21.-40. Flashcards

Question

Njegova temeljna rješenja glede;

Answer 1

1. kandidiranja – isticanje kandidata obavljeno je prikupljanjem potpisa građana koji imaju prebivalište na području izborne jedinice za koju se kandidat ističe; kandidat, osim općeg biračkog prava, mora imati prebivalište na području političke zajednice za čiju se skupštinu natječe 2. zaštita izbornog prava – osigurana podnošenjem prigovora izbornim povjerenstvima, čiji su predsjednici diplomirani pravnici, u pravilu suci; te pravom priziva Vrhovnom sudu RH Osnovan je i Republički odbor za nadzor izbora pod predsjedanjem predsjednika Ustavnog suda RH, a činilo ga je 7 istaknutih javnih osoba, koje nisu smjele biti članovima vodstva političkih stranaka – akcent stavljen na predizbornu kampanju. 3. utvrđivanje izbornih rezultata – primjenjen sustav apsolutne većine u malim izbornim jedinicama, s izborima koji se provode u dva kruga:

Answer 2

u prvom krugu izabire se kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih birača koji su glasovali u izobrnoj jedinici, pod uvjetom da broj glasova koji je dobio nije manji od 1/3 birača upisanih u birački popis u toj izbornoj jedinici ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, nakon 14 dana održava se drugi krug izbora, u kojem se natječu samo oni kandidati koji su u prvom krugu dobili najmanje 7% glasova birača koji su pristupili izborima u drugom krugu, prema pravilima relativne većine, pobjeđuje onaj kandidat koji dobije najviše glasova. Ako bi dva, ili više kandidata dobili isti broj glasova, izbori se u toj izbornoj jedinici ponavljaju.

Answer 3

izbačen naziv socijalistička iz naziva republike Hrvatske promijenjen grb i zastava predsjednik predsjedništva postao je predsjednik republike, a članovi predsjedništva potpredsjednicima Vladi je omogućeno poduzimanje mjera u cilju ostvarenja jedinstvenosti pravnog poretka

Answer 4

Politička i metodologijska polazišta te političko-pravna načela za izradu Ustava Republike Hrvatske

Answer 5

1. Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku državno-pravnu tradiciju 2. Ustav mora osigurati povratak europskoj, uz oslonac na sjevernoameričku ustavnu tradiciju 3. Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka 4. Ustav treba biti trajnije vrijednosti

Answer 6

1. Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH | 2. Ustavnu odluku RH o suverenosti i samostalnosti

Answer 7

Istekom roka moratorija Sabor RH je 08.10.1991. na sjednici u Zagrebu usvojio Odluku o raskidanju svih državnopravnih veza na temelju kojih je Republika Hrvatska zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. RH odriče legitimitet i legalitet svim tijelima SFRJ niti priznaje valjanim bilo koji pravni akt tih tijela te priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika. Tom odlukom Sabor je potvrdio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i ostale dokumente od 25.06.1991. godine. Zbog toga se danom stjecanja suverenosti i neovisnosti RH smatra 25.06.1991. godine.

Answer 8

Po proglaenju neovisnosti 25. lipnja 1991., međusobno su se priznale Hrvatska i Slovenija, a daljnje priznanje uslijedilo je od djelomično priznatih baltičkih država i Ukrajine koje su se odvojile od Sovjetskog Saveza. Prva općepriznata zemlja koja je priznala RH kao slobodnu i nezavisnu bio je Island 19. prosinca 1991., a opće međunarodno priznanje uslijedilo je 15. siječnja 1992. godine temeljem odluke zemalja članica Europske zajednice, koju su slijedile druge države. U rujnu 1991. godine u Den Haagu počela je s radom Konferencija o Jugoslaviji. Imenovala je Arbitražno povjerenstvo, pod predsjedanjem Roberta Badintera, a ono je donijelo jednu odluku i petnaest mišljenja vezanih uz raspad SFRJ, od kojih su najvažnija da je SFRJ u procesu raspadanja (I); da srpsko stanovništvo ima pravo na unutarnje, ali ne i vanjsko samoodređenje u RH i RBiH (II); da se granice bivših republika uređuju po načelu uti possidetis (III); da republike trebaju riješiti probleme državne sukcesije u skladu s načelima i pravilima međunarodnog prava (IX); da su države slijednice sve države nastale raspadom SFRJ (X) i mišljenje u kojemu su utvrđeni datumi sukcesije za svaku pojedinu državu (XI).

Answer 9

Prava I. generacije – uvode ih već deklaracije s kraja 18. i početka 19. st. Prije svega to su: osobne slobode i prava (pravo na život, zabrana zlostavljanja, zabrana prisilnog rada,..), političke slobode i prava (biračko pravo, sloboda tiska, okupljanja, udruživanja, pravo pritužbe..), pravo vlasništva. Vezane uz pojavu prvih dokumenata kojima se jamče prava i slobode. Magna Charta Libertatum, Bill of Rights, Habeas Corpus Act, Američka deklaracija nezavisnosti, Francuska deklaracija o pravima čovjeka i građanina Dakle, dominiraju tzv. negativna prava, odn. prava koja su usmjerena na zaštitu privatne sfere pojedinca od djelovanja državnih vlasti.

Answer 10

Prava II. generacije – obuhvaćaju gospodarska, socijalna, kulturna prava, a pojavljuju se ustavima nakon I. Svjetskog rata (npr. Weimarski ustav Njemačke republike 1919.), ističu se; pravo na rad, pravo na dostojnu zaradu, pravo zaposelnih i članova obitelji na socijalno osiguranje, pravo na štrajk,.. Uz negativna, sada se unose i tzv. pozitivna prava, koja znače dužnost države da pojedincima osigura određenu sigurnost - ta su prava temelj koncepcije intervencijske, socijalne države – koja jamči svojim građanima minimum socijalne sigurnosti, a osobito skupinama slabijih i hendikepiranih članova. Ova jamstva najčešće ostaju samo deklaracija, ne postoji pravna sankcija niti tijelo koje bi pružilo zaštitu građaninu koji se na takvo pravo poziva. Ona su uvijek lex imperfecta, nepotpuni pravni propis. Društveno-ekonomska prava unose se i u ustave građanskih država nakon II. Svjetskog rata (Italija, Njemačka, Španjolska).

Answer 11

Prava III. generacije – javljaju se početkom 60tih 20. st., u prvom redu to su pravo na zdrav život čovjeka i cijeli sklop ekoloških prava. Pravima trećeg naraštaja smatraju se prava na zaštitu čovjekovog prirodnog okoliša, prava nerođenih i prava drugih živih bića, osim čovjeka, tj. životinja i biljnih vrsta na zaštitu od ugrožavanja njihova opstanka. Pravo čovjeka na zaštitu prìvatne sfere obuhvaća i jamstva zaštite u sklopu razvijenih računalnih sustava, pohranjivanja i korištenja informacija. Tome se dodaju nova prava, čiji je sadržaj dosta neodređen: pravo na mir, na razvitak, na zajedničko nasljeđe, na humanitarnu pomoć i druga - četvrti naraštaj prava čovjeka.

Answer 12

Opća skupština OUN usvojila je 10.12.1949. godine Opću deklaraciju o ljudskim pravima i taj se dan slavi kao Međunarodni dan prava čovjeka. Na temelju načela Deklaracije, 1966. usvojena (stupili na snagu 1976.) su dva važna dokumenta: 1. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima 2. Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima Ovi dokumentu predvidjeli su gradnju sustava zaštite temeljnih sloboda i prava (npr. osnovan Odbor za ljudska prava OUN).

Answer 13

1. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, 1950. 2. Europska socijalna povelja, 1961. 3. Europska konvencija o sprječavanju mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, 1957. 4. Europska okvirna konvencija o zaštiti nacionalnh manjina 5. Europska povelja o lokalnoj samoupravi

Answer 14

Europski sud za ljudska prava je stalni sud utemeljen 1998. Time je zamijenjen raniji dvostupni sustav u kojem je zahtjeve za zaštitu prvenstveno razmatrala Komisija za ljudska prava, a tek najozbiljniji slučajevi su dolazili pred Sud, nakon neuspjelog postupka postizanja prijateljskog sporazuma. Sud čine suci imenovani na šest godina (uz mogućnost ponovnog izbora), iz reda uglednih pravnih stručnjaka koji ispunjavaju uvjete za suce i visokog moralnog ugleda ili ugledni pravni stručnjaci. Broj sudaca jednak je broju država članica Vijeca Europe (45). Nadležnost Suda obuhvaća sve predmete tumačenja i primjene Konvencije, uključujući pojedinačne zahtjeve, međudržavne pritužbe i savjetodavna mišljenja na zahtjev Vijeća ministara. Sud djeluje putem odbora od tri suca, vijeća od sedam sudaca, te u velikom vijeću od sedamnaest sudaca. Pojedinac, državljanin ili stranac, koji boravi u nekoj od država članica Vijeća Europe ili pravna osoba, te nevladina udruga ili skupina pojedinca, nakon što je iscrpio sva domaća pravna sredstva, može podnijeti individualan zahtjev za zaštitu Konvencijom (i dodatnim protokolima) zaštićenih prava, Europskom sudu za ljudska prava. Pojedinac ima izravan pristup pred Sudom. Ako zahtjev ocjeni dopuštenim, Sud će najprije zahtijevati izjašnjenje vlade države protiv koje je zahtjev podnesen i nastojati postići nagodbu medu strankama, prijateljsku nagodbu (friendly settlement). Ali ako pitanje ne bude riješeno, Europski sud za ljudska prava nastavlja postupak pred nadležnim vijećem. Na strani žalitelja može sudjelovati pravni zastupnik i nevladina organizacija. Ako Sud utvrdi da postoji povreda Konvencije i dodatnih protokola, odlučuje o pravednoj naknadi povrijeđenoj stranci. Odluke suda su obvezatne i o njihovoj provedbi vodi računa Vijeće ministara vanjskih poslova Vijeća Europe. Odredbe Ustava RH su sukladne s jamstvima sadržanim u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.