60. - 80. Flashcards

Question

B. odluka samog ustavnog suda

Answer 1

Ustavni sud može sam pokrenuti postupak, bez ograničenja

Answer 2

na zahtjev ovlaštenih tijela, sud je dužan provesti postupak, te donijeti odluku to pravo ima: 1/5 saborskih zastupnika radno tijelo Hrvatskog sabora predsjednik RH Vlada (ali samo glede podzakonskih propisa, ne i zakona) Vrhovni sud ili drugi sud, pučki pravobranitelj, predstavnička tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ako se pitanje ustavnosti/zakonitosti pojavi u postupku pred sudom/odnosno za pitanja iz njihove nadležnosti

Answer 3

Postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti smatra se, na zahtjev ovlaštenih predlagača, pokrenutim na dan primitka zahtjeva u Ustavnom sudu, odnosno na dan predaje zahtjeva preporučenim putem pošti. Kod svih ostalih inicijativa i prijedloga, postupak se pokreće donošenjem rješenja Ustavnog suda. Ustavni sud prvo ispituje dopuštenost podneska: da li je nadležan za odlučivanje u toj stvari, da li je podnesak pravodoban, te da li postoje pretpostavke za odlučivanje o meritumu. Ako ti uvjeti nisu zadovoljeni, rješenjem odbacuje zahtjev, prijedlog ili ustavnu tužbu. U protivnom, ako se radi o prijedlogu, odlučuje o tome hoće li donijeti rješenje kojim pokreće postupak, odnosno provodi postupak ako se radi o zahtjevu. Postupak vodi sudac Ustavnog suda. Suca izvjestitelja, koji priprema predmet za odlučivanje na sjednici suda imenuje predsjednik Ustavnog suda. U postupku Ustavni sud primjenjuje odredbe odgovarajućih postupovnih zakona, ali tek supsidijarno ako Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud raspravlja na sjednici, a može održati savjetodavnu ili javnu raspravu. Odluka se u svakom slučaju donosi na posebnoj sjednici. Djelovanje ustavnog suda je javno, javne su i sjednice i javne rasprave. Novinari mogu prisustvovati sjednicama, a predsjednik ustavnog suda može dozvoliti i televizijski ili radio prijenos tijeka sjednice. Međutim, javnost se iz određenih razloga, na prijedlog suca izvjestitelja, može isključiti s rasprave (interes morala, javnog reda, državne sigurnosti ili obrane, zaštita maloljetnika ili privatnog života sudionika u postupku, vojna, službena ili poslovna tajna). Kad je postupak pokrenut, Ustavni sud može odlučiti da, do donošenja konačne odluke, privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju zakona ili drugog propisa čija se ustavnost ocjenjuje. Uvjet za odluku jest ocjena suda da bi posljedice, u slučaju izvršenja bile teške i nepopravljive. Za potrebe postupka Ustavni sud može zahtijevati od državnih tijela, privrednih poduzeća, te drugih ustanova ili pojedinaca, isprave i obavijesti potrebne za vođenje postupka. Takve je podatke svatko dužan staviti na raspolaganje Ustavnom sudu, a u slučaju neispunjavanja zahtjeva Ustavni sud može naložiti oduzimanje isprava. Ako tijekom postupka pred Ustavnim sudom osporeni akti prestanu važiti ili budu usklađeni s Ustavom i zakonom, Ustavni sud će ipak dovršiti postupak pa, ako utvrdi neustavnost ili nezakonitost, donijeti odluku, kako bi onaj kome je pojedinačnim aktom donesenim na temelju takvog propisa povrijeđeno neko pravo, mogao zahtijevati njegovu izmjenu, ako je na to ovlašten odredbama Ustavnog zakona. Ustavni sud može ispitati ustavnost i zakonitost propisa koji je prestao važiti, ali samo ako od prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga nije prošlo vise od godine dana. Odluke i rješenja Ustavni sud donosi većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom i Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud odlučuje dvotrećinskom većinom o odgovornosti Predsjednika Republike, dok ustavni zakon određuje odlučivanje o određenim pitanjima u tročlanim ili šesteročlanim vijećima.

Answer 4

Ustav propisuje da će Ustavni sud ukinuti zakon za koji utvrdi da je neustavan, dok će drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit ukinuti ili poništiti. Odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u NN, ali USRH može odrediti i neki drugi datum. Sud je obvezan poništiti propis: 1. ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode 2. ako se njime vrši diskriminacija

Answer 5

Prema odredbama Ustavnog zakona predviđene su slijedeće pravne posljedice odluka Ustavnog suda o neustavnosti/nezakonitosti propisa: a) u slučaju poništavanja nekog propisa, svatko kome je povrijeđeno neko pravo pravomoćnim pojedinačnim aktom na temelju poništenog zakona ima pravo tražiti izmjenu tog pojedinačnog akta putem ponavljanja postupka. Rok je 6mj. od dana objave odluke USRH b) u slučaju ukidanja propisa, samo ona osoba koja je podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti/zakonitosti ima pravo zahtijevati promjenu pojedinačnog akta putem ponavljanja postupka. Dakle, djeluje pro futuro. Rok je 6mjeseci od dana objave odluke USRH c) rokova i ograničenje nema kada je u pitanju osuda za KD. Takva pravomoćna osuda, utemeljena na neustavnom/nezakonitom propisu, ne proizvodi pravne učinke, i može se izmijeniti u ponovljenom kaznenom postupku. Kaznena osuda koja nije pravomoćna u trenutku ukidanja zakonske odredbe na kojoj je utemeljena neće ni moći steći pravomoćnost. Ukinute, odnosno poništene odredbe propisa neće se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda. To se odnosi i na postupke koji su u tijeku (prije pravomoćnosti), pod uvjetom da se ukinute odnosno poništene odredbe neposredno primjenjuju i toj pravnoj stvari.

Answer 6

Pored ispitivanja ustavnosti/zakonitosti, ustavna tužba je najvažnija i najčešća zadaća suda. Ustavna tužba nije ni redovni niti izvanredni pravni lijek, nego dodatno i izuzetno sredstvo zaštite ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane posebnog tijela koje izvan sustava redovnog i specijaliziranog pravosuđa, štiti temelje ustavnog sustava demokratske države utemeljene na vladavini prava, a to su ljudska prava i temeljne slobode. Ustavna tužba je krajnje sredstvo kada ostale institucije zaštite sloboda i prava nisu ispunile svoju zadaću ili bi njihova intervencija bila zakašnjela sa stajališta zaštite povrijeđenih sloboda i prava. Ustavni zakon određuje ustavnu tužbu na slijedeći način; „Svatko može pokrenuti ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima,... povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Iz čega slijedi; 1. ovlaštenik na podnošenje ustavne tužbe svatko; državljanin i stranac, fizička i pravna osoba 2. razlog za podnošenje ustavne tužbe povreda Ustavnih prava, a ne zakonskih ili drugih o ljudska prava, temeljne slobode, ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu 3. predmet ustavne tužbe povreda mora biti učinjena pojedinačnim pravnim aktom, npr. sudska presuda 4. donositelji pobijanog akta nečije ustavno pravo mogu povrijediti svojim pojedinačnim aktom državna tijela, ili druga tijela koja imaju javne ovlasti (nedržavna tijela, npr. HZZO, Hrvatske željeznice) 5. iscrpljen redovni pravni put (U-IIIA) potrebna je pravomoćna presuda uz iznimku – u slučaju kada sud o pravima stranke nije odlučio u razumnom roku, ili u slučaju kada osporeni akt grubo vrijeđa ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice 6. rok za podnošenje ustavne tužbe u roku od 30 dana od dana primitka konačne odluke, odnosno uz prekluzivni rok od 3 mjeseca uz opravdane razloge (restitutio in integrum) 7. odgoda izvršenja osporenog akta privremena mjera po zahtjevu tužitelja ustavna tužba ne sprječava primjenu osporenog akta, tek nakon prijedloga podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu 8. postupanje Ustavnog suda postupak vodi sudac izvjestitelj, koji priprema predmet za odlučivanje i predlaže nacrt odluke vijeće od 6 sudaca odlučuje o ustavnoj tužbi vijeće od troje sudaca odlučuje postoje li postupovne pretpostavke za odlučivanje vijeće može odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu, u protivnom će se odlučivati na sjednici Ustavnog suda ispituju se samo one povrede ustavnih prava koje su istaknute u tužbi, a neće se uzeti u razmatranje kad se ne radi o povredi ustavnog prava 9. razlozi za odbacivanje ustavne tužbe USRH će odbaciti tužbu ako: nije nadležan ako je tužba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ako je tužba nedopuštena a) ako nisu iscrpljena druga pravna sredstva b) ako je tužbu podnijela neovlaštena osoba c) ako je tužbu podnijela osoba koja ne može biti nositelj ustavnih prava 10. odluka Ustavnog suda USRH odlučuje o tužbi odlukom kojom se tužba usvaja ili odbija kao neosnovana odbija kao neosnovna – kada US utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava usvaja – ustavni sud utvrđuje neustavnost akta, te navodi koje je pravo osporeno, nadalje, sada US ukida osporavani akt, te vraća predmet na ponovni postupak tijelu koje je donijelo ukinuti akt 11. obvezatnost pravnih stajališta Ustavnog suda nadležno tijelo je dužno poštivati pravna stajališta Ustavnog suda 12. troškovi postupka USRH može narediti da podnositelj tužbe koji nije uspio s tužbom nadoknadi troškove postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzročio svojom krivnjom

Answer 7

nastaje kada dva ili više državnih tijela istodobno smatraju da su ovlaštena odlučiti u određenoj stvari. Ona svojataju predmet i ne mogu se suglasiti kome on po Ustavu pripada. Dođe li do sukoba nadležnosti zato što određena tijela prihvaćaju ili svojataju ovlast u istom predmetu, svako od tih tijela može zahtijevati od Ustavnog suda da riješi nastali sukob nadležnosti. Takav zahtjev može podnijeti i stranka, osoba čiji je interes zbog nastalog sukoba nadležnosti povrijeđen, ili bi mogao biti povrijeđen. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od dana saznanja da je i drugo tijelo prihvatilo nadležnost. Ustavni sud može odrediti da se do njegove odluke prekine postupak pred tijelima medu kojima je došlo do sukoba nadležnosti.

Answer 8

nastaje kada određena državna tijela smatraju da nisu ovlaštena odlučiti u određenoj stvari, tako da nijedno od njih ne želi prihvatiti odlučivanje u određenoj pravnoj stvari. Ako dođe do sukoba nadležnosti zato što određena tijela odbijaju nadležnost u određenom predmetu, zahtjev Ustavnom sudu za rješenje sukoba nadležnosti može se podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja konačnosti odluke izvršnog ili pravomoćnosti odluke sudbenog tijela, odnosno od dana donošenja odgovarajuće odluke zakonodavnog tijela, kojom se odbija nadležnost. Takav zahtjev ima pravo podnijeti stranka koja zbog odbijanja nadležnosti nije mogla ostvariti svoje pravo, kao i svako od tijela državne vlasti obuhvaćenih sukobom nadležnosti.

Answer 9

Predsjednik RH je odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom glasova svih sudaca u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika. Ako utvrdi odgovornost, predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava. U suprotnom će odbiti zahtjev Sabora. Zahtjev za utvrđivanje odgovornosti predsjednika Republike sadrži činjenični opis i pravnu naznaku, te dokaze o povredi Ustava koja se stavlja na teret predsjedniku Republike. Ustavni sud je dužan pribaviti stajalište Predsjednika Republike o zahtjevu sabora te mu omogućiti sudjelovanje u postupku.

Answer 10

Ustav RH određuje da je slobodno osnivanje političkih stranaka, koje se ustrojavaju po teritorijalnom načelu. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud. Prema Ustavu zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Zahtjev za zabranu rada političke stranke ili njezina dijela može podnijeti: 1. predsjednik RH, 2. Hrvatski sabor, 3. Vlada, 4. Vrhovni sud, 5. tijelo (minstarstvo) nadležno za registraciju političkih stranaka, 6. Državni odvjetnik RH, 7. pučki pravobranitelj.

Answer 11

Postupak Ustavnog suda zbog nezakonitih ili neustavnih postupaka u tijeku provođenja izbora može zahtijevati: svaka politička stranka, svaki kandidat, najmanje 100 birača ili najmanje 5 posto birača izborne jedinice. Zahtjev se podnosi u tijeku izbora, a najkasnije do isteka roka od 30 dana od dana kada su objavljeni rezultati izbora. Kad utvrdi da sudionici u izborima postupaju na neustavan ili nezakonit način, Ustavni sud će o tome obavijestiti javnost sredstvima javnog priopćavanja, te po potrebi upozoriti nadležna tijela. Kad naiđe na povredu ustavnosti i zakonitosti koja je utjecala ili mogla utjecati na rezultate izbora, Ustavni sud će poništiti sve ili pojedine izborne radnje i odluke koje su prethodile takvoj povredi.

Answer 12

Kada deset posto birača zahtijeva raspisivanje referenduma o nekom pitanju, Ustavni sud, na zahtjev Hrvatskog sabora, donosi odluku jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma koje propisuje Ustav, te je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom.

Answer 13

Protiv odluka nadležnog izbornog povjerenstva u zaštiti izbornog prava, političke stranke, kandidati i birači (najmanje 100 odnosno 5% birača izborne jedinice) mogu podnijeti žalbu Ustavnom sudu u roku od 48 sati od dana kada je primljeno pobijano rješenje. Ustavni sud odlučuje u roku od 48 sati od dana primitka žalbe. Žalba ne odgađa obavljanje izbornih radnji propisanih izbornim zakonom. Podnošenje žalbe isključuje pravo kasnijeg podnošenja ustavne tužbe.

Answer 14

U nadzoru izbora i referenduma Ustavni sud odlučuje na sjednici. O izbornim sporovima Ustavni sud odlučuje u vijeću od tri suca, koje imenuje na prijedlog svog predsjednika. Vijeće može odluku donijeti samo jednoglasno. Ako se jednoglasnost ne može postići ili Vijeće iz drugih razloga smatra da odluku treba prepustiti plenumu, konačnu odluku donosi Ustavni sud na sjednici.

Answer 15

Ustavni sudovi mogu utjecati na politički proces na nekoliko načina: 1. štite prava oporbe, odnosno parlamentarne manjine i olakšavaju joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih ovlasti, 2. štite prava etničkih, vjerskih, socijalnih i političkih manjina i time nadoknađuju njihovu slabu zastupljenost u odlučujućim tijelima, 3. nadzirući djelotvornost i kakvoću zakona, pridonose racionalizaciji procesa odlučivanja, te mogu smanjiti političke sukobe i ispravljati odstupanja kojima su sklone velike stranke ili moćne koalicije, 4. djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti, 5. djelovanje ustavnih sudova pridonosi jačanju pravne svijesti građana i primjeni ustavnih načela u zakonodavstvu i životu.

Answer 16

klasične skandinavske institucije justitiae ombudsman, parlamentarnog povjerenika za zaštitu prava građana pred državnom upravom i drugim vlastima, koji je prvi put ustavno uspostavljen švedskim Ustavom iz 1809. godine.

Answer 17

uspostavljen je Ustavom RH, kao zasebna parlamentarna institucija izvansudske zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom i međunarodnim ugovorima koji su na snazi u RH. On djeluje na temelju pritužbi, koje mu ima pravo uputiti građanin ili stranac, ili na vlastiti poticaj. Njegove intervencije nemaju pravno obvezujuću snagu, već značenje upozorenja, prijedloga i savjeta. On djeluje svojim moralnim autoritetom, s osloncem na parlament i javnost. Ustav određuje da je pučki pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskog sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Također, po uzoru na neke druge zemlje, 2003. uspostavljeni su i specijalizirani Pravobranitelj za djecu i Pravobranitelj za ravnopravnost spolova, a 2008. i Pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Svatko ima pravo podnositi pritužbe pučkom pravobranitelju, bez potrebe da dokaže pravni interes. Radi se o općem pravu pritužbe, takozvanoj actio popularis. Pučki pravobranitelj može predlagati donošenje i izmjenu zakona. Odgovoran je Hrvatskom saboru, koji ga i bira na rok od osam godina, i kojem je dužan podnositi redovita i izvanredna izvješća. Sabor može razriješiti pučkog pravobranitelja i prije isteka mandata.

Answer 18

dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana, 2. dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali, 3. dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost, 4. građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.

Answer 19

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo.

Answer 20

Predsjednika i četiri člana Povjerenstva. Predsjednika i članove Povjerenstva bira Hrvatski sabor tajnim glasovanjem na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora, temeljem javnog poziva. Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od pet godina.

60. - 80. Flashcards

(44 cards)