1. Nazori i metode Flashcards
(16 cards)
KOLOKVIJ
Javne financije - definicija
Znanstvena disciplina koja izučava elemente, odnose,
instrumente, ciljeve i učinke prikupljanja javnih prihoda,
njihove raspodjele i njihova trošenja, a aktivnost države, odnosno javnopravnih tijela usmjerena na prikupljanje, raspodjelu i trošenje javnih prihoda naziva se financijskom aktivnošću
Glavni teoretičari:
A. Smith
J. M. Keynes
- Posljednja financijska kriza kao i pandemija COVID-19 promijenila je neke stavove o odnosu između pojedinca i države
Stavovi o državi (2)
- organski nazor
- mehanički nazor
KOLOKVIJ
Organski nazor
- društvo je prirodni organizam
- svaki pojedinac je dio organizma
- vlada je srce organizma
- Pojedinci su značajni samo kao dio društva, a dobro pojedinca
podređeno je dobru društva. Društvo ili zajednica je iznad pojedinca. - Ciljeve društva određuje država.
- Problem je tko predstavlja državu.
- Primjer:
- Platon – ostvarenje savršene racionalnosti
- Hitler – ostvarivanje rasne čistoće
- Lenjin – ostvarivanje socijalizma
- Društveni ciljevi se mogu razlikovati stoga je važno tko ih
odabire i kakvi su
Osnovni problem organskog nazora (meni malo bzvz pitanje ali ajde)
- Odgovor na pitanje što je prirodno – unatoč različitim
filozofskim objašnjenjima pojma, nije jasno što je “prirodno” - Za društveni organizam ostvarivanje pojedinih ciljeva je
prirodno kao npr. Hitlerovo nastojanje da zavlada Europom.
KOLOKVIJ
Mehanički nazor
- U središtu je pojedinac, a ne grupa ili društvo
- Država postoji za dobro naroda, ali je problem što je ,,dobro” i kako ga država treba ostvarivati
- Država je povjerenje a državni službenici povjerenici, a povjerenje i povjerenici stvoreni su za dobrobit naroda
- Opća suglasnost: dobro je za pojedince kad ih država štiti od nasilja, za što mora imati moć prisile, inače nastaje anarhija
- Adam Smith (Bogatstvo naroda, 18. st.) ,,država treba zaštititi društvo od nasilja i napada drugih samostalnih društava….i svakog člana društva od nepravdi i
ugnjetavanja bilo kojeg drugog člana društva” - Međutim, Mill ,,jedini razlog zbog kojeg bi država mogla koristiti svoju silu nad bilo kojim članom društva protiv njegove volje, da ga spriječi da našteti drugima”
- Minimum što država treba pružiti je zaštita i infrastruktura nužna za život društva (npr. svjetionici, putovi, mostovi, kanalizacija)
Unutar mehaničkog nazora razlikujemo:
- Liberale/Libertarijance – za vrlo ograničenu državu i protiv svake ekonomske uloge države
-
Socijaldemokrate – za dobrobit pojedinca potrebna
značajna državna intervencija (naknade nezaposlenima,
subvencije brodogradnji….)
Liberali
- Klasični liberali – država je legitimna, ali nažalost prekoračuje svoje granice i stoga moramo paziti što država radi
- Litertarijanci – država nije sluga društva koji griješi, već neprijatelj
- Klasični liberali zagovaraju ograničenu državu, laissez faire u kombinaciji s ograničenom, ali ipak aktivnom državom
- Američki liberali se uglavnom bave rasom, homoseksualizmom, pobačajem. Engleski liberal je zapravo socijaldemokrat.
-
SAD liberali/libertarijanci = republikanci (Trump)
vs. demokrati (Obama) → porezi, preraspodjela, privatizacija
Nekoliko napomena o državi
Ustavna i zakonska ograničenja državne potrošnje, deficita i
javnog duga.
Ustav RH:
- Oporezivanje građana temelji se na njihovoj gospodarskoj snazi
- Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske
- Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu
- Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom
- Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva
- Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom
- Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala
Javni sektor (prema MMF-u)
Javni sektor
1. Opća država
- Središnja država
- Regionalna država
- Lokalna država
2. Javna poduzeća
a) Financijska javna poduzeća
- Monetarna javna poduzeća (uključujući središnju banku)
- Nemonetarna financijska javna poduzeća
b) Nefinancijska javna poduzeća
KOLOKVIJ
Opća država u Hrvatskoj
- Središnja država u što spadaju svi korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici
- Vlada, ministarstva, državni uredi, zavodi, agencije itd.
- Regionalna država u što spadaju sve županije (20), Grad Zagreb te županijski izvanproračunski korisnici
- Pod županijom se podrazumijevaju županijska tijela, ustanove, vijeća i manjinske
samouprave i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi financiraju iz županijskog proračuna -
Lokalna vlast u što spadaju općine (428) i gradovi (127) te lokalna trgovačka
društva (komunalna i nekomunalna) - tu spadaju sva općinska i gradska tijela te sve institucije koje se s 50% i više sredstava financiraju iz gradskih ili općinskih proračuna (npr. vrtići, centri za socijalnu skrb, osnovne i srednje škole, domovi umirovljenika, javne vatrogasne
postrojbe itd.) - Komunalna poduzeća su izvanproračunski korisnici jer se uglavnom financiraju iz namjenskih prihoda kao što su komunalne naknade
Definicija države
- Odlučujuća značajka države i državne aktivnosti – vrhovna vlast države
- Država ima pravo posegnuti za mjerama prisile. Država može izricati naredbe i zabrane
- Iako se prisila može primjenjivati i u privatnom sektoru, nadležnost države je najviša i konačna
- Po čemu se država razlikuje od ostalih sektora:
• državne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra)
• država ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora
• država se rukovodi načelom opskrbe, a privatni sektor načelom stjecanja dobiti
• država i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasništva
KOLOKVIJ
Funkcije javnih financija (3)
Tri su temeljne funkcije javnih financija (fiskalne politike):
- Alokacijska funkcija – država ima zadaću utjecati na ulaganje i upotrebu gospodarskih resursa, sa ciljem da osigura ponudu javnih i privatnih dobara.
- Distribucijska funkcija – država mijenja onu raspodjelu (dohodaka, bogatstva, potrošnje tj. šansi) koja se ostvaruje na tržištu, kako bi zadovoljila socijalne i političke kriterije
- Stabilizacijska politika – država utječe na “izglađivanje” oscilacija gospodarskih aktivnosti do kojih dolazi djelovanjem tržišnih čimbenika (utječe na stabilnost cijena i tečaja, ravnotežu u bilanci plaćanja, stopu gospodarskog rasta, punu zaposlenost resursa)
Instrumenti fiskalne politike
Ciljevi fiskalne politike identični su ciljevima ekonomske politike uopće
Fiskalna politika ima specifične instrumente.
Instrumenti fiskalne politike:
- različiti oblici javnih prihoda (npr. direktni porezi, indirektni porezi),
- različiti oblici javnih rashoda (rashodi za dobra i usluge, rashodi za plaće u javnom sektoru, transferi i subvencije i dr.),
- prihodi koji su izostali zbog poreznih povlastica (“tax expenditures”), porazni izdaci
- državne garancije i dr.
Veličina države
Mjerenje pomoću godišnjih izdataka:
- kupnja roba i usluga
- veličina transfera (socijalni i subvencije)
- plaćanje kamata
- rashodi opće države
- prilagodba rashoda inflaciji
- državna potrošnja po stanovniku
- udio u bruto domaćem proizvodu
Metode istraživanja u javnim financijama
- Metode pozitivne analize
- Cilj: procijeniti kako različite vladine politike utječu na ponašanje pojedinca
- Ekonomska teorija – daje okvir i pomaže u postavljanju hipoteza
- Empirijski rad: procijeniti uzročno-posljedičnu vezu između državne politike i neke vrste ponašanja
- npr.
Uz visoke poreze nije isplativo raditi kao prije do uvođenja poreza (učinak supstitucije).
Uz visoke poreze moram raditi više da bi odražavao postojeći životni
standard (učinak dohotka). - Metode empirijske analize:
• eksperimentalna istraživanja
• opažajna istraživanja - Ekonometrija – statistička analiza ekonomskih podataka radi procjene uzročno posljedičnih veza
