4. Politička Ekonomija Flashcards
(16 cards)
Politička ekonomija
Je područje ekonomske teorije u kojem se donošenje političkih odluka tumači pomoću ekonomskih načela
Javni izbor
- istražuje mehanizme pomoću kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne potrišnje, transfernim plaćanjima, regulaciji i ostalim fiskalnim politikama
-
izborni postupak - jedna od mogućnosti prikupljanja informacija o preferencijama
građana - glasovanje – u demokratskim državama najvažniji postupak agregiranja različitih individualnih preferencija u društvene preferencije, radi provedbe društvenog procesa odlučivanja
Donošenje odluka u demokratskim društvima može se promatrati u situaciji:
- Izravne demokracije - može se primjeniti samo kada treba donijeti odluku o pojedinačnim pitanjima
- Predstavničke demokracije - postoje opći izbori u kojima se dvije ili više stranke natječu za glasove glasača
Izravna demokracija
- pokušava na izravan način uspješno pretvoriti preferencije svojih članova u kolektivne akcije
-
metode određivanja količine potrošnje javnih dobara:
1. Lindalhove cijene - odabir količine javnih dobara jednoglasnim odlukama
2. većinsko glasanje
3. razmjena glasova
- Lindahlove cijene
- ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisnu o njihovu udjelu u porezima, postoji količina opskrbe javnim dobrima koja svima odgovara, i ta je količina Pareto učinkovita
- problem u primjeni:
- pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno
- dok se ne pronađu uzajamno prihvatljivi porezni udjeli može potrajati dugo → jednoglasnost je teško postići
- Većinsko glasovanje
- jednoglasnost je teško postići, pa su poželjni sustavi koji ne zavhtijevaju jednoglasnost
- pravilo većinskog glasanja - više od polovice glasača mora glasati - preferencije glasača koje vode ravnoteži (polovica+jedan glasač)
- preferencije koje vode ravnoteži - jednovršne preferencije - korisnost kontinuirno pada kako se glasač udaljava od točke koja mu daje najveću korisnost
- preferencije koje vode kruženju - dvovršne preferencije
Paradoks glasovanja
U sustavu pravila većinskog glasovanja, može se dogoditi da, iako su preferencije svih glasača konzistentne, preferencije zajednice nisu
- ukazuje je postojanje preferencija s dvostrukim vrhom
- povećanje vjerojatnosti preferencija s više vrhova - kada postoji privatna zamjena za javno ponuđena dobra
- pref s više vrhova česte kada se glasa za različite stvari
USMENI
Medijanski glasač
- teorem medijanskog glasača - dok su preferencije jednovršne, rezultat većinskog glasovanja održava sklonost medijanskog glasača
- medijanski glasač - onaj čije se preferencije malaze na sredini skupine preferencija svih glasača
- Ramjena glasova
- za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnoteže
- razmjena glasova može pogoršati ili poboljšati blagostanje
Arrowljev teorem nemogućnosti
Nije moguće pronaći pravilo koje će sa sigurnošću jamčiti zadovoljstvo svih kriterija
- kriteriji:
1. Da se može donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasačkih
preferencija.
2. Mora biti moguće rangirati sve rezultate
3. Pravilo donošenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama
4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)
5. Društveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B
6. Nije dopušteno diktatorstvo
Predstavnička demokracija
- pravo glasovanja ograničava se na izbor predstavnika, pri čemu parlament u suradnji s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi i javnim dobrima
- promatraju se:
1. izabrani političari
2. državmi službenici
3. posebne interesne skupune
Interesne skupine
Građani se udružuju u interesne skupine ovisno o tome:
- kako ostvaruju svoj dohodak
- koliki njim je dohodak
- gdje žive
- dob
- spol
Željezni trokut
- suradnja zakonodavca koji je donio program, činovnika koji ga provode, te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa
Lobiranje i ostali sudionici
- lobiranje - korištenje države tako da bi se ostvarili povrati viši od normalnih - rente
- na fiskalne odluke utječu i sudstvo, novinari i stručnjaci
Wagnerov zakon
S kulturnim napretkom redovito je povezano proširrnje državnih aktivnosti iz čega proizlazi i apsolutno i relativno povećanje državnih rashoda
Odrednice državne aktivnosti
- Kretanje razina cijena – intenzivnije kretanje cijena nego u privatnom području
- Kretanje produktivnosti države – porast produktivnosti u privatnom sektoru je veća nego u javnom sektoru, uz istodobnu nisku cjenovnu elastičnost potražnje za javnim uslugama i jednak porast plaća u javnom i privatnom sektoru
-
Wagnerovo objašnjenje - država s razvitkom dobiva nove
funkcije – kultura, blagostanje, što povećava njezine financijske potrebe - Vremenski pomaci – prvo se više troši za privatnu, a zatim za državnu potrošnju; iz porasta dohotka prvo se financiraju investicije, a zatim javna dobra; demokratske institucije trebaju vremena da se razviju; potrebno je vrijeme da se prevlada suzdržanost u pogledu državnih aktivnosti (Herbert Timm – prirodni, sistemski, institucionalni i ideološki pomaci)
- Struktura javnih izdataka – rastu one aktivnosti države u kojima kvalifikacije zaposlenih moraju biti posebno visoke
- Raspodjela funkcija među razinama vlasti
- Kretanje stanovništva – kolektivno djelovanje je nužno da bi se uklonili efekti koji nastaju zbog konglomeracije stanovništva, a i dolazi do promjena u dobnoj strukturi stanovništva
- Učinak pomaka razine (učinak izmještanja) – skok udjela državnih rashoda nakon ratova i socijalnih nemira (Peacock & Wiseman)
- Elastičnost poreznih prihoda, porezna iluzija
- Oblik državnog procesa odlučivanja – vodi se računa o razini ponude javnih dobara, neovisno o troškovima i neovisno o odlukama o visini poreza
- Sklonost inerciji
- Preraspodjela
