Mračne osobine ličnosti

Question 1

Jeli petofaktorski model dovoljan za objašnjavanje svih obrazaca ponašanja?

Answer 1

Petfaktorski model se pokazao nedostatan za objašnjavanje različitih oblika socijalno neprihvatljivih obrazaca ponašanja koji se odnose na niz različitih vrsta poteškoća u interpersonalnom funkcioniranju i potencijalno destruktivnim ponašanjima poput agresivnosti, manipulativnosti i iskorištavanju drugih.

Question 2

Kako se mogu okarakterizirati pojedinci s mračnim osobinama?

Answer 2

Generalno, pojedinci s tzv. mračnim osobinama ličnosti se mogu okarakterizirati kao niski na ugodnosti, bezobrazni i bezobzirni, varljivi, egocentrični, nepošteni, manipulativni pojedinci koji su skloni iskorištavati druge ljude Book, Visser, & Volk, 2015).

Question 3

Empirijska istraživanja su do sada utvrdila odnos mračnih crta ličnosti s..?

Answer 3

• Agresivnosti u odnosu s drugima
• Ograničenom sposobnosti empatije
• Interpersonalnim obrascem ponašanja koji predstavlja kombinaciju dominacije i agresivnosti
• Spremnosti na korištenje ucjene, prinude ili prisile kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi
  Vlastitim napretkom bez interesa na druge – tj. „gaženje preko leševa”
• Služenjem prijevarama

Question 4

Jesu li mračne osobine povezane?

Answer 4

Mračne crte ličnosti su visoko povezane, što znači da pojedinci koji imaju jednu izraženu „mračnu” dimenziju vrlo vjerojatno imaju izražene i ostale dimenzije.

Question 5

Po čemu se razlikuju mračne osobine (2)?

Answer 5

1. Nedostatak moralnog rezoniranja
   - Koji je veći kod psihopata i makijavelista u odnosu na narcisoidnih pojedinaca
2. Vrstu provokacije koja bi izazvala agresivni odgovor
   - Psihopati će reagirati agresivno na fizičke prijetnje
   - narcisoidni pojedinci će reagirati agresivno na znakove ugrožavanja njihovog samopouzdanja, tj. loše primaju kritike i šale na svoj račun
   - dok makijavelisti neće djelovati agresivno na bilo koju vrst provokacije - oni nisu impulzivni i usmjereni su na dugoročne strategija iskorištavanja.

Question 6

Što spada pod mračnu trijadu, tetradu, koji je broj mračnih dimenzija?

Answer 6

Mračna trijada je termin koji se koristio za opisivanje glavnih mračnih dimenzija; psihopatija, narcisoidnost i makijavelizam. No, u posljednje vrijeme se javlja i termin Mračne tetrade koja uz navedene dimenzije ubraja i sadizam.
Konačni broj mračnih dimenzija se ne nazire, jer mnogi autori predlažu uključivanje novih dimenzija poput prkosnosti (eng. spitefulness) No, većina autora u ovom području se slaže kako sve mračne dimenzije (koliko god ih ima) trebaju imati jednu poveznicu, a to je – antagonizam (suprotni pol ugodnosti).

Question 7

Zašto mračne osobine opstaju, iako su društveno neprihvatljive?

Answer 7

Mračne osobine ličnosti su društveno neprihvatljive, no ipak opstaju u populaciji zbog većeg reproduktivnog uspjeha

• unatoč njihovim brojnim nedostacima, žene percipiraju muškarce s narcisoidnim i psihopatskim tendencijama atraktivnijima od prosjeka, što doprinosi
• uspostavljanju većeg broja kratkotrajnih seksualnih veza, te posljedično
• većem broju seksualnih partnera.

Njihov veći reproduktivni uspjeh se objašnjava njihovoj sklonosti korištenju prijevara i manipulacija u romantičnim odnosima, te većem broju seksualnih vanbračnih afera.

Question 8

Na što se odnosi narcisoidnost?

Answer 8

Odnosi se na pretjerani osjećaj vlastite vrijednosti (grandioznosti), taštine, preokupiranost isključivo vlastitim potrebama, osjećaj prvenstva (eng. entitlement).

Question 9

Kako prepoznati narcisoidnu osobu?

Answer 9

Kako prepoznati narcisiodnu osobu?

Veliki broj ostvarnih kontakata u društvu, ali istovremeno i veliki broj narušenih odnosa s drugima, jer se tijekom vremena ljudi umore od iskorištavanja, sebičnosti i grandioznosti narcisiodnih pojedinaca.
Potreba za očuvanjem i dodatnim uljepšavanjem slike o sebi. Imaju potrebu da ih se prepozna i da im se drugi dive, dok eventualne neuspjehe interpretiraju na sebi svojstven način kako bi izbjegli lošu sliku o sebi – većinom krive druge. Vole se okružiti ljudima koji su objektivno manje uspješni ili sposobni od njih samih.
Grandioznost koja se često pojavljuje zajedno s uobraženim, arogantnim i povladavajućim stavovima i ponašanjem.

Question 10

Kakva je psihopatija i od čega se sastoji?

Answer 10

Najopasnija i najagresivnija mračna osobina ličnosti.

Sastoji se od impulzivnosti, traženja uzbuđenja, bezobzirnosti, neustrašljivosti, interpersonalne agresivnosti
- Ipak, bezobzirnost (eng. callousness) se smatra samom srži psihopatije

Question 11

Što je bezobzirnost (psihopatija)?

Answer 11

Bezobzirnost – nedostatak brige za tuđe osjećaje, želje, potrebe i blagostanje što se jasno vidi iz postupaka osobe s psihopatskim tendencijama.

Question 12

Na što se odnosi makijavelizam?

Answer 12

Odnosi se na ekstremnu sebičnost pojedinaca koji su spremni služiti se bilo kojim strategijama (poput varanja, manipulacije ili iskorištavanja) kako bi ostvarili vlastite ciljeve.

Question 13

Što obuhvaća ponašanje makijavelista?

Answer 13

Ponašanje makijavelista obuhvaća pomno planiranje, promišljanje, racionalnost, logiku, oportunizam, njegovanje reputacije, te donošenje odluka koje su u neskladu s osobnim preferencijama i simpatijama. Većina upitnika kojima se mjeri makijavelizam zahvaćaju sebično planiranje i strategije, oprez, cinizam, sklonost manipuliranju i varanju.

Question 14

Što kažu istraživanja o makijavelistima?

Answer 14

Istraživanja o makijavelistima;

• Vješti su u razumijevanju socijalnog konteksta
• Imaju mračan pogled na čovječanstvo
• Nemaju osjećaj grižnje savjesti u situacijama kada se ponašaju sebično, manipuliraju drugima i kada su neiskreni.

Question 15

Što razlikuje makijavelista i odnosu na psihopatiju i narcisoidnost?

Answer 15

Što razlikuje makijavelista i odnosu na psihopatiju i narcisoidnost?
- Manipulacije makijavelista su studiozne i oprezne, dok se manipulacije psihopata i narcisoidnih karakteriziraju kao kratkročnim strategije
Makijavelisti, za razliku od psihopata i narcisoidnih;
- nisu impulzivni i
- nisu pretjerano samouvjereni

Question 16

Zašto je teško predviditi ponašanje makijavelista, što oni ne će učiniti?

Answer 16

Zbog toga je teže predvidjeti njihovo ponašanje.
Malo je vjerojatno da će makijavelisti učiniti nešto od idućeg;
- Impulzivnih djela (poput krađe, uličnih kriminala, kriminala vezanog uz drogu)
- Djela koja se mogu opisati kao reaktivna ili pod afektom ( nasilje u obitelji ili fizičko zlostavljanje)
- Djela po pritiskom okoline (npr. vandalizam)
- Reagirati zbog zaštite ega (odgovoriti na provokaciju)
- Imati sadističke ispade (npr. internet trollanje)
- Djela zbog nemogućnosti kontroliranja impulsa (npr. seksualni prijestupi)

Question 17

Na kojem radnom mjestu će se najvjerojatnije makijavelisti naći i kakvi su na radnom mjestu?

Answer 17

Puno je izglednije da ćete makijaveliste pronaći u
Financijskom sektoru moderne ekonomije
- Jones and Paulhus (2009) – generalno su neetični i usmjereni na vlastitu dobrobit, što dovodi i do veće pojave kontraproduktivnih i neetičnih oblika ponašanja u cijelom poduzeću
- Manje doprinose poduzećima, te čine više štete nepoštivanjem ugovornih obveza, ako nisu usko vezane uz njihov osobni dohodak
- No, postižu bolje rezultate za poduzeće ako im uspjeh u obavljanju posla dovodi do osobne koristi (npr. provizije), dok žrtvovanje zbog javnog dobra kod njih ne postoji

Question 18

Kakvi su makijavelisti na vodećoj poziciji?

Answer 18

Makijavelisti na vodećoj poziciji

• Imaju negativan utjecaj na podređene koji se ogleda u većem broju kontraproduktivnog i neetičnog ponašanja zaposlenika
• Izazivaju najveći otpor kod najniže rangiranih u organizacijama
• Provode negativnu selekciju na način da se u nejasnom pravilima ponašanja najbolje snalaze drugi makijavelisti
• Reagiraju na neetična ponašanja zaposlenika samo ako im to odgovara
• Uključuju se u kriminalne aktivnosti kada im se pruži prilika na način da minimaliziraju rizik da budu otkriveni, te samo onda kada posjeduju odgovarajuće vještine za takvo djelo

Question 19

U kojem kontekstu se najčešće spominje sadizam?

Answer 19

Sadizam ili uživanje u tuđoj patnji se najčešće spominje u ekstremnim oblicima u domeni kriminalnog ili seksualnog ponašanja, međutim sve više se počinje proučavati u svakodnevnim ili manje ekstremnim oblicima.

Question 20

Gdje je sve prisutan sadizam?

Answer 20

Sadizam je sveprisutan kroz povijest i kulture, pa tako i u današnjim medijima u obliku zabavnih sadržaja u kojima se promatra ili aktivno potiče agresija (nasilne igrice, automobilske nesreće, agresivni sportovi, itd..). Povijesno, sadizam se najviše manifestirao nad pripadnicima grupe koja se percipirala neprijateljskom ili opasnom. Najčešći oblik sadizma ogledao se u mučenju zarobljenika ili silovanju žena u ratnim vremenima.

Question 21

Jesu li (svakodnevni) sadisti poremećeni?

Answer 21

Svakodnevni sadisti nemaju problema sa samopouzdanjem i neuroticizmom, niti autodestruktivnim ponašanjem, što je u suprotnosti s kliničkim i forenzičkom uzorkom. Kao i kod ostalih mračnih crta, probleme imaju pojedinci u njihovoj okolini.

Question 22

Koje se eksperimentalne paradigme koriste za proučavanje sadizma?

Answer 22

Eksperimentalne paradigme za proučavanje sadizma za sada su se koristile za utvrđivanje valjanosti upitnika

1. Paradigma gnječenja buba
   - Ispitanici ubacuju bube u stroj za pravljenje mrvica i mogu ih gnječiti (no stroj zapravo ne gnječi bube, već samo stvara zvuk). Ako bi htjeli izbječi gnječenje, mogu raditi nekakav drugi zadatak koji nije poželjan (npr. prati wc, stres test s hladnoćom).
2. Paradigma traženja prilike za mučenjem bijelim šumom (white noise)
   - Ispitanici trebaju obavljati dosadne poslove kako bi došli u priliku drugim ispitanicima puštati neugodne zvukove
3. Neuroznanstvena paradigma
   - Proučavanje aktivacije dijelova mozga povezanih s ugodom dok ispitanici gledaju podražaje ranjavanja drugih ili fiziološke reakcije na gledanje posljedica ratnih stradavanja

Question 23

Što je spitefulness - prkosnost/inat?

Answer 23

Tek nedavno definiran konstrukt koji obuhvaća ponašanja koja dovode do osobnih štetnih posljedica s ciljem uzrokovanja štete drugima. Drugim riječima, prkosni pojedinci su spremni na autodestrukciju ukoliko će to rezultirati tuđom patnjom ili štetom.

Question 24

S čime kolerira prkosnost i primjer čestica?

Answer 24

Korelira pozitivno s ostalim mračnim crtama, agresivnosti, te negativno s ugodnosti, savjesnosti, samopoštovanjem.
- Primjer čestica:
“Spreman sam platiti više određene proizvode ili usluge, ako bi u tom slučaju veću cijenu platile i osobe koje ne volim”
„Spreman sam riskirati svoju reputaciju širenjem tračeva o nekome koga ne volim”

Question 25

Koja je najčešće korištena paradigma u području prkosa?

Answer 25

Najčešće korištena paradigma u području prkosa je igra ultimatuma u kojoj ispitanik ima mogućnost raspodjeljivanja određene svote novaca (predlagatelj) s drugim ispitanikom (primateljem).
Ako primatelj ponude odbije predloženu ponudu, oba ispitanika ne dobivaju ništa. Ova paradigma može izazvati prkos kod primatelja koji se može manifestirati odbijanjem nepravednih ponuda na način da odbijanje manje nepravedne ponude (npr. 60/40) predstavlja veći prkos u odnosu na ponudu (90/10) .

Question 26

Što može prkos potaknuti?

Answer 26

Prkos može potaknuti pravednost u društvu (Smead i Forber, 2013)
U računalnoj iterativnoj simulaciji igre ultimatuma, prkosni primatelji češće odbijaju nepravedne ponude, što za posljedicu ima predlaganje pravednijih ponuda od strane predlagatelja. S druge pak strane, makijavelisti su spremni primati manje iznose pod egidom „bolje išta, nego ništa” što još više povećava napravednost u raspodjeljivanju novaca.

Question 27

Koje su negativne posljedice prkosa?

Answer 27

No, ipak prevladavaju negativne posljedice ove osobine, npr.

Tijekom brakorazvodne parnice, nerijetko supružnici plaćaju ogromne sudske troškove, što izravno smanjuje imovinu koja se treba podijeliti (Scott 1992).

Ekstremni slučajevi uključuju samoubojstvo kako bi naštetili drugima

• Slučaj bivšeg dečka koji se ubio pred kućom djevoke koja ga je ostavila ili slučaj otpuštene radnice koja se ubila u kući zaposlenice za koju je smatrala da je odgovorna za otkaz (Joiner, 2010).
• Bombaši samoubojice (Gambetta, 2005)