Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

2. RAZRED > LATINSKI - sva gramatika 2 > Flashcards

LATINSKI - sva gramatika 2 Flashcards

1
Q

INFINITIVI

A
  • glagolski neodređeni načini koje u hrvatskom razlikujemo kao glagole na –ti (pjevati) i -ći (peći) te infinitive u pasivu (biti pečen)
  • u latinskom ih je 6
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

INFINITIV PREZENTA AKTIVNOG

A

amare, habere, scribere, punire

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

INFINITIV PREZENTA PASIVNI

A

amari, moneri, scribi, puniri

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

INFINITIV PERFEKTA AKTIVNI

A

inf. pf. akt. tvorimo tako da pf. osnovi glagola dodamo nastavak –isse.
amavisse, monuisse, scripsisse, punivisee, fuisse

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

INFINITIV PERFEKTA PASIVNI

A

Inf. pf. pas. tvorimo tako da ptcp. pf. pasivnog dodamo inf. pr. glagola biti: Pri tome treba paziti je li particip u akuzativu ili nominativu, ovisno o konstrukciji.

amatus, -a, -um esse (amatum, -am, -um esse)

monitus, -a, -um esse (-um, -am, -um esse)

scriptus, -a, -um esse (-um, -am, -um esse)

punitus, -a, -um esse (-um, -am, -um esse)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

INFINITIV FUTURA AKTIVNI

A

tvorimo ga tako da ptcp. fut. aktivnog dodamo esse i opet moramo pripaziti na N. i Ak. ptcp.

amaturus, -a, -um esse (amaturum, -am, -um esse)

futurus, -a, -um esse (-um, -am, -um esse)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

INFINITIV FUTURA PASIVNI

A

tvorimo ga tako da supinu na –um dodamo inf. pr. pas. glagola eo, ire, ii, itum

supin na –um oblikoj je jednak N. sg. s. r. participa pf. pas.

amatum iri, monitum iri, scriptum iri, punitum iri

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

KONJUNKTIVI

A
  • glagolski način koji na osnovno značenje nekog glagola “veže” niz dodatnih značenja: želja, zabrana, zapovijed, poticanje, dvojba, mogućnost,…
  • Lat. jezik ne poznaje konjunktiv futura!
  • postoje: konjunktiv pr. akt. i pas., konj. impf. akt. i pas., konj. pf. akt. i pas. te konj. plpf. akt. i pas.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

KONJUNKTIVI PREZENTSKE OSNOVE

A
  • konj. pr. i impf. akt./pas. = prezentska osnova
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNI

A

Tvorimo ga tako da prezentskoj osnovi glagola dodamo nastavke:
1. 2. 3. i 4.
-em -am
-es -as
-et -at
-emus -amus
-etis -atis
-ent -ant

moneam
moneas
moneat
moneamus
moneatis
moneant

sum, esse fui
1. sim
2. sis
3. sit
1. simus
2. sitis
3. sint

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

KONJUNKTIV PREZENTA PASIVNI

A
  • tvorimo ga na isti način kao i konj. pr. akt., ali upotrebljavamo osobne pasivne nastavke:
    -r
    -ris
    -tur
    -mur
    -mini
    -ntur

amer
ameris
ametur
amemur
amemini
amentur

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

KONJUNKTIV IMPERFEKTA AKTIVNI

A
  • tvorimo tako da inf. pr. akt. dodamo osobne aktivne nastavke:
  • -m
  • -s
  • -t
  • -mus
  • -tis
  • -nt

laudarem
laudares
laudaret
laudaremus
laudaretis
laudarent

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

KONJUNKTIV IMPERFEKTA PASIVNI

A
  • tvorimo tako da inf. pr. akt. dodamo os. pas. nastavke
    amarer
    amareris
    amaretur
    amaremur
    amaremini
    amarentur
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

KONJUNKTIVI PERFEKTNE OSNOVE

A
  • konj. pf. i plpf. akt.= perfektna osnova
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

KONJUNKTIV PERFEKTA AKTIVNOG

A
  • tvorimo ga tako da perfektnoj osnovi dodajemo nastavke:
    -erim
    -eris
    -erit
    -erimus
    -eritis
    -erint

moneo, 2. -ui, -itum
monuerim
monueris
monuerit
monuerimus
monueritis
monuerint

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

KONJUNKTIV PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVNI

A
  • tvorimo ga tako da inf. pf. akt. dodajemo os. akt. nastavke

moneo, 2. -ui, -itum
monuissem
monuisses
monuisset
monuissemus
monuissetis
monuissent

17
Q

KONJUNKTIVI PARTICIPSKE OSNOVE

A
  • konj. pf. i plpf. pas. = participska osnova
18
Q

KONJUNKTIV PERFEKTA PASIVNI

A
  • tvorimo ga tako da participu pf. pas. dodamo konj. pr. glagola biti
    amo, 1.
    1. amatus, -a, -um sim
    2. ——–ll———- sis
    3. ——–ll———- sit
    1. amati, -ae, -a simus
    2. ——–ll———- sitis
    3. ——–ll——— sint
19
Q

KONJUNKTIV PLUSKVAMPERFEKTA PASIVNI

A
  • tvorimo tako da participu pf. pas. dodajemo konj. impf. glagola biti
    amo, 1.
    1. amatus, -a, -um essem
    2. ———ll———- esses
    3. ———ll———- esset
    1. amati,-ae, -a essemus
    2. ——-ll——– essetis
    3. ——-ll——- essent
20
Q

SUPIN NA -UM

A

glagolska imenica
oblikom je jednak N. sg. s. r. participa pf. pas.
monitum
scriptum
punitum

  • svojim je postankom akuzativ cilja
  • akuzativ cilja dolazi uz glagole kretanja te izriče cilj/namjeru kretanja
  • usporedno s akuzativom cilja, dolazi uz glagole kretanja te izriče cilj/namjeru nekog kretanja
  • na hrv. ga jezik redovito prevodimo infinitivom
    npr. Eo monitum. (Idem opomenuti.)
21
Q

SUPIN NA -U

A

glagolska imenica
- dobivamo ga tako da odbacimo nastavak –m
- na hrv. ga jezik u pravilu prevodimo infinitivom uz koji najčešće dolazi prijedlog za
npr. auditu = za čuti

  • upotrebljavamo uz:
    1) pridjeve koji označuju moralno ili tjelesno svojstvo:
    npr. pulcher, -a, -um
    2) pridjeve koji označuju (ne)mogućnost nečega:
    npr. facilis, -e (lagan (npr. uspon, gradivo))
    3) izrazi: - fas est (dopušteno je / smije se) -> za imenice isključivo u ak. pl.
    npr. nefast est (nije dopušteno / ne smije se / grijeh je)
22
Q

GERUNDIV

A

glagolski pridjev kojeg u lat. jeziku tvorimo tako da prezentskoj osnovi glagola dodamo nastavke :
1. i 2. konjugacija: -ndus, -nda, -ndum
3. i 4. konjugacija: -endus, -enda, -endum

tako dobiveni oblik dekliniramo poput pridjeva a- i o- deklinacije na -us, -a, -um
gerundiv se i kao svaki drugi pridjev s imenicom na koju se odnosi slaže u broju, rodu i padežu

npr. amo, 1. -> amandus, -a, -um (onaj koji treba/mora/valja biti voljen)
amandi, -ae, -i …

moneo, 2. -> monendus, -a, -um (onaj koji treba/mora/valja biti opomenut)

  • ima pasivno značenje te označava radnju - koja treba/mora/valja biti vršena
    ponekad nazivamo i participium necessitatis (particip potrebe)
  • najčešće ga koristimo udruženog s oblicima glagola biti. -> tzv. perifrastična konjugacija pasivna (PKP)
23
Q

GERUND

A

glagolska imenica koju tvorimo iz kosih padeža gerundiva m.r. u sg.
u N. sg. gerund ne postoji nego umjesto njega koristimo inf. pr. akt.

SINGULAR PLURALA NEMA!
N. (scribere) (pisanje)
G. scribendi (pisanja)
D. scribendo
Ak. scribendum
Ab. scribendo

  • glagolska imenica aktivnog trajnog značenja koju na hrv. prevodimo glagolskom imenicom.
    npr. Umijeće življenja. (Ars vivendi).
24
Q

GERUND - GENITIV

A
  • upotrebljavamo uz imenice i pridjeve koje po svom značenju kao dopunu uza se traže genitiv

ars, artis, f. (umijeće)
- ars scribendi (umijeće pisanja)
- ars vivendi (umijeće življenja)
- ars bibendi (umijeće pijenja)

25
Q

GERUND - DATIV

A

1) izraze kao što su
adsum, adesse (biti prisutan)
studeo, 2. (baviti se kim/čim)
operam do 1. (baviti se čime, nastojati oko čega)

2) uz imenice koje označavaju javnu političku službu, a složene su pomoću imenice vir, -i, m.
triumvir, -i, m.

26
Q

GERUND - AKUZATIV

A
  • uza se obavezno ima prijedlog
  • najčešći prijedlog: ad (za) i označava svrhu/namjeru nečega
    npr. ad scribendum (za pisanje)
  • ostali prijedlozi: in (u, na), inter (za vrijeme), ob (zbog)
27
Q

GERUND - ABLATIV

A
  • uza se može i ne mora imati prijedlog
  • ako nema prijedlog, na hrv. ga jezik prevodimo glagolskim prilogom sadašnjim
    npr. Errando discimus. (Griješeći učimo.)
  • uz prijedloge: a, de, ex, in, pro
    npr. de imperando imperii (o upravljanju carstvom)
28
Q

VERBA DEPONENTIA (odložni glagoli)

A

glagoli koji imaju isključivo pasivne oblike i isključivo aktivno značenje
PREZENT
1. sequor
2. sequeris
3. sequitur
1. sequimur
2. sequimini
3. sequuntur

IMPERATIV
jedini sačuvani pasivni imperativ pronalazimo u deponentnim glagolima te oni poznaju samo imperativ u 2. l. sg. i 2. l. pl.
Za 2. l sg. upotrebljava se nepostojeći infinitiv prezenta aktivni.
Za 2. l. pl. upotrebljava se 2. l. ind. pr. u pluralu.
2. l. sg. hortare sequere
2. l. pl. hortamini sequimini

poznaju 5 aktivnih oblika:
1) PTCP. PR. AKT.
hortans, -antis (onaj koji ohrabruje)
sequens, -entis (onaj koji slijedi)
2) PTCP. FUT. AKT.
hortatus, -a, -um (onaj koji će ohrabrivati)
locuturus, -a, -um (onaj koji će govoriti)
3) INF. FUT. AKT.
hortaturus, -a, -um esse
4) GERUND
5) SUPIN

29
Q

VERBA SEMIDEPONENTIA (poluodložni glagoli)

A

glagoli koji su napola odložni, odnosno imaju potpuno normalnu prezentsku osnovu, a nemaju perfektnu osnovu

gaudeo, 2. gavisus sum (radovati se)
gaudeo, 2. -> normalan glagol
gavisus sum -> deponentan glagol

30
Q

CONIUNCTIVUS ADHORTATIVUS

A
  • konjunktiv poticaja
  • uvijek u uskličnim rečenicama
  • isključivo u 1.l.pl. konjunktiva prezenta
  • njime potičemo sebe i druge uz nas na neku radnju
    npr. Scribamus! = Hajdemo zapisati!
31
Q

CONIUNCTIVUS IUSSIVUS

A
  • zapovjedni konjunktiv
  • izriče zapovijed u 2.l.sg./pl. i 3.l.sg./pl. konjunktiva prezenta
  • prevodimo imperativom
  • koristi se i u mudrim izrekama
    npr. Prudenter vivas! = Živi razborito!
32
Q

CONIUNCTIVUS PROHIBTIUUS

A
  • konjunktiv zabrane
    1. OBIČNA ZABRANA
  • 2.l.sg./pl. i 3.l.sg./pl. konjunktiva prezenta uz negaciju ‘ne’
  • ne + con. ius.
    npr. Actum ne agas! = Ono što je učinjeno ne radi!
  1. STROGA ZABRANA
    - 2.l.sg./pl. konjunktiva perfekta
    npr. Malos homines ne adiuveritis! = Ni u kojem slučaju ne pomažite zlima!
33
Q

CONIUNCTIVUS OPTATIVUS

A
  • konjunktiv želje
    1. ISPUNJIVE ŽELJE
  • konjunktiv prezenta -> prevodimo glagolskim pridjevom radnim
    npr. Vivat! Vivant!
    Sit tibi terra levis! = Neka/Bila ti laka
    zemlja.
  1. NEISPUNJIVE ŽELJE
    - utinam + konjunktiv imperfekta/pluskvamperfekta
    - utinam = kamo sreće
    npr. Utinam meus pater viveret. = Kamo sreće da je moj otac živ.
34
Q

CONIUNCTIVUS CONCESSIVUS

A
  • konjunktiv dopuštanja
  • izriče dopuštenje radnje za koju to nebi očekivali
  • prevodimo rečenica koje počinju s: iako, makar, premda, mada
  • dolazi ili u konjunktivu prezenta ili perfekta
    npr. Omnia posideat, non possidet aera Minos! = Pa makar pojedovao sve posjede ne posjeduje zrak.
35
Q

CONIUNCTIVUS POTENTIALIS

A
  • konjunktiv potencijalni
  • izriče mogućnost ili nemogućnost neke radnje
  • dolazi u konjunktivu prezenta ili imperfekta
  • prevodimo kondicionalom dotičnog glagola ili kondicionalom glagola ‘moći’ te infinitivom dotičnog glagola
    npr. Quis credit? / Quis credat? = Tko bi vjerovao? / Tko bi mogao vjerovati?
36
Q

CONIUNCTIVUS IREALIS

A
  • irealni konjunktiv
  • konjunktiv ne ostvarivosti
  • izriče ne ostvarivu radnju
  • sadašnjost = konjunktiv imperfekta
  • prošlost = konjunktiv pluskvamperfekta
  • prevodimo kondicionalom + bitno izreći neostvarivost
    npr. Sine amicis vita tristis esset. = Bez prijatelja život bi bio tužan.
37
Q

GLAGOLI UZ KOJE DOLAZI ACI

A

verba dicendi, sentiendi, affectum, voluntatis, nema imena, impersonalia, esse s predikatnim imenom, verba dicendi et sentiendi

2. RAZRED (17 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions