ZAKON.HR Flashcards
(193 cards)
1
Q
Javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja su:
A
osnovna škola, srednja škola, učenički domovi i druge javne ustanove
2
Q
Djelatnost osnovnog obrazovanja obuhvaća
A
opće obrazovanje te druge oblike obrazovanja djece i mladih.
3
Q
Djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja obavlja se kao ________ služba
A
javna
4
Q
Na osnovi javnih ovlasti osnovna i srednja škola i učenički dom (u daljnjem tekstu: školska ustanova) obavljaju sljedeće poslove:
A
- upisi u školu i ispisi iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije
- organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odg. evidencije
- vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o učenikovim postignućima
- izricanje i provođenje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima
- organizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima
- izdavanje javnih isprava i drugih potvrda
- upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu
5
Q
Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama:
A
- osigurati sustavni način poučavanja učenika, te poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
- razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta
- odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, te osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva
- osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća
- osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.
6
Q
Načela odgoja i obrazovanja na razini oš i sš
A
- osnovnoškolski odgoj i obrazovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj
- odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima
- odgoj i obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika
- rad u školskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog i školskog rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagoškog standarda
- odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima
- stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj
- obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu povećanja ovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
- odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
- promicanje odgojnih vrijednosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, a u skladu s pravom roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece,
- svatko ima pravo na obrazovanje. Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Zadaća je javnog školskog sustava da bude neutralan i uravnotežen te da omogući djetetu ostvarivanje tog prava.
7
Q
Državni pedagoški standardi (DPS)
A
-Utvrđuju se veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma, drugih kurikularnih dokumenata i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj.
8
Q
Državne pedagoške standarde donosi..
A
Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
9
Q
Nastava na stranom jeziku
A
Osnovna i srednja škola (u daljnjem tekstu: škola) može dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom ili kurikulumom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva.
10
Q
Mreža školskih ustanova
A
obuhvaća sve ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje.
11
Q
Mreža školskih ustanova sadrži:
A
a) popis škola u kojima se izvode:
- redoviti programi odgoja i obrazovanja
- posebni programi za učenike s teškoćama
- redoviti programi i posebni programi za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima i/ili posebni programi za darovite učenike
- programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina
- umjetnički programi
- sportski programi
- međunarodni programi
- alternativni programi
- produženi boravak ili cjelodnevna nastava
- srednjoškolski programi po sektorskim područjima za programe koje škole izvode
b) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom;
c) popis školskih ustanova imenovanih vježbaonicama;
d) popis školskih ustanova imenovanih centrima izvrsnosti;
e) popis učeničkih domova.
+utvrđuje se i upisno područje
+utvrđuje se i područje na kojima na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove i uvesti novi obrazovni programi
12
Q
Mreža školskih ustanova ustrojava se na način da…
A
- zadovoljava iskazane potrebe tržišta rada utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te ispunjava uvjete i mjerila propisane državnim pedagoškim standardima
- mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoškolskom obvezniku u osnovnoj školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.
- podrazumijeva mogućnost srednjeg odgoja i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkom domu.
13
Q
Mreža školskih ustanova može se izmijeniti…
A
- na temelju izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju školske ustanove, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj, udaljenost školskih ustanova i potrebe tržišta rada
- prijedlog podnose osnivači (a konačnu odluku podnosi ministarstvo uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala)- Vlada Republike Hrvatske
14
Q
Kakvi programi se mogu izvoditi u osnovnoj školi ?
A
-redoviti, alternativni, međunarodni, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebni programi odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama i/ili darovite učenike, umjetnički programi, te ostali programi koje donosi ministar uz suglasnost ministarstva
15
Q
Osnovnim obrazovanjem učenik stječe:
A
znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja
16
Q
Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje počinje upisom u prvi razred oš, obavezno je za svu djecu od _ do godina
A
6.-15.
17
Q
Učenici s višestrukim teškoćama imaju pravo pohađati oš odgoj i obrazovanje do _____god.
A
21.
18
Q
Što je sastavni dio mreže školskih ustanova?
A
Upisno područje.
19
Q
Upisno područje je…
A
prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta, a određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu
20
Q
Upisno područje utvrđuje se…
A
aktom o osnivanju osnovne škole
21
Q
Zajedničko upisno područje?
A
Radi racionalnijeg raspoređivanja učenika ili rada škola u jednoj smjeni, može se spajanjem upisnih područja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedničko upisno područje dviju ili više osnovnih škola istog osnivača.
22
Q
Za učenike s teškoćama upisno područje je…
A
najbliža škola koja provodi obrazovanje prema odgovarajućem programu.
23
Q
Poslove u vezi s obavljanjem djelatnosti osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja
A
upravno tijelo županije (nadzire i upisni proces)
24
Q
Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne pripada prema upisnom području:
A
– ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje,
– ako se upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga pravna ili fizička osoba
25
U prvi razred osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja...
- do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života
- Iznimno: na zahtjev roditelja, sukladno rješenju nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda, u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života.
- Iznimno: na zahtjev stručnog povjerenstva škole, sukladno rješenju nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda, djetetu se može odgoditi upis u prvi razred osnovne škole za jednu školsku godinu.
- Dijete, odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće, a čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno dijete koje je s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći, može se privremeno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja.
- Za dijete, odnosno učenika iz stavka 4. ovoga članka roditelj podnosi zahtjev nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradskom uredu.
26
Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole stručno povjerenstvo škole utvrđuje
-psihofizičko stanje djeteta
27
Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, te sastav stručnih povjerenstava propisuje
ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja.
28
Nadležno upravno tijelo županije ili Gradski ured donosi rješenja o:
– prijevremenom upisu,
– odgodi upisa u prvi razred osnovne škole,
– privremenom oslobađanju od školovanja,
– primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju,
– o ukidanju rješenja o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju
*na ove odluke se roditelj može žaliti ministarstvu
29
Strukturu razrednih odjela i broj učenika po programima za svoje područje planiraju...
-osnivači u suradnji sa srednjim školama te ga dostavljaju Ministarstvu (konačnu odluku oni rade)
30
Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju:
nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa , i školskog kurikuluma
31
Nacionalni kurikulumi
- donose se za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja sukladno okvirnom nacionalnom kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste oš i sš odgoja i obrazovanja
- on određuje svrhu, vrijednost, ciljeve i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja te odgojno-obrazovna područja, kao i smjernice za poticanje i prilagodbu iskustva učenja te vrednovanja postignuća
- njime se utvrđuje nastavni predmet koji se izvodi na pojedinoj vrsti i/ili razini obrazovanja, osim nacionalnim kurikulomom za strukovno obrazovanje i nacionalnim kurikulomom za umjetničko obrazovanje, koji sadrže omjere grupa nastavnih predmeta.
- donosi ga ministar
32
Kurikulumom nastavnih predmeta utvrđuju se...
svrha i ciljevi učenja i poučavanja nastavnog predmeta, struktura pojedinog predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, odgojno-obrazovni ishod i/ili sadržaji, pripadajuća razrada i opisi razina usvojenosti ishoda, učenje i poučavanje te vrednovanje u pojedinom nastavnom predmetu, a može se utvrditi i popis potrebnih kvalifikacija učitelja i nastavnika za izvođenje kurikuluma.
33
Kurikulumi koji se izvode kao međupredmetne i/ili kao interdisciplinarne teme i/ili moduli izvode se u
nastavnim predmetima i programima kao dio odgojno-obrazovnog standarda i programa u koje je učenik uključen.
34
Odgojno obrazovni standard učenika čine
obavezni i izborni predmeti
35
Nastavnim planom određuje se:
oblik izvođenja kurikuluma (obvezno, izborno, fakultativno, međupredmetno i/ili interdisciplinarno), godišnji broj nastavnih sati i njihov raspored po razredima. Nastavni plan može biti zajednički za razinu, odnosno vrstu na pojedinoj razini obrazovanja, a iznimno se može donijeti i uz kurikulum određenoga nastavnog predmeta.
36
Izborni predmeti
- obavezni za sve jednom kad se prijave i mogu se otkazati/prijaviti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za iduću školsku godinu
- potrebna suglasnost roditelja
37
Nastavnim planom i programom utvrđeni su:
tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module, njihov raspored po razredima, te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta
38
Školskim kurikulumom se utvrđuje:
– strategija razvoja škole
– aktivnost, program i/ili projekt
– ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta
– namjena aktivnosti, programa i/ili projekta
– nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost
– način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta
– vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
– okvirni troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta
– način njegova praćenja
39
Školski kurikulum donosi
školski odbor do 7.10. tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog, tj. nastavničkog vijeća
40
Godišnji plan i program rada donosi se...
na temelju nastavnog plana i programa, te školskog kurikuluma
-donosi ga školski odbor do 7.10. tekuće školske godine
41
Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se:
mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu:
– podatke o uvjetima rada,
– podatke o izvršiteljima poslova,
– godišnji kalendar rada,
– podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,
– tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,
– planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika,
– planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela,
– plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole,
– podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.
-mora biti objavljen na mreži škole
42
Škola je dužna dostaviti elektroničkim putem godišnji plan i program, te školski kurikulum do... kome?
-Ministarstvu do 15.7. tekuće godine
43
Eksperimentalni program
Školska ustanova može provoditi eksperimentalni program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja i/ili oblika i metoda rada i/ili nove nastavne opreme.
- može ga predložiti školska ustanova, Ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja (svi moraju imati odobrenje ministarstva)
- nije moguće podnijeti žalbu, samo tužbu (upravnom sudu)
- škole koje sudjeluju u programu mogu se pronaći putem javnog natječaja ili javnog poziva
44
Eksperimentalni program sadrži:
– ciljeve, zadaće, obrazovne ishode, sadržaj,
– mjesto i način izvođenja,
– vrijeme potrebno za realizaciju programa,
– prostorne, kadrovske i druge uvjete,
– način stručnog praćenja i vrednovanja programa,
– financijska sredstva potrebna za realizaciju programa.
45
Alternativni i međunarodni program
- Škola može izvoditi međunarodni nastavni plan i program i/ili kurikulum na stranom jeziku na temelju rješenja Ministarstva, protiv kojeg nezadovoljna strana može podnijeti tužbu Upravnom sudu.
- Međunarodnim nastavnim planom i programom i/ili kurikulumom smatra se standardizirani program međunarodne organizacije ili institucije koji se provodi i u drugim državama.
- Škole koje provode međunarodne programe obvezno izvode program/kurikulum nastave Hrvatskog jezika, Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske, koji su obvezni za sve učenike.
- Učenici kojima je hrvatski jezik materinski jezik uče Hrvatski jezik prema redovitim planovima i programima za osnovnu ili srednju školu, a ostali učenici kao strani jezik.
- Plan i program/kurikulum za nastavni predmet Hrvatskog jezika kao stranog jezika te Prirode i društva Republike Hrvatske, odnosno Povijesti i Geografije Republike Hrvatske donosi ministar odlukom.
- Na kraju srednjoškolskog obrazovanja po međunarodnom nastavnom planu i programu i/ili kurikulumu nadležna međunarodna organizacija ili institucija izdaje učeniku javnu ispravu kojom se dokazuje završetak srednjoškolskog obrazovanja.
46
Izvannastavne aktivnosti
(1) Radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika školska ustanova organizira posebne izvannastavne aktivnosti.
(2) Izvannastavne aktivnosti se planiraju školskim kurikulumom i godišnjim planom i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi.
(3) Izvannastavne aktivnosti nisu obvezni dio učenikovog opterećenja, ali se mogu priznati učenicima kao ispunjavanje obveza u školi.
47
Izleti
- Škola može planirati u godišnjem planu i programu rada škole i školskom kurikulumu poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena.
- Izleti, ekskurzije i druge aktivnosti koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa i drugih kurikularnih dokumenata
- Načine, uvjete, mjere sigurnosti te prava i obveze korisnika i davatelja usluga vezanih uz aktivnosti propisuje ministar pravilnikom.
- Za svaku aktivnost škola je dužna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima, načinom realizacije, vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja i načinom vrednovanja, te zatražiti pisanu suglasnost roditelja.
- Za svaku aktivnost škola uz voditelja mora osigurati pratnju sukladno broju učenika, a za učenike s teškoćama pratnju sukladno njihovim teškoćama.
- Program aktivnosti je dio godišnjeg plana i programa rada škole i školskog kurikuluma
48
Vježbaonice za studente
- Škola i učenički dom može biti vježbaonica za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima.
- Uvjete, način rada, kriterije financiranja te raspored vježbaonica, propisuje ministar na prijedlog visokih učilišta koji pripremaju studente za odgojno-obrazovni rad s učenicima.
49
Nastava u kući, tj zdravstvenoj ustanovi
- Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
- Nastava se može provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije.
- Škola u okviru raspoloživih sredstava osigurava učenicima odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu.
50
Pripremna nastava
namijenjena je učenicima nedostatnog znanja hrvatskog jezika i podrazumijeva intenzivno učenje hrvatskog jezika tijekom najviše jedne nastavne godine
- provodi se prema posebno programu i organizira u školi koju utvrđuje nadležno upravno tijelo županije, tj Gradski ured
- tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može u manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u kojoj je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave.
51
Trajanje školske godine
1.9. -31.8. (dva polugodišta)
52
Vrste praznika
ljetni, zimski i proljetni
53
Trajanje odgojno obrazovnog rada
```
175 dana (35 tj)
maturanti - 160 dana (32tj)
```
54
Kraće trajanje odgojno-obrazovnog rada
- određuje ministar
| - uzroci: u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja
55
Tko izrađuje plan aktivnosti i osigurava uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora?
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
56
Dnevno trajanje nastave učenika
-utvrđuje se rasporedom sati
- u danu ne može biti više od 4 sata obaveznih predmeta (razredna)
- predmetna (više od 6 sati)
57
Kako se organizira nastava?
-U razredima, a neposredno u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini
58
Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje?
-nadležno upravno tijelo županije/Gradski ured uz prethodno mišljenje osnivača
59
Broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje
ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima
60
Kućni red
-etički kodeks donesen nakon rasprave na učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja/učenika od strane školskog/domskog odbora
61
Prava učenika
– pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
– pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu,
– pravo na uvažavanje njegovog mišljenja,
– pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove,
– pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i školskom odboru,
– pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda,
– pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.
62
Obaveze učenika
– pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao,
– pridržavanje pravila kućnog reda,
– ispunjavanje uputa učitelja, odnosno nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i drugih zaposlenika škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redom,
– čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.
63
Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su:
daroviti učenici i učenici s teškoćama
64
Daroviti učenici
- Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
- Program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika propisuje ministar.
- Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u kraćem vremenu od propisanog.
- U tijeku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.
- Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu propisuje ministar.
65
Učenici s teškoćama su:
– učenici s teškoćama u razvoju,
– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima,
– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.
-vrste teškoća propisuje ministar
66
Učenici u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenici s problemima u ponašanju
- osigurati im odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman
| - propisuje ministar pravilnikom
67
Školske ustanove su dužne:
– stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika,
– sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja,
– brinuti se o sigurnosti učenika,
– osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju,
– brinuti se o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati nadležnog liječnika škole – specijalistu školske medicine,
– pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadležnim tijelima,
– voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika,
– pružati savjetodavni rad učenicima.
68
Prijevoz učenika
- Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne nastave (1. – 4. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje tri kilometra.
- Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima predmetne nastave (5. – 8. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje pet kilometara.
- Prijevoz se organizira od najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza do škole ili školi najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza i obrnuto. U slučaju da međumjesni ili gradski prijevoz nije organiziran polazišnu točku utvrđuje osnivač.
- Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.
- Ako se učenik osnovne škole iz stavka 1. i 2. ovog članka upiše u školu izvan upisnog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika.
Ako se učenik iz stavka 5. ovog članka ne upiše u školu sukladno aktu tijela državne uprave, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika.
69
Obaveza zaštite prava učenika
Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ostali radnici u školskim ustanovama dužni su poduzimati mjere zaštite prava učenika te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja učenika, odmah izvijestiti ravnatelja školske ustanove koji je to dužan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu.
-načine postupanja propisuje ministar
70
Vijeće učenika
- U školi se osniva vijeće učenika koje čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela.
- Predstavnik vijeća učenika sudjeluje u radu tijela škole kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja.
- Način izbora i djelokrug rada vijeća učenika utvrđuje se statutom škole
71
Ocjena učenika s teškoćama
iskazuje se opisno ili brojčano, ovisno o programu u koji je uključen
-način praćenja i ocjenjivanja propisuje ministar
72
Učeniku se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan ako:
* zaključno ima nedovoljan iz najmanje 3 nastavna predmeta, tj. nije položio popravni ispit u propisanom roku
* COVID: 5
73
Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta
škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski nastavni rad koji je učenik dužan pohađati.
74
Trajanje dopunskog rada
- ne može biti kraće od 10, a dulje od 25 sati
| - u okviru 40-satnog radnog tjedna
75
Ako se učeniku od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učeniku srednje škole nakon dopunskog nastavnog rada ne zaključi prolazna ocjena
- ide na popravni koji se održava najkasnije do 25.8. tekuće godine
* COVID slučaj ima iznimno pravo na dodatan ispit*
76
Žalba na zaključnu ocjenu
-učenik ili roditelj ju može podnijeti najkasnije 2 dana od završetka nastavne godine učiteljskom/nastavničkom vijeću kako bi polagao ispit pred povjerenstvom (provodi se u roku 2 dana od dana podnošenja zahtjeva)
- 3 člana koje je odredilo učiteljsko/nastavničko vijeće
- ocjena je konačna
- način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole
77
Odluku o oslobađanju učenika donosi
učiteljsko vijeće odnosno nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite
78
Učenici koji imaju status kategoriziranog športaša sukladno odredbama Zakona o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja
, mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.
79
Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti
usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno nagrađeni
- pohvalu izriče razredno vijeće, a nagradu dodjeljuje učiteljsko/nastavničko vijeće
- uvjeti određeni statutom škole
80
Pedagoške mjere
(2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.
(3) Pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu, osim mjere preseljenja u drugu školu koja vrijedi do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.
(4) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit.
81
Koje su mjere upozorenja i ne izriču se u upravnom postupku?
Opomena, ukor, strogi ukor i opomena pred isključenje
82
Tko izriče opomenu?
Razrednik, 8 dana prigovor
83
Tko izriče ukor?
Razredno vijeće, 8
84
Tko izriče strogi ukor?
Učiteljsko vijeće,8
85
Tko izriče opomenu pred isključenje?
Nastavničko vijeće, 8
86
Kriterije za izricanje pedagoških mjera iz članka 84. ovoga Zakona propisuje
ministar pravilnikom
87
U školskim ustanovama se radi unapređenja kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti provodi
vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, a odnosi se na provođenje nacionalnih ispita te mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnog kurikuluma.
88
Godišnji plan provedbe vanjskog vrednovanja školskih ustanova donosi
ministar
89
Vanjsko vrednovanje provodi
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
90
Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće)
je stručno i strateško tijelo koje prati kvalitetu sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj
– predlaže mjere, aktivnosti i strategije razvoja i unapređenja predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja,
– brine se o razvoju nacionalnog kurikuluma,
– predlaže i potiče sudjelovanje drugih dionika,
posebno drugih tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te usklađuje njihov rad,
– razmatra i daje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,
91
Nacionalno vijeće čini
predsjednika i četrnaest članova, od kojih je šest članova iz reda sveučilišnih profesora i znanstvenika, šest članova iz reda odgojno-obrazovnih radnika iz sustava pred-školskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te dva člana izvan sustava odgoja i obrazovanja.
92
Koliko traje mandat predsjednika i članova NV
4 godine
93
Tko imenuje članove i predsjednika NV?
-Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH (svake 2 godine po 7 članova, a predsjednika svake 4)
94
Tko ne može biti član NV?
državni dužnosnici
95
Predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijeća i prije isteka vremena na koje je imenovan ako:
1. sam zatraži razrješenje,
2. stupi na dužnost koja mu priječi rad u Nacionalnom vijeću,
3. ne ispunjava dužnost člana Nacionalnog vijeća,
4. izgubi sposobnost obnašanja dužnosti,
5. svojim postupcima povrijedi ugled dužnosti koju obnaša.
96
Tko mogu biti osnivači OŠ?
– Republika Hrvatska,
– jedinica lokalne samouprave,
– jedinica područne (regionalne) samouprave,
– druga pravna ili fizička osoba
97
Tko mogu biti osnivači SŠ?
– Republika Hrvatska,
– jedinica područne (regionalne) samouprave,
– druga pravna ili fizička osoba.
98
Rok za osnivanje škole?
2 godine od pozitivnog rješenja; osim škola koje nisu financirane iz državnog proračuna
99
Akt o osnivanju školske ustanove mora sadržavati:
– podatke o tvrtki, nazivu, odnosno imenu te sjedištu, odnosno prebivalištu osnivača,
– nazivu i sjedištu ustanove,
– djelatnosti ustanove,
– tijelima ustanove i upravljanju,
– stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje nastavnog programa,
– osiguranju prostora, nastavnih sredstava i pomagala,
– načinu raspolaganja viškom prihoda,
– pokrivanju manjka prihoda ustanove,
– ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine ustanove,
– međusobnim pravima i obvezama osnivača i ustanove,
– sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada te načinu njihovog pribavljanja ili osiguranja,
– privremenom ravnatelju ustanove,
– općim aktima ustanove.
100
Za izvođenje nastavnog plana i programa školska ustanova mora ispunjavati sljedeće uvjete:
– potreban broj stručnih osoba,
– odgovarajući prostor i opremu,
– tehničke, zdravstvene i ekološke uvjete.
101
Rok za podnošenje zahtjeva za početak rada?
najmanje 3mj prije planiranog početka
mora sadržavati:
-privremeni statut
-popis stručnih osoba potrebnih za izvođenje programa obrazovanja usklađen s programima koje je donijelo Ministarstvo ili koji su usklađeni s propisima države/institucije u kojoj se taj program provodi,
– podatke o prostoru i opremi te načinu njihova osiguranja,
– dokaz da su sredstva koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada osigurana te način njihova pribavljanja,
– dokaze o ispunjenosti tehničkih, zdravstvenih i ekoloških uvjeta za obavljanje djelatnosti,
– mišljenje nadležne međunarodne udruge, odnosno organizacije, ako škola radi po međunarodnom programu ili programu alternativne škole,
– dokaze o ispunjavanju uvjeta utvrđenih posebnim propisima ako srednja škola provodi program nautičkog ili brodostrojarskog smjera
ako je sve dobro, upisuje ju se u sudski registar
102
Na zahtjev Ministarstva školska ustanova dužna je dostaviti dokaze o ispunjenosti sljedećih uvjeta o:
– izvođenju obrazovnog programa za koji je školska ustanova dobila odobrenje,
– upisu učenika u odobreni obrazovni program najkasnije nakon isteka dvije godine od dobivanja rješenja o početku rada,
– potrebnom broju stručnih osoba,
– odgovarajućem prostoru i opremi, tehničkim, zdravstvenim i ekološkim uvjetima.
103
Do čega dovodi ne ispunjavanje zahtjeva Ministarstva?
- prvo do roka za uklanjanje utvrđenih nedostataka
| - ako rok nije ispunjen, imaju 60 dana da donesu akt o prestanku školske ustanove (u suprotnom ga donosi Ministarstvo)
104
Ravnatelj osnovne škole koja ima područnu školu, a koja će privremeno ili u potpunosti prestati s radom, dužan je o tome dostaviti odluku Ministarstvu u roku od
15 dana
105
Osnivačko pravo- prijenos
Republika Hrvatska može osnivačko pravo koje ima nad školskom ustanovom prenijeti na jedinicu područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave.
-rok 60 dana (od primitka zahtjeva)
106
Uloga školskog statuta
pobliže određuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela školske ustanove te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje školske ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju
107
Tko donosi školski statut?
Školski/Domski odbor uz suglasnost osnivača
108
Tko nije samostalan nositelj odgojno-obrazovne djelatnosti?
pomoćnik u nastavi i stručno komunikacijski posrednik
109
Tko obavlja odgojno-obrazovni rad u OŠ?
učitelji razredne i predmetne nastave, učitelji edukatori rehabilitatori i stručni suradnici
110
Tko su stručni suradnici u školskoj ustanovi?
pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog).
111
Administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi propisuje...
ministar
112
Koliko iznosi tjedna norma neposrednog rada učitelja predmetne nastave
uključujući 2 sata odgojno-obrazovnog rada razrednika, iznosi od 22 do 24 sata.
113
Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi
(1) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela
114
Prestanak radnog odnosa
- prestaje s navršenih 65 godina i 15 godina mirovinskog staža
- istekom školske godine u kojoj su napunili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža
115
Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje
2 razine i stjecati odgovarajuća zvanja
116
Licencija
- je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine općih i stručnih kompetencija učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja.
- prvom licencijom za rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika smatra se isprava o položenom stručnom ispitu.
- učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost licenciju obnavljati svakih pet godina.
117
Tko provodi postupak licenciranja u školi?
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
-a program, postupak i način propisuje ministar
118
Zadaća školskog odbora?
– imenuje i razrješuje ravnatelja,
– daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi,
– donosi statut i druge opće akte na prijedlog ravnatelja,
– donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća i ravnatelja,
– donosi godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvršavanje,
– donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja,
– odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa,
– predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i donošenje drugih odluka vezanih uz osnivačka prava,
– daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u školskoj ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.
119
Tko čini školski odbor?
ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava:
– učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika,
– vijeće roditelja jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole,
– osnivač tri člana.
120
Način predlaganja članova školskog odbora i njegove uvjete i razloge određuje...
školski statut
121
Do razrješenja člana školskog odbora može doći ako:
ne ispunjava svoje dužnosti, ako mu se ta dužnost kosi sa njegovom primarnom djelatnosti i obavljanjem obaveza u školskoj ustanovi.
-tu odluku donosi Nadležno upravno tijelo županije, tj Gradski ured
122
Privremeno povjerenstvo čine
tri člana, od kojih je jedan predsjednik, a najmanje jedan član mora biti iz reda učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća.
123
Tko sve čini stručno tijelo škole?
razredno i učiteljsko, odnosno nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće (učenički dom).
124
Učiteljsko, odnosno nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće čine:
svi učitelji, odnosno nastavnici i stručni suradnici školske ustanove te ravnatelj školske ustanove.
125
Tko čini razredno vijeće?
Razredno vijeće čine učitelji, nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu
-njegov stručni voditelj je razrednik
126
Djelokrug rada razrednog/nastavničkog vijeća određuje?
statut
127
Tko je ravnatelj?
Poslovodni i stručni voditelj školske ustanove
-on je odgovoran za zakonitosti rada i stručni rad školske ustanove
-on predlaže školskom odboru godišnji plan i program rada
– predlaže školskom odboru statut i druge opće akte,
– predlaže školskom odboru financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun,
– odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno članku 114. ovog Zakona,
– provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora,
– posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje,
– planira rad, saziva i vodi sjednice učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća,
– u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem, predlaže školski kurikulum,
– poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvršavanja poslova ili zbog neispunjavanja drugih obveza iz radnog odnosa,
– brine se o sigurnosti te o pravima i interesima učenika i radnika školske ustanove,
– odgovara za sigurnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ostalih radnika,
– surađuje s učenicima i roditeljima,
– surađuje s osnivačem, tijelima državne uprave, ustanovama i drugim tijelima,
– nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u elektronsku maticu.
mandat mu traje 5 godina.
128
Uvjeti koje ravnatelj mora ispunjavati
1) završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, a koji može biti:
a) sveučilišni diplomski studij ili
b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili
c) specijalistički diplomski stručni studij;
d) položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, osim u slučaju iz članka 157. stavaka 1. i 2. Zakona.
2) uvjete propisane člankom 106. ovoga Zakona,
3) najmanje osam godina radnog iskustva u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.
129
Zamjenik ravnatelja?
-netko iz reda učiteljskog/nastavničkog/odgajateljskog vijeća (bira školski odbor uz statut)
130
Ravnatelju školske ustanove ugovor o radu prestaje...
1) smrću ravnatelja školske ustanove,
2) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3) na kraju školske godine u kojoj ravnatelj školske ustanove navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža,
4) sporazumom ravnatelja i školske ustanove,
5) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti,
6) otkazom školske ustanove.
131
U Ministarstvu se vodi zajednički upisnik školskih ustanova u elektronskom obliku (e-Matica) i sadrži sljedeće evidencije:
– Upisnik ustanova,
– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku školsku godinu,
– Upisnik učenika u ustanovama,
– Upisnik radnika ustanova
132
Rok za upis podataka u Upisnik
30.9. tekuće godine
133
Financiranje škole
– državnim proračunom,
– proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
– sredstvima osnivača kada je osnivač druga fizička ili pravna osoba iz članka 90. ovog Zakona,
– prihodima koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugim namjenskim prihodima,
– uplatama roditelja za posebne usluge i aktivnosti škole,
– donacijama i drugim izvorima u skladu sa zakonom.
134
Državnim proračunom financiraju se:
1. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće,
2. ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima, i to: pomoći, otpremnine, jubilarne nagrade, regres za korištenje godišnjeg odmora, godišnja nagrada za božićne blagdane i dar u prigodi Dana sv. Nikole,
3. rashode za sudjelovanje u projektima javno-privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, a za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladno programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu,
4. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije školskog prostora školskih ustanova za djecu s teškoćama i školskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
5. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u slučajevima nedovoljne sigurnosti i ugroze života i zdravlja učenika škole utvrđene na temelju:
– nalaza ovlaštenog sudskog vještaka za graditeljstvo, odnosno inspektora nadležne inspekcije kada je izvjesno da je stanje školskog objekta u stanju koje može dovesti do ugroze sigurnosti.
Ishod vještačenja bit će osnova za ocjenu nužnosti, kao i za prioritetnost realizacije takvih kapitalnih projekata, a sve sukladno osiguranim i raspoloživim sredstvima u državnom proračunu,
6. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola,
7. stručno osposobljavanje i usavršavanje,
8. nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor,
9. obrazovanje djece državljana Republike Hrvatske u inozemstvu,
10. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu državljana Republike Hrvatske koja se vraćaju iz inozemstva,
11. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu koja su članovi obitelji državljana država članica Europske unije,
12. potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenicima koji su članovi obitelji državljana članica Europske unije,
13. potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu materinjeg jezika i kulture države podrijetla učenika koji su članovi obitelji državljana članica Europske unije,
14. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu azilanata i ostalih osoba iz članka 46. ovog Zakona,
15. vanjsko vrednovanje i provođenje državne mature,
16. licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja,
17. povećane troškove prijevoza, posebna nastavna sredstva te troškove financiranja prehrane, kao i troškova prehrane i smještaja u učeničkom domu za školovanje učenika s teškoćama,
18. troškova stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama.
135
sufinanciranje iz državnog proračuna
1. programa rada s darovitim učenicima,
2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom koja uključuje i posebne računalne programe i sadržaje,
4. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,
5. programa od zajedničkog interesa za odgojno-obrazovnu djelatnost (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti), kao i ostalih programa sukladno odlukama Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske,
6. škola kojima je osnivač fizička ili druga pravna osoba iz članka 90. ovog Zakona u skladu s kriterijima koje propisuje ministar, a na temelju rezultata vrednovanja,
136
Proračun lokalne ili područne (regionalne) samouprave:
osiguravaju se sredstva za financiranje škola čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za:
1. prijevoz učenika osnovnih škola,
2. brisan,
3. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova,
4. ostala materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorom osim materijalnih prava navedenih u članku 142. stavku 1. točki 2. ovog Zakona,
5. materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja,
6. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s državnim pedagoškim standardima.
-potpora za smještaj i prehranu učenika u učeničkim domovima
137
sufinanciranje lokalne i područne (regionalne) samouprave
1. programa rada s darovitim učenicima,
2. obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
3. opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom,
4. opremanje škola računalnim programima,
5. opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom,
6. programa od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti) i
7. škola kojima je osnivač druga fizička ili druga pravna osoba u skladu s kriterijima koje donosi lokalna i područna (regionalna) samouprava.
138
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi i šire javne potrebe u školstvu za koja sredstva osigurava svojim proračunom, i to za:
1. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole,
2. plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane,
3. ostale rashode za radnike koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,
4. ostale rashode za radnike koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,
5. naknade prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane,
6. troškove stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama,
7. troškove premija osiguranja škola od odgovornosti prema trećim osobama.
139
Ako je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba, dužan je osigurati:
– plaća i naknada plaća s doprinosima,
– ostalih rashoda za radnike škole,
– materijalnih i financijskih rashoda škole te ostala potrebna sredstva za rad škole.
140
Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju utvrđuju se...
vrste teškoća učenika s teškoćama u razvoju na temelju kojih učenici ostvaruju pravo na primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja
141
Vrste teškoća u razvoju utvrđuje
stručno povjerenstvo nadleženo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta u uredu državne uprave u županiji nadležnoj za poslove obrazovanja, odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba
142
Primjereni programi i oblici odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju ostvaruju se uz..
programsku i profesionalnu potporu, te pedagoško-didaktičku prilagodbu
143
Tko je učenik s teškoćama u razvoju?
je učenik čije sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju njegovo puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu s ostalim učenicima, a proizlaze iz:
– tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija,
– kombinacije više vrsta gore navedenih oštećenja i poremećaja.
144
Što je to orijentacijska lista teškoća?
To je sastavni dio pravilnika kojemu je svrha definirati orijentacijske skupine i podskupine teškoća u svrhu definiranja programske i profesionalne potpore primjerene potrebama učenika.
145
Svi sudionici odgojno-obrazovnoga procesa i pružatelji profesionalne potpore obvezni su u radu i u korištenju dobivenih podataka i rezultata poštovati_____ i _________norme te osigurati tajnost prikupljenih podataka radi zaštite prava i interesa učenika.
stručne i etičke norme
146
PROGRAMSKA POTPORA
-obuhvaća različite vrste primjerenih programa odgoja i obrazovanja, dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe te privremene oblike odgoja i obrazovanja koji se provode u škola
ma i drugim javnim ustanovama koje provode djelatnost odgoja i obrazovanja
147
PRIMJERENI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA
- Utvrđuje ih Stručno povjerenstvo Ureda u postupku uređivanja psihofizičkog stanja djeteta
- je nastavni plan i program i/ili kurikulum koji omogućava odgojno-obrazovno napredovanje učenika poštujući specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnosti njegova funkcioniranja i njegove odgojno-obrazovne potrebe.
148
Primjereni programi odgoja i obrazovanja učenika su:
– redoviti program uz individualizirane postupke,
– redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke,
– posebni program uz individualizirane postupke,
– posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke.
149
Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se u:
– redovitome razrednom odjelu,
– dijelom u redovitome, a dijelom u posebnome razrednom odjelu,
– posebnome razrednom odjelu,
– odgojno-obrazovnoj skupini.
150
Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi koji se određuju kao dio primjerenoga programa odgoja i obrazovanja učenika su:
– program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka,
– program produženoga stručnog postupka,
– rehabilitacijski programi.
151
PRIVREMENI OBLICI ODGOJA I OBRAZOVANJA
- nastava u kući
- nastava u zdravstvenoj ustanovi
- nastava na daljinu
152
Pri utvrđivanju primjerenoga programa obrazovanja uzima se u obzir ...
nalaz i mišljenje iz drugih postupaka utvrđivanja teškoća i razina potrebne potpore te sva medicinska, psihološka, edukacijsko-rehabilitacijska i druga dokumentacija koju roditelj/skrbnik podnese.
153
Rješenje o primjerenome programu obrazovanja u izreci obvezno treba sadržavati
sadržavati ime i prezime učenika, ime i prezime roditelja/skrbnika, datum rođenja, OIB učenika, adresu prebivališta i/ili boravišta učenika, primjereni program obrazovanja koji uključuje i oblike ovog pravilnika. U izreci rješenja također moraju biti navedeni dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi ako su određeni tijekom postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, kao i naznaku odnosi li se primjereni program na pojedine nastavne predmete (navesti ih) ili se odnosi na cjelokupni nastavni plan i program/kurikulum.
154
Obrazloženje rješenja o primjerenome programu obrazovanja treba sadržavati
naziv podnositelja koji je zatražio utvrđivanje primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Ureda koje je predložilo primjeren program obrazovanja, oznaku skupine i podskupine vrste/a teškoće/a iz Orijentacijske liste vrsta teškoća te prijedlog potrebne pedagoško-didaktičke prilagodbe.
-treba navesti i najbližu školu učenikovu prebivalištu/boravištu, koja provodi utvrđeni primjereni program obrazovanja u koju se učenik upisuje, kao i školu u kojoj će se provoditi rehabilitacijski program.
155
) Iznimno od rokova propisanih drugim provedbenim propisima, djeca s već utvrđenim teškoćama u razvoju trebaju pristupiti utvrđivanju psihofizičkog stanja zbog upisa u prvi razred osnovne škole u vremenu od ..
1.2.-15.4. kako bi im se pravovremeno odredila programska i profesionalna potpora
156
Redoviti program uz individualizirane postupke
- određuje se učenicima koji s obzirom na vrstu teškoće mogu svladavati redoviti nastavni plan i program/kurikulum bez sadržajnog ograničavanja, ali su im zbog specifičnosti u funkcioniranju potrebni individualizirani postupci u radu.
- omogućavaju različite oblike potpore, prema potrebama učenika, i to s obzirom na: samostalnost učenika; vrijeme rada; metode rada; provjeravanje vještina, znanja i sposobnosti učenika; praćenje i vrednovanje postignuća učenika; aktivnost učenika; tehnološka, didaktička i/ili rehabilitacijska sredstva za rad i primjerene prostorne uvjete.
- mogu biti iz jednog, više, ili svih predmeta te za svaki predmet te za svakog učenika trebaju biti razrađeni kao pisani dokument, a izrađuju ga učitelji/nastavnici u suradnji sa stručnim suradnicima škole te su ga dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika tijekom prve polovice polugodišta
- individualizirani program provode učitelji/nastavnici koji izvode nastavu i ostalim učenicima
- Redoviti program uz individualizirane postupke može se provoditi i u posebnome razrednom odjelu škole kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja koje ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost drugih učenika, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja.
157
REDOVITI PROGRAM UZ PRILAGODBU SADRŽAJA I INDIVIDUALIZIRANE POSTUPKE
određuje se učenicima koji s obzirom na vrstu teškoće ne mogu svladavati nastavni plan i program/kurikulum bez sadržajnog ograničavanja te im je zbog specifičnosti u funkcioniranju potreban individualizirani pristup u radu i sadržajna prilagodba.
- sadržajno (prilagodba nastavnih sadržaja redovitog programa sukladno sposobnostima i sklonostima učenika) i metodički se prilagođava učeniku
- provodi se u redovitom razrednom odjelu škole, od strane njihovog učitelja koji predaje i ostatku razreda, a može biti i u posebnom razrednom odjelu škole kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoće i specifičnosti funkcioniranja potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja
158
POSEBNI PROGRAM UZ INDIVIDUALIZIRANE POSTUPKE
- čini posebno strukturirani sadržaj nastavnih planova i programa/kurikuluma izrađen prema mogućnostima i sposobnostima učenika
- AKO UČENIK IMA POSEBNI PROGRAM UZ IND. POSTUPKE iz svih predmeta onda ih sluša u posebnim razrednim odjelima škole, a provodi ga edukacijski rehabilitator i učitelj/nastavnik sukladno Zakonu i provedbenom propisu koje propisuje odg. vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika
- Matični razredni odjel učenika je onaj razredni odjel u kojem učenik svladava više od 70% nastavne satnice obrazovnih programa.
159
Posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke
je program koji se provodi u odgojno-obrazovnoj skupini kao obvezno osnovno obrazovanje koji s obzirom na funkcionalne sposobnosti učenika ima za cilj osposobiti učenika za najjednostavnije aktivnosti svakodnevnoga života i rada, a provodi se od 6. do 21. godine života.
- Učenik završnoga razreda osnovnoškolskoga posebnog programa uz individualizirane postupke, ako nije u mogućnosti nastaviti srednjoškolsko obrazovanje po posebnom programu, uz individualizirane postupke može nastaviti osnovno školovanje u posebnome programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke, ali najdulje do 21. godine života odnosno do završetka nastavne godine u kojoj navršava 21 godinu.
- Za učenika iz stavka 2. ovog članka, Stručno povjerenstvo škole prema mjestu stanovanja učenika dužno je, tijekom učenikova pohađanja završnog razreda osnovne škole, pribaviti mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje zavoda za zapošljavanje te pokrenuti postupak utvrđivanja primjerenoga programa u svrhu uključivanja učenika u posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke.
provodi se u odgojno-obrazovnim skupinama u školama sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva, a izvodi ga edukacijski rehabilitator i učitelj/nastavnik sukladno Zakonu i provedbenome propisu koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.
160
DODATNI ODGOJNO-OBRAZOVNI I REHABILITACIJSKI PROGRAMI
- Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka
- Program produženoga stručnog postupka
- Rehabilitacijski program
161
Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka
- sastoji se od posebnih edukacijsko-rehabilitacijskih sadržaja koji se različitim postupcima provode u svrhu uspješnijeg usvajanja nastavnih sadržaja
- osigurava se svim učenicima koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke i potrebna im je dodatna pomoć edukacijskoga rehabilitatora tijekom odgojno-obrazovnoga procesa.
- provodi edukacijski rehabilitator radom u manjim skupinama u školi prema potrebama učenika, ako nije moguće osigurati produženi stručni postupak.
- Program se ostvaruje sukladno školskom kurikulumu, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja.
162
Program produženoga stručnog postupka
sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvannastavnih aktivnosti.
- organizira se u odgojno-obrazovnim skupinama organiziranim prema obrazovnim potrebama i interesima učenika prije i/ili poslije redovite nastave u školama sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva, a provodi ga stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u opsegu svoje stručnosti: edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog.
- određuje se školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja.
163
Rehabilitacijski program
obuhvaćaju one postupke i aktivnosti koje uspostavljaju, obnavljaju, održavaju i/ili modificiraju učenikove osjetilne, motoričke, jezično-govorno-glasovne, komunikacijske, kognitivne, psihološke, emocionalne i interakcijske sposobnosti te vještine izvedbe aktivnosti svakodnevnoga života, a koje značajno utječu na rezultate učenja te time i na odgojno-obrazovni proces.
- utvrđen školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima. Izrađuju ih i provode stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u opsegu svoje stručnosti: edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog te stručnjaci drugih profila prema potrebama učenika.
- provode se izvan nastavnoga procesa. Provode se u ustanovama koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja, a uz posebnu suglasnost Ministarstva mogu se provoditi i u školama koje su Mrežom školskih ustanova utvrđene za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju, osobito ako škole koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja nisu dostupne na području lokalne zajednice.
164
PEDAGOŠKO- DIDAKTIČKA PRILAGODBA
– prilagođenu informatičku opremu,
– specifična didaktička sredstva i pomagala,
– udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju),
– elektroakustičku opremu,
– prilagođene oblike komuniciranja i dr.
165
USTROJAVANJE POSEBNIH RAZREDNIH ODJELA I POSEBNIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA
-uz suglasnost Ministarstva
Uz zahtjev za ustrojavanjem posebnih razrednih odjela ili posebnih odgojno-obrazovnih skupina, škola je obvezna priložiti:
– mišljenje osnivača škole i Ureda o potrebi ustroja odjela ili skupine odnosno programa školovanja učenika s teškoćama u razvoju u toj školi,
– očitovanje škole o prostornim i kadrovskim uvjetima za provođenje programa i
– rješenja o primjerenome programu obrazovanja za učenike koji bi polazili taj razredni odjel ili skupinu.
166
Kombinirani razredni odjeli za djecu s teškoćom
-Kada na određenome upisnom području postoji od 3 do 5 učenika kojima je kao primjeren oblik obrazovanja utvrđeno školovanje u posebnom razrednom odjelu, u kojima se provode redoviti programi uz individualizirane postupke i/ili redoviti programi uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, uz prethodnu suglasnost Ministarstva posebni razredni odjeli mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni odjeli od I. do IV. razreda ili od V. do VIII. razreda osnovne škole i od I. do završnog razreda srednje škole.
167
Nastava u kući
(1) Nastava u kući osigurava se učenicima koji privremeno ne mogu polaziti nastavu u školi, a čije predviđeno trajanje oporavka može utjecati na buduće praćenje i svladavanje nastavnih sadržaja.
(2) Nastavu u kući provodi škola koju je učenik pohađao prije nego što mu je zbog zdravstvenih razloga onemogućeno redovito praćenje nastave.
(3) Program nastave u kući izvodi se sukladno nastavnom planu Ministarstva u 50% trajanju tjedne satnice programa u koji je učenik uključen.
(4) Učeniku koji je uključen u nastavu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta odobrava se nastavak izvođenja nastave tih predmeta u kući te to u zahtjevu Ministarstvu treba navesti.
(5) Zahtjev s obrazloženjem za provedbu nastave u kući roditelj/skrbnik podnosi školi ili predlaže škola u roku od 7 dana od utvrđene potrebe za ovim oblikom školovanja od nadležnoga školskog liječnika.
(6) Škola zahtjev iz stavka 5. ovog članka podnosi Ministarstvu i uz njega prilaže:
– suglasnost ili zahtjev roditelja/skrbnika s provedbom nastave u kući,
– mišljenje nadležnoga školskog liječnika o potrebi provedbe nastave u kući,
– rješenje o primjerenome programu obrazovanja učenika ako učenik ima određen takav program,
– strukovna škola dostavlja i program nadoknade propisanih vježbi koje su sastavni dio strukovnih nastavnih predmeta te program nadoknade praktične nastave, koje izrađuje u suradnji sa školskim liječnikom te po potrebi sa stručnim timom.
(7) Učeniku koji je dulje od dvije školske godine uključen u nastavu u kući može se odobriti, ovisno o zdravstvenom stanju učenika koje procjenjuje nadležni školski liječnik, daljnja provedba nastave u kući uz povremenu prisutnost na nastavi u školi i drugim školskim aktivnostima radi održavanja veza s razrednim odjelom i socijalizacije učenika.
(8) Ako potreba za provedbom nastave u kući prestane tijekom nastavne godine, škola je dužna obavijestiti Ministarstvo o prestanku izvođenja nastave u kući u roku od 7 dana po povratku učenika u školu.
168
Nastava u zdravstvenoj ustanovi
(1) Nastava u zdravstvenoj ustanovi organizira se za učenike sa zdravstvenim teškoćama koji se nalaze na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj bolnici.
(2) Osnivač, na temelju Mreže školskih ustanova, određuje osnovnu školu koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi i srednju školu koja provodi nastavu općeobrazovnih predmeta u zdravstvenoj ustanovi.
(3) Matična škola koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi može ustrojiti kombinirane područne odjele od I. do IV. i od V. do VIII. razreda osnovne škole, a iznimno i kombinirane odjele od I. do VIII. razreda osnovne škole te kombinirane područne odjele od I. do završnog razreda srednje škole. Broj odjela utvrđuje Ured.
(4) Dnevno i tjedno trajanje nastave planira se prema nastavnome planu i programu/kurikulumu koji učenik pohađa, a provodi se kao razredna i predmetna nastava, uz prihvaćanje zdravstvenog stanja učenika.
Predmetnu nastavu za nekoliko predmeta istog područja može izvoditi i jedan učitelj razredne nastave ili učitelj/nastavnik predmetne nastave koji posjeduje kompetencije za izvođenje drugog predmeta.
(5) Program nastave u zdravstvenoj ustanovi izvodi se sukladno nastavnom planu i programu/kurikulumu Ministarstva u 100% trajanju tjedne satnice programa razreda u koji je učenik uključen.
(6) Škola koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi i škola u koju je taj učenik upisan dužne su surađivati u interesu učenika
169
Nastava na daljinu
(1) Nastava na daljinu je oblik nastave u kući ili nastave u zdravstvenoj ustanovi kojim se učeniku omogućava praćenje nastave uz pomoć telekonferencije ili videokonferencije.
(2) Nastava na daljinu, kao oblik nastave u kući, osigurava se za učenike koji privremeno ne mogu polaziti nastavu u školi niti zbog prirode bolesti smiju biti u neposrednome kontaktu s učiteljem/nastavnikom, a čije trajanje oporavka može utjecati na buduće praćenje i svladavanje nastavnih sadržaja.
(3) Nastava na daljinu, kao oblik nastave u zdravstvenoj ustanovi, osigurava se učenicima na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj bolnici, ako nema organiziranoga privremenog oblika nastave iz članka 16. ovog pravilnika.
(4) Nastavu na daljinu organizira škola koju je učenik pohađao prije nego što mu je zbog zdravstvenih razloga onemogućeno redovito praćenje nastave.
(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, za učenike koji su na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj bolnici, nastavu može provoditi nastavno osoblje koje održava nastavu u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se učenik liječi.
(6) Program nastave na daljinu izvodi se sukladno nastavnome planu i programu/kurikulumu Ministarstva u 100% trajanju tjedne satnice programa razreda u koji je učenik uključen.
(7) Zahtjev s obrazloženjem za izvođenje nastave na daljinu roditelj/skrbnik podnosi školi ili predlaže škola u roku od 7 dana od utvrđene potrebe za ovim oblikom odgoja i obrazovanja od nadležnoga školskog liječnika.
(8) Škola zahtjev iz stavka 7. ovog članka podnosi Ministarstvu i uz njega prilaže:
– suglasnost ili zahtjev roditelja/skrbnika s provedbom nastave na daljinu,
– mišljenje nadležnoga školskog liječnika o potrebi provedbe nastave na daljinu,
– rješenje o primjerenome programu obrazovanja učenika ako učenik ima određen takav program,
– strukovna škola dostavlja i program nadoknade propisanih vježbi koje su sastavni dio strukovnih nastavnih predmeta te program nadoknade praktične nastave, koje izrađuje u suradnji sa školskim liječnikom te po potrebi sa stručnim timom.
(9) Učeniku koji je uključen u nastavu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta odobrava se nastavak izvođenja nastave tih predmeta na daljinu te to u zahtjevu Ministarstvu treba navesti.
(10) Učeniku koji je uključen u nastavu na daljinu škola je dužna kontinuirano tijekom cijelog razdoblja provedbe, elektronički dostavljati radne materijale.
(11) Vrednovanje i provjeravanje usvojenosti nastavnih sadržaja i odnosa prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima učenika provodi se elektronički odnosno telekonferencijom ili videokonferencijom te elektroničkom poštom.
170
Profesionalnu potporu u školovanju učenika provode:
– učitelji/nastavnici osposobljeni i educirani za rad s učenicima s teškoćama u razvoju,
– nastavnici/odgajatelji osposobljeni i educirani za rad s učenicima s teškoćama u razvoju u učeničkim domovima,
– stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskoga profila (edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog),
– stručni suradnici škole,
– nadležni školski liječnik,
– stručnjaci zavoda za zapošljavanje i drugi stručnjaci iz ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova te drugih specijaliziranih ustanova,
– savjetnici agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje,
– stručni timovi,
– centri potpore,
– pomoćnici u nastavi ili stručni komunikacijski posrednici,
– stručnjaci iz civilnoga sektora uz odobrenje nadležnog Ministarstva.
171
Profesionalno usmjeravanje i potpora
(1) Profesionalno usmjeravanje učenika s teškoćama u razvoju obvezni je dio pripreme za upis učenika u srednju školu koji se na temelju iskazanih sposobnosti, mogućnosti i interesa učenika provodi tijekom završnog razreda osnovne škole ili prema potrebi tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja.
(2) U aktivnostima profesionalnog usmjeravanja učenika surađuju: učitelji/nastavnici, stručni suradnici škole, nadležni tim školske medicine, zavod za zapošljavanje i roditelji/skrbnici učenika.
(3) Srednje škole dužne su za upisane učenike u roku 15 dana od početka nastave tražiti od osnovne škole iz koje učenik dolazi dokumentaciju o praćenju i svladavanju programa u osnovnoj školi, a osnovna škola dužna je dostaviti dokumentaciju u roku od 15 dana od dana kada je zatražena.
172
STRUČNI TIM
je mobilna multidisciplinarna služba potpore školama u radu s učenicima s teškoćama u razvoju čiji program rada odobrava agencija nadležna za odgoj i obrazovanje.
173
Zadaća stručnog tima?
– pruža stručnu, savjetodavnu i edukativnu potporu odgojno-obrazovnim djelatnicima, pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima,
– pruža supervizijsku potporu stručnim suradnicima škole,
– pruža stručnu potporu u provedbi privremenih oblika nastave,
– po potrebi savjetodavno sudjeluje u planiranju i izradi primjerenoga programa osnovnog ili srednjeg obrazovanja i prati učinke provedbe,
– predlaže školi potrebne promjene u radu s učenicima.
174
Članovi stručnog tima:
stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskoga profila: edukacijski rehabilitator, logoped i/ili socijalni pedagog, psiholog, pedagog i učitelj/nastavnik osposobljen za rad s učenicima s teškoćama u razvoju, a timu se mogu priključiti i drugi stručnjaci ovisno o potrebama učenika.
Voditelje i članove stručnoga tima imenuje na četiri godine iz škola Ministarstvo uz prethodno stručno mišljenje agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, a na prijedlog centra potpore ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Zadaća voditelja stručnog tima je voditi evidenciju o radu tima, koordinirati rad članova te o radu tima izvješćivati agenciju nadležnu za odgoj i obrazovanje.
Zahtjev za uključivanjem stručnoga tima u rad škole podnosi škola agenciji nadležnoj za odgoj i obrazovanje ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nakon uvida u potrebe učenika s teškoćama, zahtjev za uključivanjem stručnoga tima iz stavka 6. ovog članka može podnijeti i Ministarstvo.
175
Centar potpore specijaliziran za rad s učenicima s određenom vrstom teškoće obavlja, uz svoju primarnu djelatnost, i sljedeće poslove:
– organizira i provodi stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u svrhu informiranja o razvojnim osobitostima i funkcioniranju učenika s teškoćama u razvoju,
– sudjeluje u edukaciji pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika,
– organizira stručnu potporu u radu i edukaciju voditelja programa pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika,
– pruža savjetodavnu potporu odgojno-obrazovnim djelatnicima,
– pruža potporu i edukaciju roditeljima/skrbnicima,
– razvija nove inovativne metodologije i tehnike prenošenja znanja učenicima,
– surađuje sa znanstvenom i sveučilišnom zajednicom.
176
Uvjeti za dobivanje suglasnosti za obavljanje poslova centra potpore specijalizirana za rad s učenicima s određenom vrstom teškoće
- su postignuti znanstveni i/ili stručni rezultati, stručno-kadrovske kompetencije djelatnika i infrastrukturni uvjeti (prostor, oprema) škole.
- Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta iz stavka 3. ovoga članka obavlja agencija nadležna za odgoj i obrazovanje na temelju neposrednoga uvida, a na osnovi dostavljenoga zahtjeva škole.
- Ministarstvo daje suglasnost školi za obavljanje djelatnosti centra potpore uz prethodno stručno mišljenje agencije nadležne za odgoj i obrazovanje.
177
VREDNOVANJE
je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom.
178
PRAĆENJE
je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svrhu poticanja učenja i provjere postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim i međupredmetnim kuriklulumima, nastavnim programima te strukovnim i školskim kurikulumima. Uključuje sva tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.
179
PROVJERAVANJE
je procjena postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija i očekivanja u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.
180
OCJENJIVANJE
je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada
181
Metode i elementi vrednovanja postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija i očekivanja proizlaze iz ..
nacionalnoga, predmetnih i međupredmetnih kurikuluma, nastavnih programa, strukovnih kurikuluma, školskoga kurikuluma te ovoga Pravilnika i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.
182
Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učenikovih kompetencija i ponašanja provode
učitelji/nastavnici, razrednici i stručni suradnici transparentno, javno i kontinuirano, poštujući učenikovu osobnost i dajući svakome učeniku jednaku priliku
183
Vrednovanje postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija učenika s teškoćama
(1) Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima.
(2) Metode, načine I postupke vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici trebaju primjeriti teškoći i osobnosti učenika.
(3) Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove.
(4) Metode, načini I postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja.
(5) Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno.
(6) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s predmetnim učiteljem i stručnim timom.
(7) Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s predmetnim učiteljem i stručnim timom.
184
UVODNO ILI INICIJALNO PROVJERAVANJE
Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se brojčano te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.
185
USMENO PROVJERAVANJE
(1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine.
(2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku.
(3) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka.
186
PISANO PROVJERAVANJE
»(1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikovog pisanoga uratka, a provode se kontinuirano tijekom nastavne godine.
(2) Učitelj/nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja i odgojno-obrazovnim ishodima koji će se provjeravati i načinu provođenja pisane provjere.
(3) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere.
(4) Učitelj/nastavnik obavezan je najaviti pisanu provjeru najmanje mjesec dana prije provjere te termin provjere upisati u Razrednu knjigu.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pisane provjere koje se provode sa svrhom vrednovanja za učenje ili vrednovanja kao učenje nije potrebno najavljivati.«
187
PONAVLJANJE PISANE PROVJERE
(1) Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika, učitelj/nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i o njima dati povratnu informaciju učenicima.
(2) U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole predmetni učitelj/nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.
(3) Ponavljanje pisane provjere provodi se u redovnoj nastavi nakon što učitelj/nastavnik utvrdi neuspjeh učenika, odnosno neočekivana postignuća učenika, odnosno kada ocijeni da postignuća učenika nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja.
188
ZAKLJUČNA OCJENA IZ NASTAVNOGA PREDMETA
(1) Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine učenikovih kompetencija ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.
(2) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.
189
PRAVA I OBAVEZE UČITELJA/NASTAVNIKA
(1) Učitelj/nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na početku i tijekom nastavne godine dužan upoznati učenike s elementima vrednovanja, odgojno-obrazovnim ishodima, kompetencijama, razinom dobre ostvarenosti iz kurikuluma nastavnog predmeta, planiranim metodama vrednovanja te planiranoj učestalosti vrednovanja, a vrednovanje postignuća učenika s teškoćama dužan je uskladiti s preporukama stručnih suradnika.«
(2) U prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjemu školovanju.
(3) Tijekom praćenja učenikova razvoja učitelj/nastavnik u rubriku bilježaka u imeniku upisuje samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome području.
(4) Učenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje učitelj/nastavnik koji poučava nastavni predmet.
(5) Učitelj/nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osim u iznimnim slučajevima (nastava u bolnici, u kući).
(6) Učitelj/nastavnik je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku.
(7) Učitelj/nastavnik je dužan priopćenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajući odjeljak.
(8) Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, učitelj/nastavnik je dužan dati učeniku na uvid i čuvati u školi do kraja školske godine.
(9) U umjetničkim školama učenikovo znanje na redovitim godišnjim ispitima ocjenjuje predmetni nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno povjerenstvo, a na popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitno povjerenstvo.
(10) Svi učitelji/nastavnici dužni su planirati termine za individualne informativne razgovore. Termini se javno objavljuju na mrežnim stranicama škole.
190
PRAVA I OBAVEZE UČENIKA
(1) Učenik ima pravo znati elemente vrednovanja, kao i planirane metode, načine i postupke vrednovanja od svakoga učitelja/nastavnika za svaki nastavni predmet.
(2) Učenik je dužan pridržavati se svih pravila koja se odnose na načine i postupke vrednovanja, te na pravila ponašanja učenika u školi.
(3) Ukoliko se učenik ne pridržava pravila, učitelj/nastavnik može predložiti određenu pedagošku mjeru razredniku, razrednome vijeću ili učiteljskome/nastavničkome vijeću, koje može donijeti odluku o izricanju pedagoške mjere učeniku.
191
PRAVA I OBAVEZE RODITELJA
(1) Roditelj ima pravo znati elemente vrednovanja, kao i planirane metode, načine i postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet.
(2) O metodama, načinima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informira razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima.
(3) Roditelj je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom i/ili predmetnim učiteljom/nastavnikom.
(4) Roditelj ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta na organiziranim individualnim informativnim razgovorima s razrednikom.
(5) Roditelj ima pravo izvijestiti ravnatelja ako mu razrednik ili predmetni učitelj/nastavnik odbija dati pravodobne i potrebne obavijesti o uspjehu njegovoga djeteta.
(6) Roditelj/i ima pravo na pisane i usmene predstavke (primjedbe, komentare i sugestije) o vrednovanju učenika koje podnose ravnatelju i/ili vijeću roditelja.
(7) U posljednja 2 tjedna prije završetka nastavne godine ne organiziraju se roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori.
192
PRAVA I OBAVEZE RAZREDNIKA
(1) Razrednik je dužan na prvome roditeljskome sastanku informirati roditelje o odredbama ovoga Pravilnika, a na prvome nastavnome satu učenike.,
(2) Raspored i vrijeme roditeljskih sastanaka i individualnih informativnih razgovora planira i donosi razrednik, a termini informativnih razgovora objavljuju se javno na mrežnim stranicama škole
(3) Razrednik je dužan tijekom nastavne godine održati najmanje tri roditeljska sastanka na kojima daje pregled razrednih postignuća u prethodnome razdoblju, informira roditelje o aktivnostima u razrednome odjelu te osigurava razmjenu informacija između roditelja i učitelja/nastavnika, stručne službe i ravnatelja.
(4) Razrednik je dužan jednom tjedno organizirati individualni informativni razgovor za roditelje na kojemu izvješćuje roditelja o postignutim razinama kompetencija ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda njegovoga djeteta kroz sve nastavne predmete, izostancima i vladanju.
193
PRAVA I OBAVEZE RAVNATELJA
1) Ravnatelj škole dužan je na početku školske godine informirati sve učitelje/nastavnike i stručne suradnike o odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Ravnatelj i stručna služba škole dužni su tijekom nastavne godine pratiti provođenje ovoga Pravilnika.
(3) Ravnatelj je dužan razmotriti svaku pisanu predstavku roditelja ili vijeća roditelja koja se odnosi na načine i postupke vrednovanja učenika i pisano odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja predstavke
