GLAZBENI - drugo polugodište Flashcards
1
Q
KLASICIZAM
A
- umjetnički stil druge polovine 18. st.
- obilježen jasnim, skladnim, simetričnim oblicima te prevlašću razuma nad osjećajima
- glazbeni klasicizam: od 1750.
- Beč -> prijestolnica glazbenog klasicizma
- bečka klasika završava oko 1820.
- muziciralo se na dvorovima (saloni, operne kuće, koncertne dvorane, otvoreni prostori), kod kuće (kućno muziciranje)
2
Q
PREDSTAVNICI KLASICIZMA
A
Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven
3
Q
PRIJESTOLNICE HRVATSKOG KLASICIZMA I PREDSTAVNICI
A
- Varaždin -> prijestolnica hrvatskog klasicizma
- njegovi klasičari: Jan Krtitel Vanhal, Ivan Werner i Leopold Ebner
4
Q
GLAZBALA I IZVOĐAČKI SASTAVI KLASICIZMA
A
- sastav orkestra od 4 skupine instrumenata: gudaća, drvena i limena puhaća glazbala te udaraljke
- gudači - donose glavnu melodiju
- drveni puhači - stvaraju kontrastne zvukove boje
- limeni puhači - upotpunjuju harmonije
-timpani – ritamski puls
4
Q
GLAZBENE ZNAČAJKE KLASICIZMA
A
- prevladava homofonija
- pjevna i jednostavna melodija, sastavljena od kratkih cjelina (fraza)
- jednostavna harmonija
- raznolik ritam
- postupna dinamika (crescendo (postupno pojačavanje) i decrescendo (postupno stišavanje))
- klasična simetrija glazbenih oblika: izmjenjuju se i nižu pravilne glazbene cjeline: rečenice i periode
- korištenje tonalitetnih sustava (dur i mol ljestvice)
- često izmjenjivanje dramatskog i lirskog ugođaja
- nestaje basso continuo
4
Q
SONATNI OBLIK
A
- najsavršeniji instrumentalni oblik bečke klasike
- najčešće u prvom stavku simfonije, sonate, koncerta ili komorne vrste
- ponekad se može pojaviti u drugom ili četvrtom stavku
- najvažnije značajke: bitematičnost (dvije kontrastne teme) i trodijelnost forme
- sadržajni kontrast – dvije teme različitog karaktera, melodije i ritma
- prva tema: dramatski karakter
- druga tema: lirski karakter
- tri dijela: ekspozicija, provedba i repriza
5
Q
GLAZBENE VRSTE KLASICIZMA
A
u razdoblju bečke klasike procvat doživljavaju višestavačne instrumentalne vrste
SONATA => glasovir / solo instrument + glasovir
SIMFONIJA => simfonijski orkestar
KONCERT => solo instrument + orkestar
KOMORNE VRSTE => raznovrsni sastavi glazbala od 2-9 izvođača
- instrumentalne vrste bečke klasike imaju isti broj stavaka (3 ili 4) te raspored tempa i oblika
6
Q
SIMFONIJA
A
- višestavačna orkestralna vrsta nastala u klasicizmu
- najznačajnija vrsta orkestralne glazbe tog razdoblja
- najčešće ima 4 stavka s rasporedom tempa brzi-polagani-plesni-brzi te prvim stavkom u sonatnome obliku
- Joseph Haydn, Londonska simfonija
7
Q
SONATA
A
- višestavačna glazbena vrsta za solo instrument (najčešće klavir) ili solo instrument i neki drugi instrument (klavir i violinu)
- ima 3 ili 4 stavka
8
Q
KLASICISITIČKI RODNO
A
- glazbeni oblik u kojemu se osnovna tema (A) ponavlja najmanje triput uvijek u osnovnome tonalitetu
- najjednostavniji tip ronda: klasicistički rondo s epizodama (u njemu se između pojava teme (A) nalaze manje izraziti glazbeni sadržaji, epizode (e))
9
Q
KONCERT
A
- instrumentalna vrsta za solista i orkestar
- 3 stavka: brzi-polagani-brzi; nema plesnog stavka menuet/scherzo
- u razdoblju bečke klasike. najviše koncerata namijenjeno glasoviru (i violini)
- sonatni oblik u solističkim koncertima ima 2 posebnosti: dvostruku ekspoziciju i solističku kadencu
1. ekspozicija: orkestar stvara ugođaj očekivanja solista
2. ekspozicija: solist zajedno s orkestrom izlaže dvije glavne teme
-solistička kadenca – briljantni završetak stavka kad solist svira sam bez orkestralne pratnje
10
Q
KOMORNE VRSTE KLASICIZMA
A
- imaju isti broj, karakter, tempo i građu stavaka poput ostalih instrumentalnih vrsta toga glazbenog razdoblja
- 4 stavka
-najpoznatiji skladatelji: Luigi Boccherini, Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart i Ludwig van Beethoven
-najpoznatiji hrvatski skladatelji: Ivan Mane Jarnović, Luka i Antun Sorkočević
- najvažnija vrsta komorne glazbe: gudački kvartet (dvije violine, viola i violončelo)
11
Q
SLOŽENI TRODJELNI OBLIK
A
- složeni trodijelni oblik – glazbeni oblik koji se sastoji od triju jasno odvojenih dijelova: menueta, tria i menueta
- menuet - sadrži dva jasna kontrastna dijela (a) i (b), iza kojih slijedi ponovno ponavljanje početnoga (a) dijela; to je trodijelni oblik aba
- trio – trodijelni oblik (cdc)
- na kraju trija stoje riječi da capo (tal. otpočetka) -> izvođači ponovno sviraju menuet, ali ovaj put bez repeticija
11
Q
TEMA S VARIJACIJAMA
A
- tema s varijacijama – osnovna se glazbena misao – tema ponavlja u nizu od tri do tridesetak puta, ali uvijek drukčije varirana
- variraju se melodija, ritam, harmonija, dinamika, način obrade pratećih glasova, zvukovna boja, ali nikada sve istodobno
12
Q
OPERA
A
- glazbeno-scensko djelo u kojemu su ujedinjeni glazba, drama, gluma, ples i likovna umjetnost, u kojemu pjevači-glumci pjevajući prikazuju dramsku radnju uz pratnju orkestra
- najvažniji operni skladatelji u 18. st.: Christoph Willibald Gluck i Wolfgang Amadeus Mozart
-opera seria u 18. st. doživljava dekadenciju – opadanje umjetničke vrijednosti
