Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

imunologija > završni > Flashcards

završni Flashcards

(55 cards)

Start Studying
1
Q

sto je imunosni sustav

A

skup stanica i molekula koje mijenjaju svoju aktivnost u prisutstvu antigena što rezultira mnoštvom reakcija koje vode do eliminacije tog antigena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

kakve su reakcije u imunosnom sustavu

A

nisu neovisne nego se isprepliću, molekule komuniciraju međusobno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

mehanizmi urođene imunosti

A

prva linija obrane, osiguravaju brz i neposredan odgovor na stranu tvar, nije specifično za vrstu mikroorganizama (mogu dovesti do lokalnih oštećenja zbog nepreciznosti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

mehanizmi stečene imunosti

A

prilagođava se vrsti mikroorganizama (precizniji je), treba više vremena da se razvije ali je dugotrajniji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

razlika između urođene i stečene imunosti

A

urođena ima nedostatak pamćenja - ne može registrirati da je već bila u kontaktu s nekim mikroorganizmom, stanice stečene stvaraju jedinstvene receptore specifične za antigen, stanice urođene koriste postojeće (zadane, naslijeđene, urođene) receptore koji
prepoznaju molekule iste za većinu patogenih mikroba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

urođena imunost

A

sprječava prodor mikroorganizama, pokreće zaštitne mehanizme unutar nekoliko minuta do sati nakon prodora mikroorganizma, najbolje izražen na ulaznim mjestima mikroorganizama (koža, dišni, probavni i mokraćno-spolni organi, mliječna žlijezda, sluznica oka) uključuju fiziološke i biokemijske zapreke na ulaznim mjestima i djelovanje različitih staničnih i kemijskih sastavnica imunosnog sustava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

stečena imunost

A

dvije karakteristike: specifičnost – prepoznaje
specifične dijelove pojedinih mikroba → imunosni odgovor se prilagođava pojedinoj vrsti uzročnika što rezultira najučinkovitijim odgovorom
Imunosno pamćenje – u ponovljenom dodiru s istim mikrobom imunosni sustav zbog pamćenja reagira znatno brže i efikasnije
specijalizirane imunosne stanice: T-limfociti (nositelji stanične imunosti) i B-limfociti (diferenciraju se u plazma stanice koje tvore i izlučuju protutijela koja su nositelji humoralne imunosti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

fiziološke zapreke na ulaznim mjestima

A

neoštećena koža (malo koji mikroorganizmi mogu probiti), znoj (kiseli pH) i sekret lojnica (masne kiseline) posjeduju antimikrobna svojstva
epitel sluznica: sluznica dišnog sustava (sluz sadrži antimikrobe tvari, IgA te sprečava adheziju i prodor mikroorganizama, u dubljim dijelovima alveolarni makrofagi fagocitiraju čestice manjeg promjera koje su došle do alveola)
sluznica probavnog sustava (slina s hidrolitičkim enzimima, sluz iz vrčastih stanica s antimikrobnim djelovanjem, želučana kiselina koja razara mnoge mikroorganizme, proteolitički
enzimi u tankom crijevu, peristaltika-trajno gibanje crijevnog sadržaja koje sprječava zadržavanje patogenih mikroba)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

tvari s antimikrobnim djelovanjem

A

stalno prisutne antimikrobne molekule koje izravno oštećuju patogene mikrobe, enzimi: lizozim, fosfolipaza A, antimikrobni peptini: defenzini (α i β) – tvore ih Panetove stanice crijeva i neutrofili – utisnu se u staničnu membranu
mikroorganizama čime nastaju pore pa mikrob gubi hranjive tvari, bakteriocini: antimikrobne tvari koje luče rezidentne bakterije (mikrobiota), Surfaktantni proteini: u plućnim alveolama – oblažu mikroorganizme olakšavajući fagocitozu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

fagociti

A

na stranu tvar nailaze slučajno ili se oko nje skupe privučeni kemotaksijskim tvarima koji se oslobađaju iz oštećenog tkiva (alarmini) ili nastaju u imunosnoj reakciji na antigen
najčešći su makrofagi, dendritične stanice i granulociti (neutrofili)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

mononuklearni fagocitni sustav

A

sastoji se od stanica koje imaju zajedničko podrijetlo i čija je glavna uloga fagocitoza (makrofagi i dendritične stnaice)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

makrofagi

A

imaju dulji životni vijek i mogu više puta fagocitirati i uništiti patogene mikrobe
* Fagocitiraju i nekrotično tkivo te propale neutrofile čime sprječavaju daljnje oštećenje tkiva
aktivnim enzimima iz propalih neutrofila
* Izlučuju citokine i kemokine → imaju lokalno proupalno djelovanje jer dodatno privlače
neutrofile i monocite iz krvi, pojačavaju fagocitozu te povećavaju propusnost kapilara što
uzrokuje lokalno nakupljanje proteina plazme

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

dendritične stanice

A

imaju važnu ulogu u sakupljanju
stranih antigena i njihova prenošenja s mjesta
infekcije u najbliže limfne čvorove → aktivacija
stečene imunosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

neutrofili

A

vrlo učinkoviti fagociti, ali kratkog životnog vijeka, nakon fagocitoze propadaju
zajedno s mikrobom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

NK stanice

A

natural killer cells, mogu uništiti svoje ili tuđe promijenjene stanice (zaražene virusom ili tumorske)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

citokini

A

male proteinske molekule koje čine glasnike između stanica imunosnog sustava
vežu se na citokinske receptore ciljnih stanica → vezanje daje signal ciljnoj stanici i potiče ju na
neku promjenu u funkcioniranju (aktivacija, dioba, kretanje, diferencijacija…)
jedna stanica može proizvesti više različitih citokina koji mogu postići isti učinak
Jedan citokin može djelovati na više različitih stanica (pod uvjetom da stanica eksprimira citokinske receptore) pri čemu ostvaruje različite učinke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

proupalni citokini

A

primarno ih izlučuju makrofagi utječu na pojavu upale, u jetri potiču tvorbu proteina akutne faze upale (C reaktivni protein - oblaganjem mikroba olakšavaju fagocitozu, serumski amiloid A - kemoatraktant za leukocite, haptoglobin - veže željezo potrebno mikrobima), u mozgu se vežu na pripadajuće stanične receptore uzrokujući groznicu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

imunopoticajni citokini

A

polarizacija i diferencijacija djevičanskih T-limfocita

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

imunoregulacijski citokini

A

inhibicija lučenja proupalnih citokina, poticanje
apoptoze, inhibicija diferencijacije pomoćničkih T-limfocita

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

interferoni (citokini)

A

tip 1 (IFN-α, IFN-β) – proizvode ih fibroblasti i monociti u odgovoru na virusnu infekciju →
imaju izraženo antivirusno djelovanje (poticanje sinteze proteina koji inhibiraju i/ili interferiraju sa sintezom virusne nukleinske kiseline)
tip 2 (IFN-γ) – proizvode ih limfociti → djeluju na aktivaciju stanica urođene imunosti (makrofagi i NK-stanice) i stečene imunosti (citotoksičniT-limfociti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

kemotaksijski citokini (kemokini)

A

djeluju na kemotaksiju i aktivaciju upalnih i imunosnih stanica (npr. djeluju na regrutiranje leukocita iz krvi u tkivo)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Receptori za prepoznavanje sljedova molekula na
mikrobima (engl. pattern recognition receptors, PRR)

A

skupina receptora koji prepoznaju:
1. konzervirane (očuvane) molekularne obrasce, odnosno karakteristične sljedove molekula zajedničke mnogim mikroorganizmima (engl. pathogen-associated molecular patterns, PAMPs)
2. karakteristične sljedove molekula oštećenih stanica (engl. damage-associated molecular patterns, DAMPs) – u njih ubrajamo i alarmine
(proteini koje oslobađaju oštećene stanice)
niti jedna molekula (PAMPs) karakteristična za građu mikroba NE nalazi se u zdravom tkivu životinja
mogu se nalaziti u stanici, na njihovoj površini, u tjelesnim tekućinama kao topljive molekule

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

upala

Study These Flashcards
A

Rezultat skupnog djelovanja svih stanica i
molekula urođene imunosti koje sudjeluju u
reakciji na prodor patogenog mikroba i/ili na
oštećenje stanica

24
Q

upalni proces

Study These Flashcards
A

upalu započinju stražarske stanice (stanice urođene imunosti) koje se nalaze u tkivu (mastociti, makrofagi, dendritične stanice), luče proupalne citokine, kemokine, vazoaktivne kemokine (histamine), vazodilatacijom nastaje edem (nakupljanje neutrofila i proteina plazme), nastaje crvenilo toplina bol te dolazi do oštećenog tkiva smanjene funkcije
nastali edem i fibrin stvaraju gustu mrežu tkivu koja čepi limfne žile i onemogućuje širenje mikroorganizama
napredovanjem upale dolazi do stvaranja gnoja (nakupljanje neutrofila, mrtvih stanica, tkivne tekućine, limfe
akutna upala završava nakupljanjem monocita koji uklanjaju mrtve stanice i oštećeno tkivo, a ako ne dođe do uklanjanja uzročnika dolazi do kronične upale (traje mjesecima ili godina i uključuje stečenu imunost)

25
osobine dobrog antigena
antigeni strani domaćinu, velike mol mase, u obliku većih nakupina (topljive mol su slabi antigeni), složene mol strukture i kem građe, mol s elek nabojem, bioloski aktivan
26
neutralizacija
vezanje specificnih protutijela na epitope virusa, bakterija, toksina… onemogucuje vezanje na ciljne stanice domacina
27
opsonizacija
oblaganje antigena u svrhu brže i učinkovitije fagocitoze
28
s kime mogu reagirati protutijela
samo s onim antigenom koji je potaknuo njihovu tvorbu
29
parni serumi
dva uzorka seruma uzetih od iste zivotinje u razmaku od 7 do 14(21) dana te se prema tome gleda ako je titar povisen onda je infek trenutna a ako je smanjen onda je oporavak u tijeku
30
na sto ukazuje cetverostruko povisenje titra u drugom uzorku seruma
na trenutnu infekciju jer titar protutijela moze rasti samo ako je antigen prisutan
31
antiimunoglobulini
protutijela koje je proizvela neka jedinka kao reakciju na globuline druge jedinke (obično druge vrste)
32
antigen
svaka tvar koja moze biti prepoznata od strane specificnog protutijela i ili limfocita
33
potice li antigen nuzno imunosni odgovor
ne
34
vrste antigena
heteroantigeni strani ant potice imunos odg imunogen moze potaknuti imunos odg aloantigen tkivni ant iste vrste druga jedinka ksenoantigen tkivni ant druge vrste autoantigen tkivni ant autoimune bolesti
35
hapten
sam po sebi nema osobine antigena, ali ih dobiva kada se poveze s nosacem (proteinom), nema sposobnost potaknuti tvorbu protutijela ali moze specificno reagirati s vec stvorenim protutijelima, primjer penicilin
36
IgG
80% svih protutijela u serumu, sekundarni imunosni odgovor, ulazi preko posteljice u krvotok ploda
37
IgM
pentamer (disulfidne veze i J lanac), primarni imunosni odgovor, prevelik da prode posteljicu
38
IgA
mono,di,trimer, glavni ig sekreta sluznica (mlijeko, zuc, suze, krvni serum), nositelj lokalne imunosti, jedini moze djelovati intracelularno
39
IgE
monomer, anafilaksijski tip alergijskih reakcija, obrana od parazita
40
IgD
na povrsini B limfocita, antigenski receptor, ne otpusta se u plazmu
41
osnovna struktura protutijela
ima konstantnu regiju (odreduje imunobioloske oblike i razred imunoglobulina) i promjenjivu regiju (za specificno vezanje na antigen), fab -fragment koji se veze na antigen, paratop - vezno mjesto, fc - vezanje na druge komponente imunosnog sustava
42
imunoglobulinski razredi
5 oblika teskih imunglob lanaca (alfa, delta, epsilon, gama, mi) + 2 oblika lakih lanaca (kapa, lambda) i iz toga nastaje pet razreda imunoglob (IgA, IgD, IgE, IgM, IgG)
43
komplement
Skupni naziv za niz bjelančevina plazme koje se u određenim uvjetima postupno aktiviraju i vežu na površinu mikroba → jednom vezani, ovi proteini mogu uništiti mikroorganizam, mogu ga aktivirati urođeni i stečeni mehanizmi imunosti
44
komplementski sustav
obrambenbi mehanizam kojeg mogu aktivirati urođeni i stečeni mehanizmi imunosti inace u neaktivnom obliku a aktiviraju ga protutijela vezana na antigen ili sam antigen Aktivacija komplementskog sustava odvija se postupno (stupnjevito, kaskadno) → niži sastojak sustava aktivira sljedećeg u nizu → posljednji sastojak u nizu može uništiti stanicu na čijoj je površini aktiviran (mikroorganizam ili tjelesna stanica)p
45
putevi aktivacije komplementa
proces kojim cirkulirajući neatkivni prekursori komplementa postaju funkcionalni tri vrste: klasični, lektinski, alternativni klasični put aktiviraju protutijela vezana za antigene (dio je stečene imunosti) alternativni i lektinski put aktivirani su izravno mikrobnim ugljikohidratima (dio su urođene imunost) sva tri vode do terminalnog (završnog)
46
klasični put aktivacije komplementa
vezanje protutijela (IgM ili IgG) s antigenom u imunokompleks (slobodna protutijela ne mogu aktivirati komplement) time dolazi do aktivacije prvog proteina u nizu C1 kompleksa, daljnjim aktivacijama dolazi do nastanka C3 konvertaze (C4bC2b) te na kraju dolazi do nastanka C5 konvertaze (C4bC2bC3b) koja oznacava kraj klasičnog šuta i početak terminalnog
47
alternativni put aktivacije komplementa
naziva se i properdinski put aktivacije dio je sustava urođene imunosti i za aktivaciju nisu potrebna protutijela, okidač mu je kontak mikroorganizma s pojedinim dijelovima komplementa komponenta s najvišom koncentracijom u krvi je C3 koja se spontano razgradi na C3a i C3b te se C3b veže na proteine i ugljikohidrate najbliže stanici - ako je jedinka zdrava faktori H i J inaktiviraju C3b na stanici pomoću sijalinske kisline, akli ako se veže na bakteriju kojoj nedostaje sijalinska kiselina te daljnjim vezanjem dolazi do kompleksa C3bBb koji je C3 konvertaza kojim dolazimo do C5 konvertaze (C3bBb + C3b) i početka terminalnog puta
48
lektinski put aktivacije komplementa
započinje vezanjem serumske bjelančevine lektina na manan bakterijske stijenke (PAMP) zatim MBL (manan-binding lectin) aktivira proteaze MASP-1 i MASP-2 od kojih aktivirani MASP-2 aktivira C4 i C2 te nastaje C4bC2b (C3 konvertaza) zatim C5 konvertaza i time početak terminalnog puta Lektin je protein akutne faze kojeg proizvode jetrene stanice, a pojačano se stvara kod odgovora na upalne signale koje tijelo prima tijekom infekcije
49
terminalni (završni) put aktivacije komplementa
započinje C5 konvertazom koja C5 dijeli na C5a i C5b te aktivirana molekula C5b regrutira komponente C6 i C7 te nastaje kompleks C5bC6C7 koji se spaja s membranom ciljne stanice i dovodi do stvaranja transmembranske pore prstenastog oblika zatim MAC (membrane attack complex) slobodnim kretanjem vode iona i drugih molekula kroz pore dovodi do lize stanice i smrti patogena -- stvaranjem MAC-a dolazi do kraja puta aktivacije komplementa
50
biološke posljedice aktivacije komplementa
citoliza (tisuće MAC-ova unutar membrane ciljnih stanica, površina st je puna pora i dovodi od osmotske lize nastanak bioaktivnih tvari - C3a i C5a koji imaju ključnu ulogu u upali kao anafilatoksini i kemoatraktanti opsonizacija - stimulacija fagocita (neutrofila i makrofaga) koji učinkovitije uklanjaju i razaraju čestica antigena ili imunokompleksa
51
glavni kompleks tkivne podudarnosti
MHC (major histolocompability complex) antignem mora biti obrađen na pravilan način kako bi mogao biti prikazan imunosnim stanicama na prikladniji način fragmenti antigena se vežu na površinske receptore stanice koja ga je obradila i prikazuju imunosnim stanicama - receptori se zovu MHC molekule koje su kodirane MHC genima koji zajedno čine MHC sustav poticanje stečenog imunosnog odgovora samo ako je antigen prikazan u MHC molekulama
52
MHC sustav ime
naziva se još i sustav leukocitnih antigen jer su prvi antigeni tkivne podudarnosti otkriveni na leukocitima
53
MHC molekule
transmembranske molekule na staničnoj površini koje su usidrene u staničnu membranu MHC molekule skupine 1 nalaze se u svim stanicama s jezgrom MHC molekule skupine 2 se nalaze na površini imunosnih stanica (makrofagi, dendritične stanice, limfociti) Osnovna uloga MHC molekula je vezanje fragmenata antigena na površinu stanice kako bi ih odgovarajući T-limfociti mogli prepoznati i aktivirati se
54
MHC geni
oko 200 gena podijeljenih u 3 regije prva regija kodira MHC mol skupine 1 regija skupine II kodira MHC molekule skupine II koje se nalaze na stanicama koje prezentiraju antigen (dendritične stanice, makrofagi, B limfociti) regija skupine III kodiraju različite proteine uključene u mehanizme urođene imunosti (npr. komponente komplementa)
55
Osnovna obilježja MHC sustava koja uzrokuju varijabilnost molekula
poligenost znači da svaku MHC molekulu određuje više gena (npr. u regiji II je više gena za različite lance u molekuli) polimorfnost znači da u populaciji postoje različite varijante istog gena (MHC geni su najpolimorfniji geni u kralježnjaka)

imunologija (3 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions