Vrste pravnih činjenica s obzirom na postanak

Question 1

Kako se pravne činjenice dijele prema ovom kriterijumu?

Answer 1

Pravne činjenice dijele se na dvije vrste: prirodni događaji i ljudske radnje.

Question 2

Kada prirodni događaji postaju pravne činjenice?

Answer 2

Prirodni događaji postaju pravne činjenice kada pravo za njih vezuje pravne učinke.

Question 3

Koji su primeri prirodnih događaja koji imaju pravne učinke?

Answer 3

Primeri prirodnih događaja su rođenje, smrt i protek vremena.

Question 4

Kako se nazivaju prirodni događaji za koje pravo vezuje pravne učinke?

Answer 4

Prirodni događaji za koje pravo vezuje pravne učinke nazivaju se pravnim događajima.

Question 5

Šta su ljudske radnje u kontekstu pravnih činjenica?

Answer 5

Ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni učinci.

Question 6

Kako se dele ljudske radnje?

Answer 6

Ljudske radnje dele se na dopuštene i nedopuštene radnje.

Question 7

Šta su dopuštene ljudske radnje?

Answer 7

Dopuštene ljudske radnje (pravne radnje ili pravna delovanja) su radnje koje su dozvoljene i usmerene na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka.

Question 8

Koja je najvažnija pravna radnja među dopuštenim ljudskim radnjama?

Answer 8

Najvažnija pravna radnja je pravni posao, koji predstavlja očitovanje volje stranaka usmereno na postizanje dozvoljenih pravnih učinaka.

Question 9

Koji su pravni učinci pravnih poslova?

Answer 9

Pravnim poslovima se postižu učinci poput postanka, promene ili prestanka građanskopravnog odnosa.

Question 10

Šta su nedopuštene ili protupravne radnje?

Answer 10

Nedopuštene ili protupravne radnje su ljudske radnje koje su zabranjene (delikti ili građanski delikti).

Question 11

Šta su delikti u građanskom pravu?

Answer 11

Delikti su nedopuštene ili protupravne ljudske radnje uz koje norme građanskog prava, mimo volje počinioca, vezuju postanak odnosa odgovornosti za štetu.

Question 12

Po čemu se građanski delikti razlikuju od krivičnih?

Answer 12

Građanski delikti su specifični za građansko pravo i odnose se na odgovornost za štetu, za razliku od krivičnih delikata koji su predmet krivičnog prava.