Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Edukacijska psihologija > Završni ispit > Flashcards

Završni ispit Flashcards

(55 cards)

Start Studying
1
Q

Što je edukacijska psihologija?

A

Edukacijska psihologija je disciplina psihologije koja se bavi proučavanjem mišljenja i ponašanja vezanog uz način učenja i poučavanja. Cilj joj je objasniti proces između poučavanja i učenja te opaziti uzorčno-posljedične odnose između ta dva fenomena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koje su metode istraživanja edukacijske psihologije?

A

Deskriptivna istraživanja (metode opažanja, korelacijska i komparativna istraživanja), eksperimentalna istraživanja (faktorijalni i funkcionalni eksperimenti) i razvojna istraživanja (longitudijane i transverzalne metode).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je to poučavanje?

A

Poučavanje je proces donošenja odluka, sistem akcija za poticanje učenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koje su komponente procesa učenje-poučavanje?

A
  1. cilj poučavanja
  2. metode poučavanja
  3. interpersonalna komunikacija
  4. evaluacija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je učenje?

A

Učenje je relativno trajna promjena u ponašanju nastala na osnovi iskustva.

ili

Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba dovode do promjena u mogućnosti obavljanja određenih aktivnosti. (prikriveno učenje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje procese ne uključujemo u učenje?

A

Proces sazrijevanja/maturacije i instiktivna ponašanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što istražuju biheviorističke teorije?

A

Istražuju promjene u ponašanju koje se mogu opažati te ignoriraju ili minimaliziraju unutrašnje procese u osnovi promjena ponašanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koje tri komponente poučavanja ističu bihevioristi?

A

Određivanje specifičnih ciljeva, redoslijed prezentacije gradiva u malim koracima, osiguravanje potkrepljenja neposredno nakon reakcije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što istražuju kognitivne teorije?

A

Istražuju unutrašnje procese koji se odvijaju za vrijeme učenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koji su primjeri socijalno-kognitivne teorije?

A

Modeliranje, samoregulacija i samodjelotvornost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je to neasocijacijsko učenje i koji su primjeri neasocijacijskog učenja?

A

To je učenje koje se javlja kada je organizam ponavljano ili jednom izložen određenoj vrsti podražaja te ih upamćuje. Primjeri su habituacija (slabljenje reakcije organizma na bezopasne podražaje koji se ponavljaju) i senzitizacija (jačanje reakcije organizma na podražaje koji se javljaju nesporedno nakon jednog snažnog i/ili štetnog podražaja).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji su primjeri asocijacijskog učenja?

A

Učenje klasičnim uvjetovanjem (učenje o odnosu više različitih podražaja, predviđanje odnosa između dva podražaja u vanjskom svijetu) i operantnim uvjetovanjem (učenje o odnosu podražaja i vlastitog djelovanja, predviđanje odnosa između određene vrste vlastitog ponašanja i posljedica do kojih ono dovodi).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kakav mora biti uvjetovani podražaj da bi izazvao uvjetovanu reakciju?

A

Mora biti dovoljno jak i prepoznatljiv te se mora zadati neposredno prije bezuvjetnog podražaja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je to generalizacija?

A

Događa se kada podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju uvjetovanu reakciju sličnog ili istog intenziteta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je to diskriminacija?

A

Događa se kada organizam razlikuje slične podražaje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako možemo uvjetovati pozitivne reakcije u školskom okruženju?

A

Davanjem konstruktivne, opisne i jasne povratne informacije; osiguravanjem osjećaja sigurnosti i predvidljivosti; osiguravanjem pozitivnih iskustava i kontakata; radom s učenicima na prepoznavanju i otklanjanju strahova; prevencijom anksioznosti prethodnim obavještavanjem o situacijama koje mogu izazvati anksioznost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što je to operantno uvjetovanje?

A

Oblik učenja koji uključuje manipuliranjem posljedica nakon reakcije tako da povećava ili smanjuje vjerojatnost te reakcije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kakvi su to primarni, a kakvi sekundarni potkrepljivači? Navedi primjere.

A

Primarni potkrepljivači zadovoljavaju primarne potrebe te se njihova potkrepljivačka uloga ne uči, već je urođena. (Primjeri: hrana, voda, zagrljaj)

Sekundarni potkrepljivači su svoju potkrepljivačku ulogu stekli uparivanjem neutralnih podražaja s primarnim potkrepljivačima. (Primjeri: novac, ocjene, bodovi, pažnja).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji su koraci u utvrđivanju oblika operantnog uvjetovanja?

A
  1. definiranje ponašanja
  2. definiranje posljedice za specifično ponašanje
  3. utvrđivanje je li podražaj zadan/uklonjen
  4. utvrđivanje učinka posljedice na vjerojatnost pojave ponašanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

O čemu ovisi učinkovitost kazne?

A

O vremenu zadavanja, dosljednosti i intenzitetu kazne.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koji su neki od negativnih aspekata kažnjavanja?

A

Frustriranost, povećana agresivnost, anksioznost, izbjegavanje ili odgoda neugode, ishod suprotan od željenog,…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je to kontingentno potkrepljenje i koji su primjeri?

A

To je potkrepljenje koje ovisi o određenim uvjetima. Primjeri: Premackov princip (manje preferirana aktivnost je uvjet za uključivanje u preferiranu aktivnost), ekonomija žetona (upotreba žetona kao simboličkog potkrepljenja), ugovaranje kontingentnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je to oblikovanje?

Study These Flashcards
A

Potkrepljivanje uspješnog približavanja željenom ponašanju.

24
Q

Što je to ulančavanje?

Study These Flashcards
A

Učenje ponašanja koje se dijeli u sekvence odgovora ili lance.

25
Koje su etape primijenjene analize ponašanja?
1. definiranje nepoželjnog ponašanja i načina na koji se odražava 2. određivanje čima i kako će se potkrijepiti željeno ponašanje 3. odrediti vrstu kazne i njezinu primjenu 4. smanjenje učestalosti potkrepljivanja
26
Kako treba poučavati prema Skinneru?
Treba jasno navesti što treba učiti, prvo poučavati osnovne stvari, ne zahtijevati od učenika da svi napreduju istim tempom, programirati obrazovne jedinice.
27
Koje su pretpostavke socijalno-kognitivne teorije?
1. ljudi mogu učiti opažanjem drugih 2. učenje je internalni proces koji može i ne mora mijenjati ponašanje 3. ponašanje je usmjereno određenim ciljevima 4. ponašanje može postati samoregulirano 5. potkrepljenja i kazne mogu imati izravne ali i ne izravne učinke na ponašanje
28
Što je to modeliranje?
Usvajanje postavki i procesa za generiranje ponašanja odgovarajućeg za različite situacije koje uključuje proces uspoređivanja postavki s ishodima izvođenja i korigiranje koncepcije o izvođenju.
29
Koja se dva procesa zbivaju za vrijeme modeliranja?
Imitacija i identifikacija.
30
Koji su osnovni efekti modeliranja?
Efekt učenja opažanjem (stjecanje novih reakcija kroz opažanje modela); facilitacijski efekt (opažanje modela može dovesti do reakcija koje nisu nove ali su povezane s opažanim ponašanjem); inhibitorni i dezinhibitorni efekti (jačanje ili slabljenje reakcije)
31
Što je to vikarijsko učenje?
Učenje na način da se opažaju posljedice ponašanja modela što zatim utječe na izvođenje naučenog ponašanja.
32
Koje su to faze učenja modeliranjem?
1. usmjeravanje pažnje - na model 2. pamćenje 3. izvođenje 4. motivacija - ovisi o posljedicama ponašanja, procjeni vlastite efektivnosti
33
Što je to samoregulacija ponašanja?
Primjena principa modeliranja na sebi - samonadgledanje, samoevaluacija, samopotkrepljivanje i samoupućivanje.
34
Kako ispitujemo pamćenje?
Prepoznavanjem, dosjećanjem, metodom uštede
35
Kakvo je to senzorno pamćenje?
Pamćenje koje vrlo kratko zadržava informacije u nepromijenjenom obliku; ikoničko pamćenje (vid) i ehoičko ponašanje (sluh).
36
Kakvo je to kratkoročno pamćenje?
Pamćenje koje uz pomoć ponavljanja zadržava informacije koje je potrebno promijeniti/interpretirati da bi nam bile jasne (kodiranje).
37
Kakvo je to dugoročno pamćenje? Koje vrste razlikujemo?
Pamćenje koje zadržava informacije čitav život. Da bismo se prisjetili određene informacije koristimo znakove za dosjećanje. Razlikujemo proceduralno (znanje o tome kako što učiniti), deklarativno (znanje činjenica) i metakognitivno znanje (znanje o našim vlastitim kognitivnim procesima).
38
Koje tri strategije pamćenja postoje?
Ponavljanje, organizacija, elaboracija.
39
Kako možemo primijeniti teorije procesiranja informacija u poučavanju?
Možemo osigurati učenicima okvir nastavne jedinice (3 do 5 ključna cilja), ne preopterećivati ih (davati im pauze kako bi prošli kroz bilješke), povezivati gradivo s iskustvom ili prethodnim znanjem učenika kako bi ga bolje naučila.
40
Što je to metakognicija?
Proces koji uključuje znanja i uvjerenja o vlastitim kognitivnim procesima te kontrolu i regulaciju vlastitih kognitivnih procesa.
41
Koje su metakognitivne strategije?
Planiranje - određivanje cilja učenja, pregledavanje gradiva, nadgledanje - samoprovjeravanje, regulacija - promjena brzine čitanja, ponavljanje.
42
Koje su to strategije učenja?
strategije ponavljanja - glasno ponavljanje, podcrtavanje; elaboracijske strategije - mnemotehnike, predodžbe, sumiranje, bilježenje; organizacijske strategije - skice, mape
43
Što je to recipročno poučavanje i koje su njegove strategije?
Metoda poučavanja koja je specifično osmišljenja za poučavanje razumijevanja tijekom čitanja. Strategije: predviđanje, razjašnjavanje, pitanja, sumiranje.
44
Što je to konstruktivizam?
Teorija prema kojoj je učenje proces koji mijenjanjem kognitivnih struktura dovodi do novog razumijevanja.
45
Koja dvije teorije konstruktivizma su postojale u povijesti?
Kognitivni konstruktivizam - Piaget - dijete vlastitom aktivnošću manipuliranja objekata i ideja konstruira svoj unutrašnji doživljaj i otkriva smisao u pojavama oko sebe socijalni konstruktivizam - Vygotsky - značaj socijalnog okruženja za učenje i kognitivni razvoj
46
Kakvo je učenje prema konstruktivizmu?
Ono se konstruira (prethodno znanje baza za novo), aktivno je, reflektivno, suradničko, temelji se na istraživanju te se postupno razvija.
47
Koje su razine postignuća prema Bloomu?
znanje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija i sinteza
48
Koja ponašanja nastavnika utječu na djelotvornost postavljenih pitanja?
Primjerenost povratne informacije na odgovor, čestina postavljanja pitanja, ravnomjernost prozivanja, ciljana potpitanja, vrijeme čekanja odgovora.
49
Koja je svrha provjeravanja znanja?
Pružanje povratne informacije učenicima, motivacija učenika, vrednovanje, selekcija, prepoznavanje pozitivnih aspekata ponašanja kako bi se nagradili te informiranje o negativnim aspektima kako bi učenici dobili sugestije o tome kako ih poboljšati.
50
Koja su tri osnovna pristupa vrednovanju?
Vrednovanje za učenje - prikupljanje informacija o procesu učenja kako bi učenici poboljšali proces učenja, a nastavnici poučavanje Vrednovanje kao učenje - razgovori i refleksije o učenju i njegovim rezultatima, samovrednovanje učenika Vrednovanje naučenoga - procjena ostvarenosti ishoda nakon nekog perioda učenja i poučavanja
51
Koje su funkcije evaluacije napredovanja?
Utvrđivanje predznanja (evaluacija znanja prije poučavanja), formativna funkcija (nadgledanje napredovanja), dijagnostička (utvrđivanje teškoća u učenju) i sumativna funkcija (evaluacija postignuća nakon poučavanja).
52
Koji su tipovi evaluacije napredovanja?
1. procjenjivanje - procjena stupnja u kojem su ostvareni ciljevi; usmeno ispitivanje, pismeno ispitivanje putem zadataka esejskog tipa 2. mjerenje - određivanje brojčane mjere postignuća, zadaci objektivnog tipa 3. ocjenjivanje - procjena učenika u odnosu na ostale učenike ili u odnosu na zadane kriterije
53
Koje su metrijske karakteristike mjernog postupka?
valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost
54
Koji čimbenici ugrožavaju metrijske karakteristike?
1. čimbenici oblikovanja odgovora - jasnoća odgovora, verbalne sposobnosti učenika, vještina opažanja nastavnikove reakcije i prilagođavanje odgovaranja, emocionalna osjetljivost 2. izvori subjektivnosti nastavnika - osobna jednadžba, halo efekt, logička pogreška, pogreška sredine, pogreška diferencijacije, pogreška kontrasta, prilagođavanje kriterija skupini 3. čimbenici tehnike ispitivanja - aktivnost nastavnika, sugestivnost pitanja i slučaj izbora pitanja
55
Koje su metode ocjenjivanja?
Normativni pristup - na temelju normativne distribucije - bez i s apriornim kriterijem Kriterijski pristup - ocjenjivanje na temelju apsolutnih standarda

Edukacijska psihologija (1 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions