dobrobit i očuvanje kol 1

Question 1

Higijena tla s aspekta animalne higijene?

Answer 1

Tlo ima vrlo velik utjecaj na životinje, za higijenu posebno je važan pregled tla na terenu, ispitivanje njegovih fizičkih svojstava, zagađenost tla organskim tvarima, prisutnost patogenih mikroorganizama

Question 2

Koje su vrste tla?

Answer 2

Koherentna i nekoherentna - koherentna su glina i organsko tlo, a nekoherentna su mevezana tla tj sljunak, pijesak i njihove mješavine

Question 3

Kakav je sastav tla?

Answer 3

većinom minerali - Si, Al, Fe, Ca, Mg, K, Na (najvažniji Mg, Na, Ca, K), kisik, ugljik i dušik te humus tj sva mrtva organska tvar

Question 4

Koja su svojstva tla?

Answer 4

boja, struktura i tekstura

Question 5

Kakvo je svojstvo boja tla?

Answer 5

indikator kemijskih i ekoloških osobina

Question 6

Kakvo je svojstvo struktura tla?

Answer 6

podrazumijeva se veličina, oblik i način rasporeda strukturnih agregata u tlu

Question 7

Kakvo je svojstvo tekstura tla?

Answer 7

podrazumijeva sadržaj pojedinih frakcija u tlu u %, djeluje na poroznost, kapacitet, propusnost - mehanički elementi, skelet–>sitnice (>2mm, <2mm), skelet–> sljunak i kamen (<2cm, >2cm)

Question 8

Što je pedološka jama?

Answer 8

Služi za uzimanje uzoraka tla i ocjenu kvalitete tla. Jama koja je do dubine 1,5 metara, kopa se da bi se u tlu odredila boja, struktura i tekstura. Fizikalno - kemijska analiza 0,5kg tla, bakteriološka analiza 100g tla ( frankelovo svrdlo)

Question 9

Koji su biotički i abiotički čimbenici u tlu?

Answer 9

Abiotički su voda, tlak i temperatura, a biotički mikroorganizmi, druge životinje

Question 10

Što je vodeni režim i zbog čega je važan?

Answer 10

Voda u tlo dolazi atmosferskim talogom i kondenzacijom vodene pare, važan kod gradnje staja i temelja, utječe na kapilaritet i retencijsku sposobnost, utječe na bolesti

Question 11

Što su to telurne bolesti?

Answer 11

Bolesti koje izazivaju patogeni mikroorganizmi koji u tlo ulaze putem izlučevina. Anaerobni uzročnici tetanusa, šuštavca, parašuštavca, spore antraksa. Postoje distrikti šuštavca i bedrenice i njima nije dozvoljeno držati životinje s obzirom da se uzročnici mogu zadržati i do 100 godina

Question 12

Dezinfekcija tla?

Answer 12

prirodna je pomoći sunčeve svijetlosti ili isušenje te paljenjem, kemijskim dezinficijenskima, natrijeva lužina

Question 13

Koje su vrste pašnjaka te higijena pašnjaka?

Answer 13

Kultivirani pašnjaci - melioracijski radovi uz stalni nadzor radi sustavnog iskorištavanja pregonskih pašnjaka/ nekultiviranih
Nizinski pašnjaci, srednje visoki pašnjaci, planinski pašnjaco. Ne smiju biti vlažni i podvodni, nekultivirani sa šikarama i na rubovima šuma

Question 14

Koje su prednosti i negativnosti pašnog držanja životinja?

Answer 14

prednosti za ljude su jednostavnije držanje i lakša opskrba životinja, za životinje je veći međusobni razmak, nasumično izlaganje izmeta, a nedostaci su da jedu samo neke biljke i mogu uništiti pašnjak, ako nije dobra paša, životinje mogu biti neuhranjene

Question 15

Pregonski ili nekultivirani pašnjaci?

Answer 15

Jedna površina se napasuje, a druge površine se kose. Da se ne radi tako, tratina u djelu pašnjaka koji se ne napasuje prerasla bi, izgubila kvalitetu, a bio bi onemogućen porast nove tratine. Životinje se na pašnjak puštaju kada tratina poraste na 15 do 20 cm.

Question 16

Broj pregona?

Answer 16

U proljetnom razdoblju treba 14 dana za obnovu tratine i broj pregona predviđen je za 2-dnevno napasivanje. Izračunava se prema formuli: broj dana odmora tratine/ broj dana napasivanja +1. Prema tome je potrebno 8 pregona pri ćemu će se stoka na prvi pregon vratiti za 14 dana

Question 17

Opterećenje pašnjaka?

Answer 17

Broj životinja koji pase na 1 ha tijekom čitave pašne sezone. Kvalitetan i gnojen pašnjak u našim prilikama može prehraniti 2-3 uvjetna grla po hektaru tijekom pašne sezone. Opterećenje se računa prema formuli (prinos zelene mase po ha/br dana napasivanja x dnevna količina zelene mase po životinji) x broj hektora

Question 18

Poidba životinja na pašnjaku?

Answer 18

Napajalište ili prikladan izvor treba popločiti krupnim kamenom, treba onemogućiti pristup stoci u vodi izgradnjom prikladne ograde. Nakapna površina mora biti na povišenom i ograđenom mjestu radi sprjećavanja onečišćenja

Question 19

Pašnjak i pojava bolesti?

Answer 19

Ljeti se zbog direktnog djelovanja sunčevih zraka može javiti sunčanica. Pojavom naglih oborina pad temperature javlja se prehlada. Vlažni i podvodni pašnjaci pogodni su za invaziju parazitarnih bolesti (metiljavost) i uzrok su patoloških promjena na papcima ili kopitima. Ispašom na nekultiviranim pašnjacima sa šikarom za životinje se može prihvatiti krpelj koji je prenositelj nekih krvnih nametnika. Pašnjaci bez prirodne zaštite trebaju nadstresnicu. Može doći do poremećaja u opskrbi mineralnim tvarima. Nekultivirani pašnjaci - krpelj

Question 20

Redoslijed ispaše s obzirom na starost životinja?

Answer 20

Prvo mlade životinje, a nakon toga starije, jer mlade životinje nrmaju izgrađen imunitet i starije mogu prenjeti neke bolesti na pašnjak.

Question 21

Biotermička sterilizacija gnoja?

Answer 21

Na ravnoj površini treba načiniti pod od betona ili nabijene ilovačeširine 150-200 cm. Prvo izolacijski materijal, na oko 100cm visine rahlo se nasloji zaražen gnoj. Tako složen gnoj koji želimo sterilizirati obložimo izolacijskim materijalom i sve poktijemo zemljom (10 - 15 cm). Takvim načinom rahlog slaganja gnoja postižemo anaerobne uvjete i razvoj termofilnih bakterija koje počinju razgradnju organske tvari. Razvija se temperatura od 65-75 stupnjeva. Potrebna mu je vlažnost, pa svinjskom treba davati suhu slamu, a suhom se dodaje voda. Najbolje i najbrže se zagrije konjski gnoj, a nešto slabije goveđi i svinjski kojima se dodaje konjski. Za uništavanje manje otpornih mikroorganizama treba do 2 mjeseca, a za otpornije 3-4 mjeseca, a 6 mjeseci za uzročnike i razvojne stadije parazitarnih bolesti. Konačni proizvod su huminske tvari koje sadržavaju mnogo dušika i 10-15% vode

Question 22

Načini napasivanja pojedinih vrsta domaćih životinja?

Answer 22

Goveda otkidaju travi 1-2 cm od tla pa se ona brzo obnavlja. Konji otkidaju travu u busenovima - dulje vrijeme obnove. Ovce odgrizaju travu niže od goveda, a koze su najlošiji korisnici pašnjaka jer oprezno biraju pojedine vrste trava te prvo konzumiraju list i cvijet, a tek onda ostatak biljke i tako mogu istrijebiti cijele vrste. Životinje oštećuju pašnjake rovanjem, a perad, pogotovo guske čine najveću štetu jer čupaju travu zajedno s korijenjem.

Question 23

Porast tratine.

Answer 23

Optimalno je napasivanje 3-5 tjedana starosti krme. Hranidbena vrijednost ovisi o razvojnom stadiju biljke. U prvom proljetnom potrebno je 14 - 18 dana da tratina ponovo nakon napasivanja naraste do visine 15 cm. U drugom je potrebno 24 - 30 dana, a u trećem jesenskom razdoblju treba 36 - 40 dana da trava na pašnjaku dostigne optimalnu visinu do 15 cm za napasivanje

Question 24

Uređenje pašnjaka prije ispaše.

Answer 24

osigurati puteve od 2 do 4 m za nesmetan prijelaz stoke na drugi pregon, odvoz pokosene mase ili odlazak životinja na pojilište bez opasnosti za tratinu u faz obnavljanja. Za koze i ovce se postavljuje jedna glatka žica na oko 80-100 cm iznad zemlje, za opskrbu strujom 220V, akomulatori od 12V i suhi od 9V

Question 25

Priprema životinja na ispašu

Answer 25

Obrezivanje i korekcija papaka je redovni uzgojni zahvat kojim se uklanja prekomjerno izrasla rožina. Obrezivanje i korekcija papaka treba obavljati periodično, a svakako prije izlaska iz staje. Stoku treba barem dva puta godišnje preventivno tretirati protiv endoparazita u proljeće prije izgona na ispašu i po završetku veegtacijske sezone. Bitno ih je pripremiti i na prijelsz na zelenu krmu, dodaje im se zelena krma u prehranu svaka 2-3 dana

Question 26

Voda i njezin značaj za životinje?

Answer 26

Životinje su na kvalitetu vode osjetljive kao i ljudi, mnoge odbijaju vodu s mirisom i okusom tla, pogotovo konji. Zdravstveno ispravnom vodom za piće poštuju se dvije od pet temeljnih sloboda životinja - sloboda od žeđi i od bolesti

Question 27

Podrijetlo voda

Answer 27

Podrijetlo voda, atmosferske vode koje su po sastavu slične destiliranoj vodi, ne sadrže otopljene mineralne tvari nego otopljene plinove, organske i anorganske čestice, prašinu i mikroorganizme. Površinske vode su stajaćice i vodotoci koji sadrže otopljene mineralne tvarii organske tvari, ali sadrže mikroorganizme. Podzemne nastaju prodorom oborinskih i površinskih voda kroz propusne vodonosne slojeve tla do vodonepropusnih. Dijelimo ih na vode temeljnice i oukotinske vode.

Question 28

Potrebe živootinja za vodom?

Answer 28

Zahtjevi za količinom vode za napajanje uvjetovani su vrstom i kategorijom životinja, dobi, načinom hranidbe… Gastrointestinalne bolesti kojima se gubi veća količina vode fecesom, također kod životinaj povećavaju potrebu za vodom kako nebi došlo do dehidracije. Također temperatura okoliša

Question 29

Koja su 4 osnovna pokazatelja na osnovu kojih procjenjujemo zdravstvenu ispravnost vode za piće?

Answer 29

Organoleptički (kao organoseptički), fizikalni, kemijski i mikrobiološki

Question 30

Što spada u organoleptičke pokazatelje vode za piće?

Answer 30

Boja, mutnoća, miris i okus

Question 31

Koji su osnovni fizikalni pokazatelji vode za piće?

Answer 31

pH, elektroprovodljivost, temperatura

Question 32

Što spada u osnovne kemijske pokazatelje vode za piće?

Answer 32

Količina organske tvari, amonijaka, nitrata, klorida, utrošak KMnO4, ukupna tvrdoća vode, količina otopljenog kisika i BPK5