Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

4.s1 > Zdravstvena njega - opća > Flashcards

Zdravstvena njega - opća Flashcards

(94 cards)

Start Studying
1
Q

Dijagnozu obuhvaćaju _________ i _____________

A

Znakovi i simptomi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Metode u dijagnostici su: “ippp”

A

Intervju, pregled, pretraga i promatranje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Promatranje bolesnika je…

A

Sustavno, cjelovito i stalno; od glave do pete

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Promatranjem obuhvaćamo…

A

Izgled, stanje i ponašanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Opiši izgled glave.

A

Simetrična, normalne veličine usporedi s tijelom,
Patološka stanja: hidrocefalija, kaput kvadratum, agromegalična glava

otekline, izrasline, ozljede, vlasište, lice
(koža, oči, usnice, usnu šupljinu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Opiši izgled vrata.

A

pokretljivost, simetričnost, stanje štitaste žlijezde, limfne žlijezde na vratu, izraženost krvnih žila.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Opiši izgled prsnog koša.

A

oblik (bačvast, kokošja prsa, kifoza, lordoza, skolioza), potpazušne žlijezde, promjene na dojkama, boja i promjene kože

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Opiši izgled trbuha.

A

Koža, oblik, opseg (ascites), pomaci pri disanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Opiši izgled udova.

A

deformacije, nedostatci ekstremiteta, pokretljivost, simetričnost mišićne građe, edemi, izraženost krvnih žila, boja i promjene kože

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Stanje svijesti je…

A

dio općeg stanja ispitanika; najviši stupanj psihičkog života

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji su uzroci poremećaja svijesti?

A

psihički (zaostalost, retardacija, duševne bolesti), organska - opća (trovanja, poremećaji metabolizma, termoregulacije ili cirkulacije),
organska - lokalna (tumori i ozljede mozga, cerebrovaskularni inzuliti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako se dijele poremećaji svijesti?

A

Poremećaji svijesti dijele se na kvantitativne (kvant - brojevi - razine - prema razinama budnosti) i kvalitativne (kvaliteta - kvaliteta prisutnosti - prisutnost doživljaja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Nabroji kvantitativne poremećaje svijesti.

A

somnolencija, sopor, semikoma, koma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Opiši somnolennciju.

A

najblaži poremećaj, pospanost, teška koncentracija, orijentiranost u v i p je nesigurna,
otvara oči i razumno odgovara, ne daje sve podatke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Opiši sopor.

A

teži poremećaj, otvara oči na jači podražaj, odgovara s naporom, nije orijentiran u v i p, NE GUTA!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Opiši semikomu.

A

težak poremećaj, zatvorene oči i ne otvara ih, na podražaj reagira motoričkom reakcijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Opiši komu.

A

najteži poremećaj, besvjesno stanje, ne reagira na podražaj, refleksi su ugasli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Uzroci kome.

A

METABOLIČKE (uremična - bubrezi - amonijak) (hepatična - jetra - vlažna zemlja) (dijabetična - aceton - trulo voće)

CEREBRALNE (krvarenja, tromboze, tumori, ozljede, upale)

TOKSIČNE (trovanje, alkoholom, plinoovima, lijekovima)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Poremećaji komatoznih bolesnika.

A

Poremećaji svijesti, poremećaji disanja, pulsa, temperature, tlaka, izlučivanja stolice i mokraće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Nabroji kvalitativne poremećaje svijesti.

A

Smetenost, sumračno stanje, delirij, fuga, somnambulizam.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Opiši smetenost.

A

psihički poremećaj ili reakcija na stres ili posljedica organske bolesti (ozljede, oštećenja mozga), smeten, nemiran, uplašen, nije orijentiran u v i p, slabo pamti novije događaje, prethodi deliriju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Opiši sumračno stanje

A

naglo, kratko, naglo prestaje; opažanje, mišljenje i djelovanje su očuvani; teško primjetni, dezorijentirani, poremećeno prosuđivanje, sumanute misli.

uzroci: epilepsija, ozljede mozga, upalni procesi SŽS, alkoholizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Opiši delirij.

A

duševni poremećaj
smetnje: svijesti, mišljenja, nemir, agresivnošću, halucinacije, bez orijentacije u p i v

uzrok: alkohol (d. tremens), upale, visoka temperatura

halucinacije, iluzije, strah i obrana - imobilizacija
stalan nadzor, ne smije biti sam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Opiši fugu.

A

stanje sužene svijesti, nesvrsishodno kretanje, novi identitet, nekoliko dana

epilepsija, histerija - amnezija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Somnambulizam
mjesečarstvo, hodanje u snu, svijest jednaka u snu, motorika uključena epilepsija, histerija, mala djeca
26
Nesvjestica je nagli __________ _______ _______ najčešće zbog __________ _______. Najčešće pri dugom ________ i ________ ustajanju. Ona je nagla, traje _____ i vraćanje _______ je brzo. Prije nesvjestice: v_____, mu_____, mrak pred ___, problijedi, _____ znoj, brzo ______ i ____.
Nesvjestica je nagli kratkotrajni gubitak svijesti. najčešće zbog hipoksije mozga. Najčešće pri dugom ležanju i naglom ustajanju. Ona je nagla, traje kratko i vraćanje svijesti je brzo. Prije nesvjestice: vrtoglavica, mučnina, mrak pred očima, problijedi, hladan znoj, brzo disanje i puls.
27
Što je toplina?
Toplina je energija nastala neprekidnom izmjenom tvari stanica tkiva i organa. Odaje se IZZI (izlučivanje, znojenje, zračenje, isparavanjem) Termoregulacijski centar u hipotalamusu.
28
Normalna tjelesna temperatura je i o čemu ovisi.
između 36 i 36, a do 0,1 i 1,0 viša na sluznicama ovisi o dobu dana (niža ujutro jer se tijelo nije zagrijalo), životna dob (mlađe tijelo, bolja proizvodnja energije), fizički napor, emocije, žene - ciklus, viša nakon ovulacije, trudnoća - prva 3,4 mjeseca.
29
Čimbenici povišenje tjelesne temperature.
Fizikalni (nemogućnost odavanja topline; toplinski udar), kemijski (oštećenje termoregulacijskog sustava, upale...)
30
Što je to vrućica?
Vrućica je porast tjelesne temperature iznad gornje granice normale; reakcija organizma na štetne agense, prvi znak upale zimica - postupno povišenje drhtavica - nagli porast, ulazak MO tresavica - jaka hladnoća, drhtanje mišića
31
Što je to pothlađenost?
Pothlađenost je sniženje tjelesne temperature za dva stupnja niže od donje granice normale. čimbenici: dob, okoliš, kronične bolesti, ozljede, alkohol, lijekovi uzrok: hladnoća, vjetar, kiša, neadekvatna odjeća, pothranjenost, dehidracija 1. stupanj (35-32) - svijest je ok, drhtavica, ubrzano disanje i puls, vrtoglavica i mučnina 2. stupanj (32-28) - nema drhtavice, pospanost, nesvjestica, usporeno disanje, nizak krvni tlak, kašalj 3. stupanj (28-24) - no svijest/koma, no refleksi, no bol, fibrilacija atrija i ventrikula 4. stupanj (<24) - šok srčanim aritmijama, koma, smrt
32
Mjerenje tjelesne temperature.
aksilarno - 36/37 oralno, sublingvalno - 36,5/37,4 rektalno - 37,5 zvukovodu, tubarno - 36,5/37,5
33
Nazivi za temperature čovjeka
hipotermija < 35 subnormalnost < 36 afebrilnost 36-37 supfebrilnost 37,1 - 38 febrilnost 38,1 - 39 visoka febrilnost > 39
34
Bilježenje tjelesne temperature.
febris continua - stalno visoka temp, dnevne razlike manje od 1, kritički ili litički se spušta (trbušni tifus, lobarna pneumornija) febris remittnes - visoka temp koja po danu oscilira više od 1 stupnja (akutne upale) febris intermittens - temp čija je razlika veća od 1 stupnja, ali je najniža vrijednost manja od 37 (tuberkuloza i sepsa) febris recurrens - naizmjence povišena i normalna, 1 ili više dana (paratifus, povratna groznica)
35
Što je to puls
Puls ili bilo je niz tlačnih valova u arterijama sustavnog krvotoka, nastalih kontrakcijama lijeve srčane klijetke
36
Nabroji mjesta palpacije pulsa.
a. temporalis, a. carotis, a. brahialis, a. radialis, a. femoralis, a. poplitea, a. tibialis posterior, a. dorsalis pedis
37
Pri palpaciji obraćamo pozornost na ____________, ______, ______ i __________
Pri palpaciji obraćamo pozornost na frekvenciju, ritam, punoću i amplitudu.
38
Što je to eukardija?
Eukardija jesu zabilježene normalne vrijednosti frekvencije pulsa. ZA odraslog čovjeka to je 60 - 80, a za novorođenče 100-150 otkucaja u minuti
39
Što je to bradikardija?
Bradikardija je usporen puls, manji od 60 otkucaja u minuti. Fiziološki: teški radnici i sportaši Patološki: poremećaji u autonomnom i provodnom sustavu srca, hipotireoze, povišen intrakranijalni tlak, podražaj n. vagusa (parasimatikomimetici, simpatikomimetici, digitalis)
40
Što je tahikardija? Opiši parkosizmalnu tahikardiju.
Tahikardija je stanje broja otkucaja većeg od 80 u minuti. Fiziološki: teška emocionalna stanja, povišena tj. temp. (1- 10 otkucaja) Patološki: dekompenzacija srca, anemija, hipertireoza, simpatikomimetici Parkosizmalna tahikardija napad je tahikarije od 130 do 250 ootkucaja u minuti, iznenadan, zlouporaba lijekova, kave, cigareta
41
Puls može biti ritmičan, odnosno pojavljivati se u ___________ razmacima, a može biti i ___________ kada su razmaci pojedinih ___________ nepravilni.
Puls može biti ritmičan, odnosno pojavljivati se u pravilnim razmacima, a može biti i aritmičan, kada su razmaci pojedinih otkucaja nepravilni.
42
Koje vrste aritmija postoje?
Respiratorna, ekstrasistolija i apsolutna aritmija
43
Što je respiratorna aritmija?
Respiratorna aritmija jest pojava nepravilnog ritma pulsa, pri čemu je on ubrzan tijekom inspirija, a usporen je tijekom ekspirija. - djeca, mladi, vegetativno labilne osobe - nije znak bolesti
44
Što je ekstrasistolija?
To je vrsta pravilnog ritma koji je povremeno prekinut prijevremenim pulsnim otkucajima. Ona mogu biti pojedinačna ali i u pravilnome slijedu -bigeminija, trigeminija, kvadrigeminija - trovanje digitalisom
45
Objasni apsolutnu aritmiju.
Apsolutna aritmija predstavlja potpuno nepravilan i nejednako punjen ritam pulsa. -oštećenje srčanog mišića
46
Poremećaji punjenosti pulsa su kada _______ pulsa (ne osjeća se), kada je on ________ (slabo punjen) ili kada je on ________ punjen (ne može se potisnuti)
1. nema pulsa 2. filiforman puls 3. jako punjen puls
47
Što je to krvni tlak i o čemu ovisi?
Krvni tlak je sila kojom krv pritišće stjenku krvne žile. On ovisi o količini krvi, radu srca i elastičnosti krvnih žila. -dob, spol, aktivnost, dob dana
48
Objasni vrijednosti krvnog tlaka od optimalnog do 3. stupnja hipertenzije.
optimalan <120 <80 normalan 120-129 80-84 v. normalan 130-139 85-89 hipertenzija 1 140- 159 90-99 hipertenzija 2 160-179 100-109 hipertenzija 3 >180 >110
49
Kakav je to kongruentan krvi tlak?
Kongruentan krvni tlak čije vrijednosti, i sistoličkog i dijastoličkog, odgovaraju dobi i spolu bolesnika
50
KONVERGENTAN je tlak ako se razlika u tlakovima ________ radi povišenja dijastoličkog tlaka. - _________ _________ _________
1. smanjuje 2. kronične bolesti bubrega
51
tlak je DIVERGENTAN ako se razlika između tlakova ____________. - ____________, insuficijencija _________ zalistka
1. povećava 2. hipotireoza 3. aortog
52
Što je hipertenzija?
Hipertenzija je stanje trajno povišenog sistolčkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka iznad 140 mmHg i 90 mmHg
53
Kakvo je disanje u zdravog i odraslog čovjeka?
Odrastao čovjek diše nečujno i bez napora. U jednoj minuti udahne 12-20 puta (16-18)
54
Što promatramo kod disanja?
frekvenciju, dubinu, ritam, trajanje faza, patološke oblike, dispneju,
55
Objasni četiri vrste frekvencija disanja?
eupneja - normalna brzina, 12-20 tahipneja - ubrzano, >20 bradipneja - usporeno <12 apneja - prestanak disanja
56
Kakva može biti dubina disanja i kako ju prepoznajemo?
normalno - ujednačeno, bez napora produbljeno - s naporom, udiše veliku količinu površno - jedva primjetno, manje količine
57
Kakav je normalan ritam disanja?
Disanje bi trebalo biti ujednačeno, s pravilnim smjenama, te je prirodno da je ekspirij dulji
58
Zaduha ili _______ osjećaj je ________ _________. Fiziološka je pri fizičkom naporu, snažnim emocijama, a patološki je simptom _________ i ___________ bolesti raznih sustava.
1. dispneja 2. nestašice zraka 3. organskih i funkcionalnih
59
Patološki oblici disanja su: Hiperpneja - ___________ _ _________ __________ - duboko, učestalo, pravilan položaj (dekompenzacija srca) Astmatsko - ________ _ ________ _______ ___________- duboko i šumno (metabolička acidoza) Cheyne-Stokesovo - ______ _____ _ ______ _____ _______ _________ - apneja s nekoliko plitkih udisaja
1. duboko i učestalo (anemija) 2. ortopnoično 3. ekspirij je znatno otežan i produljen (bronhjalna astma) 4. kussssmaltovo 5. prestanak disanja s sve dubljim pa plićim disanjem 6. biotovo
60
Koje su to respiratorne komplikacije?
To su smanjena plućna ventilacija, zastoj sekreta i infekcija.
61
Fowlerow položaj
sjedeći, blago savijena koljena
62
Ortopnoičan položaj - sjedi, uspravno ili nagnuto, noge niz krevet, oslanja se na stolić za hranu
63
Položaj kod upale porebrice
leži na bolesnoj srani, bez gibanja
64
položaj kod bolova u trbušnoj šupljini
koljena uz prsni koš, smanjuje se napetost
65
trendelenburgov položaj
glava i ramena su niže od zdjelice - bolja cirkulacija -kolabirali, stanje šoka
66
položaj kod tetanusa
toničko-klonični grčevi, oslanja se na pete i zatiljak - opistotonus
67
položaj kod meningitisa
koljena uz prsni koš, glava zabačena unazad
68
položaj onesviještenog bolesnika
ispružen, glava nazad i u stranu - prohodnost dišnih puteva
69
quinckeov drenažni položaj
specijalni krevet, prelama se po pola, donji dišni putevi u povišenom položaju, prije obroka, 10- 20 min, sestra potiče na iskašljavanje
70
kolemanov
unesrećene osobe u prijevozu, na bok, jedan jastuk iza leđa, drugi ispred prsnog koša, donja noga ispružena, gornja savijena, gornja ruka savijena u laktu i ispod glave i jastuka, donja je iza leđa ispružena
71
nelsonov položaj
drenažni, potrbušno, jastuk pod trbuh, glava i prsa na dolje
72
nobleov položaj
leđima, ramena pognuta -lumbalna regija/punkcija
73
robsonov položaj
na leđima, pješčana vrećica između 11. i 12. rebra - operacija žučnog mjehura
74
genokubitalni položaj
bolesnik oslonjen na koljena i laktove - debelo crijevo, prostata
75
Nabroji komplikacije dugotrajnog mirovanja i kako najčešće nastaju.
dekubitus, tromboza, tromboflebitis, kontrakture, nesvjestica, respiratorne komplikacije - One najčešće nastaju zbog smanjene pokretljivosti ------> usporena cirkulacija i smanjena ventilacija pluća.
76
__________ je ograničeno oštećenje kožnog i/ili potkožnog tkiva zbog dugotrajnog pritiska. Za njegov nastanak dovoljno je od ___ do ___ sati. Mjesta najčešćeg nastanka dekubitusa ovisno o položaju (leđa, potrbuške, bok)
1. dekubitus 2. 2 - 12 3.
77
čimbenici koji utječu na nastanak dekubitusa: endogeni: egzogeni: (4)
1. bolesti metabolizma, pretilost, pothranjenost, bolesti cirkulacije, neurološki poremećaju, zloćudne bolesti i druga teška stanja 2. nabori na posteljnom rublju nečista i vlažna koža neudoban krevet imobilizacija
78
Koje su to opasnosti od dekubitusa? (4)
-nastanak sepse - toksični proizvodi odumrlog tkiva - gubitak proteina - ožiljci
79
Kako sestra sprečava nastanak dekubitusa?
- održava osobnu higijenu - pravilnu prehrana - korištenjem antidekubitusnih naprava - redovito mijenjanje položaja - promatrati mjesta sklona dekubitusu - podučiti pacijenta i obitelj
80
1. stupanj dekubitusa
crvenilo koje pobijeli na dodir, topla koža
81
2. stupanj dekubitusa
modra boja, ne nestaje, topla koža, mjehur i blaga oštećenja - kirurška neinficirana rana
82
3. stupanj dekubitusa
smeđa boja, nekrotično tkivo u rani - kirurška inficirana rana - liječi se kirurški, terapija, plastična operacija
83
4. stupanj dekubitusa
zahvaćeni svi slojevi, nekroza - kirurška inficirana rana - - liječi se kirurški, terapija, plastična operacija
84
što je tromboza i kada nastaje?
Tromboza je komplikacija dugotrajnog mirovanja, a nastaje nakupljanjem trombocita, eritrocita i fibrina - nastaje ugrušak. Najčešće se javlja na donjim udovima
85
koja je razlika između flebotromboze i tromboflebitisa?
flebotromboza - nastanak ugruška tromboflebitis - upaljena stjenka vene na području ugruška
86
Čemu prethodi tromboza?
Ona prethodi plućnoj emboliji, u slučaju da se ugrušak otkine.
87
Što su kontrakture?
Kontraktura je ograničena gibljivost zgloba u jednom ili svim smjerovima. Može biti prirođena ili stečena dugotrajnim mirovanjem ili bolestima - skvrčene tetive nakon gnojne upale - prirođena anomalija kosti i zglobova
88
Što sve pripada u samostalnu njegu? (čzpg)
češljanje, pranje zubi, do pojasa, genitalija, češljanje
89
Što je pripada u djelomičnu njegu? (čzrgn)
češljanja, zubi, ruke, genitalije, noge
90
Što je sve povremena njega?
kupanje bolesnika u krevetu, pranje kose
91
Pediculus capitis
neposredni kontakt, odjeća, šampon s depedikulirajućim djelovanjem
92
pediculus corporis
šavovi i nabori odjeće, najčešće zimi, uništavaju se pranjem i glačanjem odjeće
93
pediculus pubis
dlake genitalija, spolni kontakt, rublje, uništavaju se brijanjem, pranjem tijela, presvlačenjem rublja
94

4.s1 (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions