Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

fizika > Test 1 u 4.r. > Flashcards

Test 1 u 4.r. Flashcards

1
Q

Na šta deluje stalno magnetno polje?

A

Na strujni provodnik (naelektrisanje u kretanju) ili na magnet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Da li stalno magnetno polje deluje na naelektrisanje koje miruje?

A

Ne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Šta se dešava sa zatvorenom provodnom konturom u vremenski promenljivom magnetnom polju?

A

U njoj će se indukovati struja usled promene fluksa magnetnog polja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako glasi Faradejev zakon?

A

Veličina indukovane EMS brojno je jednaka promeni fluksa u jedinici vremena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koju hipotezu je postavio Maksvel?

A

U svim tačkama prostora u kojima postoji promenljivo magnetno polje javlja se električno polje nezavisno od toga da li u prostoru postoji provodnik ili ne - u prostoru u kom postoji periodično promenljivo magnetno polje istovremeno postoji i promenljivo električno polje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kakve su linije el polja nastale usled vremenskog menjanja magnetnog polja?

A

Zatvorene su i obuhvataju linije indukcije magnetnog polja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koja je suštinska razlika između električnog polja naelektrisanja koje se kreće ili ne?

A

Ako se naelektrisanje kreće, električno polje je vrtložno, a linije elektrostatičkog polja su otvorene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koliko ima Maksvelovih jednačina?

A

4

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kako glasi prvo Maksvelovo tvrđenje?

A

Naelektrisanja koja miruju stvaraju električno polje čije linije počinju ili se završavaju u naelektrisanjima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako glasi drugo Maksvelovo tvrđenje?

A

Struje tj. naelektrisanja u kretanju stvaraju magnetno polje čije linije obuhvataju struje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako glasi treće Maksvelovo tvrđenje?

A

Vremenski promenljivo magnetno polje stvara električno polje čije zatvorene linije obuhvataju pravac promene magnetnog polja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako glasi četvrto Maksvelovo tvrđenje?

A

Vremenski promenljivo vrtložno električno polje stvara magnetno polje čije linije obuhvataju električne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Šta je elektromagnetni talas?

A

Niz promenljivih električnih i magnetnih polja, međusobno spregnutih, koji se šire kroz prostor tako što indukuju jedno drugo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakvo je električno, a kakvo magnetno polje u elektromagnetnom talasu?

A

Oba su vrtložna i promenljiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kakvi su vektori električnog i magnetnog polja u EMT?

A

Međusobno su normalni i normalni su na pravac širenja talasa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Da li je EMT transverzalni il longitudinalni?

A

Longitudinalni (pravci vektora polja su normalni na pravac proširenja talasa)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako se drugačije naziva prvo Maksvelovo tvrđenje?

A

Gausov zakon

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako se formulom izražava prvo Maksvelovo tvrđenje?

A

Fluks_(E,S) = q (u površini S) / epsilon_0

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako se formulom izražava drugo Maksvelovo tvrđenje?

A

Fluks_(B,S) = 0

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kako se drugačije naziva treće Maksvelovo tvrđenje?

A

Faradejev zakon EMI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Kako glasi Faradejev zakon EMI?

A

З_(E,C) = -♤Fluks/♤t

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kako se drugačije naziva četvrto Maksvelovo tvrđenje?

A

Maksvelova teorema

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Kako glasi Maksvelova teorema?

A

З_(B,C) = mi_0 I_krozS + mi_0 epsilon_0 ♤Fluks_(E,C)/♤t

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kako promenljivo električno polje indukuje električno?

A

E raste => F_(E,S) raste
Važi obrnuto od Lencovog pravila jer + mi_0 epsilon_0 ♤Fluks/♤t
=> ono З sa leve strane Maksvelove teoreme je veće od 0
VAŽI PRAVILO DESNE RUKE, AKO MENE PITAŠ

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Kako se određuje sker proširenja EMT?

A

Poklapa se sa ExB
AKO MENE PITAŠ, VAŽI PRAVILO DESNE RUKE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Kako glase jednačine ravnog EMT?

A

E = E0 sin(wt-kx+fi_0)
B = B0 sin(wt-kx+fi_0)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Kako se računa brzina prostiranja EMT?

A

c = ni*lambda = w/k = 1/sqrt(mi0 mir epsilon0epsilonr)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Da li su električno i magnetno polje u Emt u fazi?

A

Jesu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Kako se drugačije zove optička gustina sredine?

A

Apsolutni indeks prelamanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Kako se računa apsolutni indeks prelamanja?

A

Kao odnos brzine EMT u vakum i u nekoj sredini

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Da li je apsolutni indeks prelamanja manji ili veći od 1?

A

Veći je ili jednak 1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Kolika je brzina EMT u vakuumu?

A

3 * 10^8 m/s

33
Q

Koja je jedinica za jačinu magnetnog polja?

A

A/m za oznaku H

34
Q

Šta je, zapravo, energija EMT?

A

Zapreminska gustina EMT

35
Q

Kako se obeležava energija elektromagnetnog polja?

A

Sa malim W, odnosno w (nije omega, kao u jednačini EMT)

36
Q

Kako se izvodi da je w_E = w_B?

A

w_E = epsilon_0 . epsilon_r . E² / 2
w_B = mi_0 . mi_r . H² / 2
H = B / mi_0 mi_r = E / mi_0 mi_r
Zameni

37
Q

Kolika je energija EMT?

A

w_EMT = w_E + w_B
(w_E = w_B)

38
Q

Kako se računa energija EMT ako ne znamo energije električnog i magnetnog polja pojedinačno?

A

w = EH/c

39
Q

Kako se izvodi w = EH/c?

A

w = 2 w_E = 2 epsilon_0 epsilon_r E² /2 = epsilon_0 epsilon_r EH mi_0 mi_r c = EH/c

40
Q

Kako se računa intenzitet EMT?

A

I = ♤W/S♤t

41
Q

Kolika je srednja vrednost intenziteta EMT?

A

I_sr = E_0 H_0 / 2

42
Q

Koje pojave dokazuju talasnu prirodu svetlosti?

A

Interferencija, direkcija i polarizacija svetlosti

43
Q

Koje svojstvo određuje boju svetlosti?

A

Frekvencija

44
Q

Šta se dešava sa EMT pri prelasku iz jedne sredine u drugu?

A

Frekvencija se ne menja, ali se menja talasna dužina i brzina

45
Q

Koja je osnovna karakteristika svetlosti?

A

Frekvencija

46
Q

Koje su frekvencije boja?

A

Ljubičasta: 380-450nm
Plava: 450-500nm
Zelena: 500-550nm
Žuta: 550-600nm
Narandžasta: 600-650nm
Crvena: 650-760nm

47
Q

Šta je talasna dužina svetlosti?

A

Put za koji prođe svetlosni talas za vreme od jednog perioda

48
Q

Šta znači da je sredina optički gušća?

A

Da se u toj sredini svetlost brže prostire (indeks prelamanja je veći)

49
Q

Kako se računa optička gustina sredine?

A

n = c/v

50
Q

Šta je relativni indeks prelamanja

A

(jedne sredine u odnosu na drugu sredinu!)
Odnos brzina svetlosti u prvoj i drugoj sredini

51
Q

Koja je veza apsolutnog indeksa prelamanja sredine i talasne dužine?

A

Što je apsolutni indeks prelamanja svetlosti manji, talasna dužina je veća:
L = L_0/n

52
Q

Kako znamo koji deo svetlosti će biti odbijen, a koji će preći u drugu sredinu?

A

Zavisi od prirode sredine, upadne ugla i talasne dužine svetlosti

53
Q

Šta je difuzno, a šta usmereno odbijanje?

A

…

54
Q

Kako glasi Dekart-Snelijusov zakon?

A

Odnos sinusa upadne i prelomnog ugla za dve sredine jednak je odnosu apsolutnih indeksa prelamanja jedne i druge sredine

55
Q

Da li je totalna refleksija moguća?

A

Da, kada svetlost prelazi iz optički gušće u optički ređu sredinu, uz uslov da je upadne ugao veći od graničnog i:
sin a = n2/n1

56
Q

Kako je svetlost polarizovana ako se ravni oscilovanja neprestano menjaju i amplituda ostaje ista?

A

Nepolarizivana je

57
Q

Kako je svetlost polarizovana ako je se ravan oscilovanja menja, kao i amplituda?

A

Svetlost je delimično polarizovana (može biti i eliptično polarizovana)

58
Q

Kada je svetlost linearno polarizovana?

A

Ako svetlost posmatramo kao transverzalni talas, ako je polarizovan, ne menja ravan oscilovanja

59
Q

Kada se svetlost pri odbijanju polariše?

A

Pri upadnom uglu gde su odbijeni i prelomljeni zrak pod uglom 90°
Svetlost se potpuno (linearno) polariše
Taj upadne ugao naziva se Brusterov ugao

60
Q

Kako se računa Brusterov ugao?

A

tg a = n2/n1

61
Q

Kako se dobija formula za Brusterov ugao?

A

Iz zakona prelamanja i b = 90°-a

62
Q

Kako se svetlost može polarizovati?

A

Pomoću polaroida ili pri odbijanju

63
Q

Kako glasi Malusov zakon?

A

I_propuštenesvetlosti = I_ulaznesvetlosti cos²a

64
Q

Kada se dešava rasejanje svetlosti?

A

Pri prolaženju svetlosti kroz optički nehomogene sredine deo svetlosti se rasipa u stranu

65
Q

Šta znači da je sredina homogena?

A

Da u njoj nema čestica koje toj sredini ne pripadaju, ali i da u njoj ne postoje slučajne fluktuacije gustine

66
Q

Kako glasi Rejlijev zakon?

A

Intenzitet rasejanju svetlosti proporcionalan je četvrtom stepenu frekvencije (odnosno obrnuto proporcionalan četvrtom stepenu talasne dužine)

67
Q

Kako se bela svetlost rasipa u mutnoj sredini?

A

Pri rasejanju svetlost je plavičasta, jer se prema Rejlijevom zakonu plava jače rasipa nego boje veće talasne dužine, a bela svetlost koja kroz mutnu sredinu prođe je crvenkasta

68
Q

Koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi došlo do interferencije?

A
  1. Talasi moraju biti istih frekvencija tj. talasnih dužina
  2. Talasi moraju biti konkretni tj. da imaju konst. fazonu razliku
  3. Primenjuje se princip superpozicije talasa
69
Q

Šta znači da su talasi u fazi?

A

Njihova fazna razlika je 2n*Pi

70
Q

Kada nastaje konstruktivna interferencija?

A

Ako su talasi u fazi - nastaje maksimalno pojačanje talasa
Rezultujuća amplituda jednaka je algebarskom zbiru početnih amplituda

71
Q

Šta znači da su talasi u protivfazi?

A

Njihova fazna razlika jednaka je (2z+1)п

72
Q

Kada se dobija destruktivna interferencija?

A

Kada su talasi u protivfazi

73
Q

Šta znači da su talasi koherentni?

A

Imaju konstantnu faznu razliku

74
Q

Da li je interferenciona slika konstantna ili se vremenom menja?

A

Konstantna je!

75
Q

Opišite Jungov eksperiment

A

Basic Double-slit eksperiment

76
Q

Kolika je razlika puteva dva talasa u Jungovom eksperimentu?

A

Ako su u fazi:
♤s = d sinx = zL
Ako su u protivfazi:
♤s = d sinx = (2z+1)L/2

77
Q

Kako se u Jungovom eksperimentu računa rastojanje z-tog maksimuma od centralnog?

A

y_z = z Ll/d

d - rastojanje između procepa
l - rastojanje kartona do plana…
z = 0, ±1, ±2…

78
Q

Koliko je međusobno rastojanje između tamne i svetle pruge u Jungovom eksperimentu?

A

DELTA = Ll/d
L je lambda

79
Q

Kako se u Jungovom eksperimentu računa rastojanje tamne tačke od centralnog maksimuma?

A

y_z = (2z+1l Ll/2d

fizika (19 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions