Stumpf).

Question 8

Što je eksperimentalna introspekcija?

Answer 8

Znanstveno prihvatljiva za razliku od prijašnjih primjena čiste introspekcije (samoopažanje)

Question 9

Wundt je proučavao složene procese. T/N

Answer 9

Netočno

Question 10

Koja su prema Wundtu dva tipa mentalnog iskustva?

Answer 10

Osjet i osjećaj

Question 11

Koja je razlika između osjeta i osjećaja?

Answer 11

Osjet
-plod stimulacije senzornog organa u dolaska impulsa do mozga
-varira prema modalitetu(vid, sluh), kvalitetu(boja, zasićenost), intenzitetu
Osjećaj
-prati osjet i varira na tri dimenzije: ugodnost-neugodnost, smirenost-uzbuđenje, napor-opuštanje(trodimenzionalna teorija osjećaja)

Question 12

Trodimenzionalna teorija osjećaja

Answer 12

osjećaj varira na tri dimenzije:
1. Ugodnost-neugodnost
2. Smirenost-uzbuđenje
3. Napor-opuštanje

Question 13

Koji je eksperiment naveo Wundta da se psihologija treba baviti selektivnom percepcijom?

Answer 13

Eksperiment sa viskom.
Zaključak: možemo obraćati pozornost na poziciju viska ili na zvuk zvona, ali ne na oboje istovremeno.

Question 14

Što je percepcija?

Answer 14

Iskustvo kombinacije osjeta istovremeno. Mentalno iskustvo koje se javlja kada se osjetima pridaje značenje kroz prošla iskustva.

Question 15

Kakvi su percepcija i apercepcija procesi?

Answer 15

Percepcija je pasivan, a apercepcija je aktivan.

Question 16

Što je apercepcija?

Answer 16

Dio perceptivnog polja na koji svjesno obraćamo pažnju.

Question 17

Što je kreativna sinteza i koji proces dovodi do nje?

Answer 17

-raspodjela i preraspodjela mentalnih elemenata prema vlastitoj volji
-omogućuje voljno spajanje elemenata iskustva koji prije nisu bili spojeni
-to može dovesti do iskustva koje prethodno nismo doživjeli
- do nje dovodi apercepcija

Question 18

Wundt je bio determinist. T/N

Answer 18

Točno

Question 19

Objasni Wundtov determinizam.

Answer 19

Iza svakog voljnog djelovanja postoji mentalni zakon koji je nesvjestan i prekompleksan da bismo ga shvatili. možemo o njemu zaključivati jedino post hoc(nakon što se dogodi)- zato su psiholozi više “povjesničari”.

Question 20

Tko je osnovao strukturalizam?

Answer 20

Edward Titchener.

Question 21

Čime se prema Titcheneru psihologija treba baviti? koje su ciljevi psihologije

Answer 21

Treba se baviti neposrednim iskustvom (sviješću).
Ciljevi:
1. Introspekcijom razdijeliti bazične mentalne elemente kojima možemo objasniti svijest u potpunosti.
2. Opisati zakone kojima se ti elementi povezuju.
3. Opisati neurološke strukture i aktivnosti u pozadini mentalnih događaja.

Question 22

Definicija svijesti i uma.

Answer 22

Svijest je zbroj svih mentalnih iskustava u nekom trenutku.
Um je skup svih mentalnih iskustava tijekom života.

Question 23

Koja je razlika između strukturalizma i voluntarizma.

Answer 23

Voluntarizam želi objasniti, a strukturalizam samo opisati cjelovitost mentalnog iskustva.

Question 24

Introspekcija kod Titchenera.

Answer 24

Opisati bazične elemente mentalnog doživljaja (osjet, ne percepciju). Ne govoriti ništa o značenju podražaja (npr. jabuka je crvena, okrugla, glatka itd., ne slatka)

Question 25

Što je pogreška podražaja?

Answer 25

Dopuštanje da prošla iskustva utječu na izjave tijekom introspekcije.

Question 26

Elementarni procesi svijesti sastoje se od:

Answer 26

1. Osjeti- elementi percepcije 2.Slike- elementi ideja 3.Afekcija- elementi osjećaja

Question 27

Što je za Titchenera pažnja?

Answer 27

Svojstvo osjeta, njegova jasnoća. Obraćamo pažnju samo zato što je osjet jasniji od ostalih.

Question 28

Kontekstualna teorija značenja.

Answer 28

Titchenerova ideja da se značenje pridaje osjetu kroz slike koje izaziva, tj. na temelju asocijacije nekog osjeta iz prošlosti. Osjet je jezgra, a slike koje se javljaju su kontekst. (npr zvečka može prizvati slike bebe koja se igra njome)

Question 29

Problemi strukturalizma.

Answer 29

Oslanja se na introspekciju, zanemario poremećaje u ponašanju i osobnosti, učenje, psihološki razvoj, individualne razlike.

Question 30

Stumpfov rad.

Answer 30

- zanimala ga auditivna percepcija - smatrao da treba proučavati mentalne fenomene, a ne mentalne/svjesne elemente -

Question 31

Fenomen pametnog Hansa

Answer 31

Konj koji je mogao rješavati matematička zadatke. Stvaranje naizgled inteligentnog ponašanja kod životinja svjesnim ili nesvjesnim davanjem suptilnih znakova koji vode njihovo ponašanje.

Question 32

Rosenthal efekt

Answer 32

Očekivanja istraživača mogu utjecati na ishod istraživanja jer on nesvjesno može davati suptilne znakove svojim sudionicima.

Question 33

Koji postupak može pomoći smanjiti pristranost u istraživanjima?

Answer 33

Dvostruko slijepi postupak (ni istraživač ni sudionik ne znaju u kojem se uvjetu istraživanja nalazi sudionik).

Question 34

Ušteda učenja.

Answer 34

- Ebbinghaus - koliko osobi treba da nauči nešto što je prethodno naučila i zaboravila

Question 35

Opiši krivulju zaboravljanja.

Answer 35

1. Zaboravljanje najjače u prvih nekoliko sati nakon učenja 2. U slučaju prenaučenosti, materijal je otporniji na zaboravljanje 3. Smislenost materijala pospješuje efikasnost učenja 4. Učenje više puta u kraćim vremenskim intervalima je bolje i efikasnije nego učenje odjednom dugo vremena.